Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
U Zrenjaninu, u okviru Narodnog muzeja, postoji Galerija ALUZ u kojoj godinama izlažu i volonterski je održavaju članovi Asocijacije likovnih umetnika Zrenjanina. Zrenjaninci kažu da su umetnici vrlo aktivni, imaju izložbe na svake dve nedelje, i da ti njihovi programi daju živost kulturi grada.
Međutim, Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme taj prostor. Bez objašnjenja.
Treba odmah podsetiti da je Zrenjanin ove godine prestonica kulture Srbije. Svašta je tim povodom planirano i najavljeno, ali ništa nije realizovano zato što se ispostavilo da Grad nema para iako je rečeno da je novac iz budžeta izdvojen, a Ministarstvo kulture Zrenjaninu nije prosledilo očekivani deo.
U takvim okolnostima, programi Galerije ALUZ bili su jedini noviteti zrenjaninske kulture, jer su sve ostale manifestacije održane pod oznakom Prestonica kulture bile deo redovnog programa: „Stripolis“ postoji 16 godina, „Pesnička štafeta“ je prošle godine napunila pola veka…
Sve je, osim programa u Galeriji ALUZ, bilo staro i nije nastalo povodom Prestonice kulture.
Direktorka Jelena Gvozdenac Martinov je nedavno imenovana na to mesto, na poslednjoj sednici Skupštine grada. Odluka da izbaci umetnike iz galerije je njena prva akcija na toj radnoj poziciji.
Zrenjaninska inicijativa IZRAZ osudila je ovu direktorkinu odluku, i između ostalog navela da „ukoliko je Narodnom muzeju Zrenjanin potreban dodatni prostor za sopstvene delatnosti, bilo bi logično da do njega dođe iseljenjem ugostiteljskog objekta – diskoteke, a ne umetničke galerije“.
Direktorka je ipak odlučila da Narodnom muzeju ne trebaju umetnici. Dozvolila je da se održi još samo izložba Nataše Živkov Stojkov „Slojevi tišine“ zato što je u medijima najavljeno da će biti otvorena 29. septembra.
U Galeriji ALUZ je trenutno izložba skulptura i prostornih instalacija beogradskog vajara Milorada Miće Stajčića „Placebo“, koja je otvorena 20. septembra, a na njoj je i skulptura sa figurama Šilje i Dabe – Šilja kao sveštenik pričešćuje Dabu policajaca. Na leđima Dabe piše „Policija“.
Foto: Mića StajčićIzložba Miće Stajčića
Skulptura je prethodno bila izložena u Kulturnom centru u okviru grupne izložbe autora koji su objavljivani u časopisu „Stripoilis“, ko deo istoimenog festivala.
Odmah nakon otvaranja festivala, protumačeno je da skulptura loše prezentuje policiju i ona je sklonjena iz izložbe u Kulturnom centru u okviru „Stripolisa“. Sad je izložena u Galeriji ALUZ-a kao ranije najavljen program.
Slučaj je hteo da otvaranje Stajčićeve izložbe u Galeriji bude baš prvih dana mandata direktorke Gvozdenac Martinov. Zrenjanici kažu da je, moguće, baš zbog već proterivanih Šilje i Dabe odlučila da iz Galerije izbaci sve nezavisne umetnike. Za svaki slučaj. Jer oni su poznati po pištaljkama, crvenim rukavicama, transparentima i sličnim stvarima koji zrenjaninska i srpska vlast smatraju nedoličnim.
Zrenjanin je Prestonica kulture do marta iduće godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Stil i poetika svakog od nas zavise od senzibiliteta i karaktera ličnosti. U mom slučaju je tako od malena, po prirodi sam izuzetno perceptivan tip i pridajem veliki značaj detaljima, te tako i moj rad obiluje simbolikom i harmonijom likovnih elemenata kojima se igram pri postavci. Detalji i prizori u likovnom delu ne znače ništa ako umetnik nema izoštreno oko i smisao za harmoničan odnos likovnih elemenata u kompoziciji dela
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!