U Nepalu je u skladu sa viševekovnom tradicijom dvogodišnja Arjatara Šakja proglašena živom boginjom Kumari. Ovu titulu nosiće do ulaska u pubertet. Borci za prava dece kritikuju ovu praksu
Dvogodišnja devojčica Arajtara Šakja proglašena je u Nepalu “živom boginjom”. Izabrana je na osnovu strogog, ritualnog procesa sa višekovnom tradicijom.
Sa trona će smeniti jedanaestogodišnju Trišnu Šakju koja je boginjom proglašena kada je imala tri godine. „Služba“ traje do početka puberteta, jer prema tradicionalnom verovanju „božanska čistoća” Kumari biva okaljana prvom menstruacijom ili nekom teškom povredom.
Živo božanstvo mora da potiče iz budističke kaste Šakja i da ispuni kriterijum od „32 znaka savršenstva“, u šta spadaju besprekorna koža i tamne oči.
Pored toga buduća Kumari prilikom izbornih ceremonija mora da ostane prisebna i da ne pokazuje znake straha.
Život u oblacima
Kumari nakon svih rutuala biva postavljena na presto u Kumari-palati na Trgu Durbar u Katmanduu. Palatu napušta samo zbog verskih obreda, pri čemu njene noge ne smeju da dodiruju tlo.
Arjataru će vernici obožavati kao inkarnaciju hinduističke “životodavne” boginje Bhavani, borkinje protiv zla i pokroviteljke pravednih vladara i naroda.
ScreenshotKumari u tradicionalnoj, ceremonijalnoj nošnji / Foto: Screenshot/Youtube
Kumari objedinjuje hinduističke i budističke kulturne sfere Nepala, ona je i duhovni i nacionalni simbol zemlje, piše nemački “Špigel”. Blagoslov Kumari dugo je u monarhiji važio kao preduslov za legitimitet kralja. Danas predsednik Nepala prima njen blagoslov. Tokom proslave Indra Jatra svečano obučena Kamari u nosiljci proalzi ulicama Katmandua.
Borci za ljudska prava kritikuju ovu tradiciju
Život Kumari ispunjen je mnogim priviligijama, ali za devojčice u ulozi boginje znači i mnoga odricanje, povlačenje iz svakodnevnice i izolaciju. I u Nepalu i u inostranstvu vode se rasprave o sudaru prastare tradicije i prava koja danas štite decu, piše “Špigel”. Glavna zamerka je ekstremna izolacija devojčica u ulozi boginje i ograničavanje prava na slobodno kretanje.
Organizacije za ljudska prava principijelno kritikuju praksu da se deca proglašavaju božanstvima, kao povredu ptava deteta na slobodu, obrazovanje i lični razvoj. Ranije Kumari nije sticala nikakvo obrazovanje. Posle presude Vrhovnog suda Nepala 2008. postoji obaveza da se devojčice podučavaju u palati.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Španiji će u četvrtak biti izvršena eutanazija 25-godišnje žene koja je bila žrtva porodičnog i seksualnog zlostavljanja. Slučaj je podelio javnost, a Noelija Kastiljo Ramos, posle pokušaja samoubistva, godinama je čekala odobrenje eutanazije
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!