img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Filozofija

Opstanak i sloboda

31. jul 2025, 00:29 Jaroslav Pecnik
naslovnica-obilje-i-sloboda-hor
Copied

Pierre Charbonnier, Obilje i sloboda; ekološka povijest političkih ideja, prijevod Milena Ostojić, AGM, Zagreb 2025.

Filozof Pierre Charbonnier (diplomirao na prestižnoj École Normale Supérieure) autor je nekoliko značajnih djela iz filozofije politike i environmentalizma, ali opsežnom studijom (na gotovo 500 stranica “gustog” teksta) Obilje i sloboda; ekološka povijest političkih ideja, ispisao je veliku, zapravo neophodnu knjigu za razumijevanje naše epohe, svojevrsnu ekološku Bibliju, u kojoj na krajnje studiozan i promišljen način problematizira najbitnija pitanja (primarno odnos društva i prirode) naše novodobne povijesti. Ali, napajajući se mišlju stupova filozofske misli (od Grotiusa i Lockea, preko Adama Smitha, Fichtea, Tocquevillea, Durkheima, do Marxa, Veblena, Karla Polanyja, Marcusea, Andrea Gorza, Dipesha Chakrabartyja i drugih), nije analizirao samo dramatične klimatske promjene opasne po opstanak života na Zemlji već je i anticipirao našu krajnje neizvjesnu budućnost, u kojoj nam se ne piše dobro ukoliko ovim tempom nastavimo bezdušno i pohlepno, bez ikakvih razumnih kočnica, maksimalno zagađivati i eksploatirati prirodu i njezine/naše resurse (koji nisu neograničeni). Ovakvim držanjem već smo suštinski poremetili klimatske i ine geoekološke temelje života na našoj planeti, tako da smo se sami doveli u krajnje nezavidnu poziciju, u kojoj je pitanje života na Zemlji krajnje ugroženo, naravno ukoliko se na vrijeme ne trgnemo iz samozadovoljne potrošačke euforije. Vremena međutim, nemamo previše, upozorava Charbonnier. On je “umjereni optimist” i vjeruje da još nije sve izgubljeno, ali svijet u cjelini mora se dogovoriti oko načina (samo)zaštite zemlje, jer (kratkotrajna) epizoda materijalnog i energetskog obilja definitivno je prošla i učestali toplinski valovi, ekstremni klimatski događaji, otapanje ledenjaka, kolaps pojedinih vrsta života (primjerice populacije kukaca itd.) predstavljaju i političke fenomene od prvorazredne važnosti, što je nažalost u našoj kulturološkoj tradiciji u očitom raskoraku s (implicitnom) definicijom onoga što (još uvijek) smatramo političkim. A to je samo jedna od zabluda u nizu koje si moramo osvijestiti ukoliko želimo pojmiti razmjere tragedije koja nam prijeti, ili kako je to Charbonnier sažeo: “Ekološka i klimatska kriza uzrokuju i gotovo ruše mostove koji nas inače povezuju s prošlošću, jer zemlja koju nastanjujemo više uopće nije ista kao prije, ali i s budućnošću kakvu smo do sada zamišljali. Nasljeđujemo svijet za koji nijedna dostupna politička kategorija nije osmišljena da bi njime upravljala” i samo ukoliko presložimo mapu naših povezanosti (na čem tako hrabro i dosljedno ustrajava Greta Thunberg), ukoliko politika i korištenje prirodnih resursa više ne budu heterogeni, odnosno ako uskladimo socijalna i ekološka pitanja, možemo ovom rastrganom povijesnom tkivu vratiti (barem) dio cjelovitosti, a političkom djelovanju (prije svega u sferi ekonomije) dio njegovih humanih i već (o)davno zaboravljenih orijentira.

POLITIČKA EMANCIPACIJA

...
…

Charbonnier je u svom rukopisu na maestralan način pokazao kako su sve ideje, pozivale se na ekološki ideal ili ne, oblikovane poimanjem svog odnosa prema zemlji, u doslovnom smislu te riječi, ili kao planeti, odnosno kako su ključne političke kategorije moderniteta utemeljene na ideji poboljšanja prirode i “presudnoj pobjedi nad oskudnošću i ograničenosti pristupa našim resursima” koji nam stoje na raspolaganju. U tom kontekstu i sama politička zajednica slobodnih i jednakih pojedinaca, kako su je zamišljali vodeći umovi modernosti (prvenstveno u svezi razvoja industrije, koji se poistovjećivao s idejom napretka) bila je oslobođena od bilo kakvih ograničenja takozvanog prirodnog svijeta. Ali, taj “pakt” demokracije i neograničenog rasta prema (nejednakom i nepravedno raspoređenom) obilju, danas je, a u to više nama nikakve sumnje (usprkos izraženom utjecaju Trumpa i njemu sličnim likovima i lobijima) doveden u pitanje snažnim klimatskim poremećajima, čime je ekološka ravnoteža dovedena u pitanje i opasno se i ubrzano naginje na stranu naše (sve)opće propasti. Stoga, za Charbonniera nema sumnje, predstoji nam “osmisliti novi horizont ideala političke emancipacije”, a s ogledom na činjenicu da postojeće i još uvijek prevladavajuće paradigme više ne mogu počivati na obećanjima beskonačnog širenja (industrijskog) kapitalizma (za kojim se bedasto povodio i sovjetski real-socijalizam). Ekologija se, drugim riječima, mora vratiti sposobnosti devetnaestog stoljeća kako bi odgovorila na veliki geoekološki šok industrijalizacije. Tu u takvu sposobnost pokazao je tadašnji socijalizam, da bi je ubrzo staljinističkom dogmatizacijom i silovanjem stvarnosti napustio uspostavivši nekakav socijalkapitalistički bastard u svemu disparatan svojim izvornim idejama. Svjestan svih tih implikacija, Charbonnier je svojom knjigom pokušao – i u tomu je dosljedno i strogo instruktivan – ponovno osmisliti imperativ zaštite društva u novom smjeru, koji respektira “međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih životnih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama”. Ujedno, ova studija iz do sada gotovo nepoznatog rakursa propituje smisao i dosege naše slobode u novim geoekološkim okolnostima i utoliko je to konceptualno nesvakidašnja, originalna povijesna retrospektiva redefiniranja naših prioriteta i naših političkih ideala koji su se iscrpili i za koje između ostalih i Charbonnier traži, a djelimice nalazi i nudi, adekvatne zamjenske sadržaje/alternative.

ZASTRAŠUJUĆE PROMENE

Pitanje klimatskih promjena i sustavno zagađivanje i uništavanje okoliša (degradacija tla, vode, radikalan pad bioraznolikosti itd.) nije trivijalno pitanje, kako to s nepodnošljivom lakoćom drskosti i ignoriranja stvarnosti pokušavaju, primarno iz sebičnih, interesnih razloga, predstaviti moćni korporacijski i s njima uvezani politički “trumpisti” svih fela i boja, uključujući i njihove intelektualne servise(re). Utoliko je ova inspirativna knjiga snažan prosvjed protiv svih onih koji se tomu nepromišljeno lakonski priklanjaju, a ujedno je i krik očajnika koji vidi kamo nas naša lakomislenost vodi i apelira da se osvijestimo dok još nije kasno.Prvo će strada(va)ti mase najsiromašnijih i najbespomoćnijih, ali kada kola krenu nizbrdo, ni oni najbogatiji neće biti pošteđeni propasti i u tomu ima nekakve “kozmičke” pravde: smrt nikada i nikoga nije, niti će zaobići. Istina, u svemu tomu na djelu su i razne prozirne pomodne ideje o posvemašnjem kolapsu našeg načina života i svijeta u kojem živimo, ali čak i one u biti svjedoče o sve razvijenijoj svijesti o ekološkoj ranjivosti koja se više ne mjeri stoljećima, čak ni desetljećima, već je adekvatna prosječnoj dobi naših života. I upravo je ta spoznaja zastrašujuća, jer se spektakularne promjene više ne zbivaju u tišini i nevidljive našem oku, već tu, praktički svakodnevno pred našim očima.

Ovom je knjigom Charbonnier uspio na seriozan i znanstveno odgovoran način “pokriti” nekoliko posljednjih stoljeća i međusobno vrlo različita znanja (uključujući i specijalistička znanja koja se odnose na oceane, naftu, atmosferu, eko-sustav u najširem značenju te riječi) i ujediniti ih oko jednog, ključnog problema, koji je koliko ekološki, toliko i politički. Naravno, vrijedi i obrnuto. Ili, kako je sam zapisao: “Ovom knjigom želio bih dati doprinos politizaciji ekološkog problema, u širem smislu, te pridonijeti izgradnji kolektivnog promišljanja o promjenama koje trpi moderna paradigma napretka”. I odmah upozorava kako je svjestan da postoje brojne statistike, koje “tjeraju vodu na mlin” liberalnih utopija, jer zorno svjedoče o smanjenju siromaštva, bolesti, gladi i da naš životni vijek raste, opada smrtnost itd. Ali, istodobno je stanje stvari na polju bioraznolikosti alarmantno; globalno zatopljenje, drastično iscrpljivanje prirodnih resursa i sve učestalije klimatske katastrofe više nisu pitanje budućnosti, već naša gorka sadašnjost kojoj se moramo znati suprotstaviti, a malo, gotovo ništa ne činimo da bismo se oko tog uistinu sudbinskog pitanja našeg o(p)stanka na planeti ujedinili i dogovorili. Charbonnier nije znanstvenik sklon retorici apokalipse ili bedastog optimizma, već realan čovjek koji opremljen širokim, enciklopedijskim znanjem i zdravim razumom jasno kaže: proturječja koja se pred nas postavljaju nisu stvar percepcije, pa čak ni stava, već su produkt naše diferencirane stvarnosti koja nas tjera da žurno, dok još nije kasno, “preispitamo značenje koje pridajemo slobodi u trenutku kada njezine ekološke i ekonomske ovisnosti dovode u pitanje njezino trajanje”.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Književna kritika Obilje i sloboda Pierre Charbonnier
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure