Čak 95 odsto žena u srpsko porodilište uđe sa željom da doji svoje dete. Kako je moguće da svega 22 odsto to stvarno uspeva
„Je l’ siki?“
Ova rečenica dovodi do očaja čak 70 odsto tek porođenih majki u Srbiji. Toliko njih želi, a ne uspeva da doji sopstvenu bebu.
Postavlja je često najbliža okolina kada prvi put vidi bebu, a po pravilu se postavlja ženi.
I Jovana iz Novog Sada ju je, tokom prvih nekoliko meseci nakon porođaja, kaže za „Vreme“, čula barem hiljadu puta.
„To su bile dve borbe. Jedna u kojoj ja idem od jedne do druge patronažne sestre da vidim šta nije u redu i zašto ne mogu da dojim, prevrćem ceo internet i slušam do detalja svaki savet žena koje su to mogle. I druga, gde se po ceo dan pravdam ljudima – kako i zašto nisam uspela u tome“, seća se Jovana. „Imala sam osećaj da me familija i društvo mrze, da misle da sam samoživa i sebična, da neću da se žrtvujem za sopstveno dete. Ili da nisam dovoljno dobra u pokušajima.“
Jovana je među 20 odsto žena u Srbiji koje su preživele postporođajnu depresiju, a ubeđena je da je njeno mentalno stanje dodatno pogoršano osudom ljudi koji su mislili da ona to ne želi.
Ne postoji laktacijska sestra
Da je situacija na terenu dijametralno drugačija pokazuju podaci iz srpskih porodilišta, koji govore da čak 95 odsto žena u ovu ustanovu ulazi sa planom da doji bebu.
„Gotovo da nemate ženu koja ne kaže – dojenje mi je plan. Ipak, 70 odsto žena prestaje sa dojenjem do šest meseci starosti bebe, a razlozi su brojni i najviše govore o srpskom društvu i nedostatku sistema“, objašnjava za „Vreme“ Andrea Đorđević, savetnica za dojenje i predsednica udruženja „Dojenje nije bauk“.
Samo prvi u nizu je što u Srbiji ne postoji stručna osoba koja bi ženi pomogla u dojenju ili bi je obrazovala. Tako država u medicinskoj školi nema smer laktacijska sestra, pa ni zvanično nikoga ko se time bavi.
„Tako se savete daju nestručni ljudi, a i u porodilištu ćete od dve medicinske sestre dobiti dva različita pristupa“, govori Đorđević. „Retko ko tu ima lošu nameru, ali je nedostatak znanja evidentan. Kada se neznanje spoji da nedostatkom podrške okoline, kada žena izađe iz porodilišta, dobijate taj ubitačan kombo i rezultat je da se žene jako loše osećaju, a njihove bebe ne sisaju.“
Još jedan od razloga je i što se, dodaje savetnica za dojenje, žene u porodilištima u Srbiji mahom istraumiraju zbog akušerskog nasilja, pa u prvim danima nakon porođaja često moraju da razmišljaju samo kako da izvuku živu glavu.
„Da se umesto pitanja ‘je l’ siki?’, postavi ženama pitanje da li su dobro, neverovatno bi se puno toga promenilo. Ta jedna rečenica u pojedinim zabačenim delovima Srbije mnogo znači“, kaže Đorđević.
Glumica Sloboda Mićalović pre nekoliko godina postavila je ovo pitanje ženama širom Srbije. Ona je ispričala sopstveno iskustvo i kako joj je bilo veoma teško sve oko dojenja, ali tu nije stala. Gostujući u podkastu „Jednostavno roditelj“ prvo je rekla da „nema ništa protiv kad izabere žena da to ne radi, ali ja samo ne razume zašto ne“. Iako je pomenula da tu ne misli da žene koje ne mogu, ipak je dodala:
„Ako ništa drugo, kao glumica bih volela da znam psihološki, iz čega to ide… Mi koje smo dojile, hoćemo da razumemo žene koje neće da doje ili ne mogu da doje.“
Iako se posle izvinila javno svim ženama koje su se osetile loše, opet se ni tu nije zaustavila nego je dodala da je „došlo neko zlo vreme u kome niko ne sme ništa da kaže“.
Kvarne žene
Kada je Jovana pročitala ovu izjavu Mićalović, bila je, kaže, „brutalno besna“. Još više se iznervirala nakon „izvinjenja“.
„Ja sam bila na antidepresivima zbog izjava sličnim ovoj“, kaže ona.
Baš iz ovog razloga, Andrea Đorđević kaže da su u savetovalištu došli na ideju da oforme posebnu grupu za besplatnu podršku ženama koje nisu mogle da doje.
„Neophodno je da se sa njih skine krivica. Jer ih društvo posmatra kao kvarne. Kreće se od onog, ona ne može da rodi, a po istom principu se komentariše i to, što ona ne može da doji“, dodaje Đorđević. „I stalno se negde ponavlja ono – možda se ti ipak nisi dovoljno potrudila.“
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle dva smrtna slučaja nakon operacije krajnika u bolnici u Čačku, u toj ustanovi uvedene su privremene mere, a u istragu je uključeno i nadležno tužilaštvo, izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar
Širom zemlje, otpadne komunalne vode završavaju direktno u našim rekama i drugim vodama, bez tretmana. U sedam okruga u Srbiji, uključujući i grad Beograd, obuhvat tretmanom otpadnih voda je ravno nula
Studenti u blokadi pružili su podršku proizvođačima mleka koji već drugi dan protestuju na Ibarskoj magistrali kod Mrčajevaca. Ppridružili su im se i povrtari iz Zablaća. Blokade su proširene i po drugim krajevima Srbije
Protest zbog saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo jedan Surduličanin pretvorio se u šovinistički progon jedne albanske porodice. Tome, saznaje „Vreme“, doprinosi i ministar bez portfelja Novica Tončev
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!