img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije

Da li je zapadnobalkanska ruta postala manje popularna za ilegalne migracije?

11. jul 2025, 13:06 B. B.
Foto: AP Photo/Francisco Seco,
Migranti u blizini italijanskog ostrva Lampeduza
Copied

Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks

U prvoj polovini ove godine broj ilegalnih ulazaka ili pokušaja ulaska u zemlje Evropske unije manji je za petinu u odnosu na isti period prošle godine, a najveći pad broja ilegalnih migracija u EU zabeležen je na zapadnobalkanskoj ruti, objavila je Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Fronteks).

Prema preliminarnim podacima Fronteksa, ukupni broj ilegalnih ulazaka preko svih migrantskih ruta opao je za 20 odsto na 75.900 i to najviše zahvaljujući smanjenu broja na inače najfrekventnijim rutama – istočnomediteranskoj i zapadnoafričkoj.

Najveće smanjenje na Zapadnom Balkanu

Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, zatim sa 50 odsto preko istočnih granica EU i sa 41 odsto preko zapadnoafričke rute, od obala zapadne Afrike do španskih Kanarskih ostrva.

Na ruti koja vodi preko Zapadnog Balkana Fronteks je u prvih šest meseci registrovao 4.930 pokušaja ilegalnog prelaska.

Na kopnenoj i pomorskoj istočnomediteranskoj ruti, kojom migranti, uglavnom iz Sirije stižu u Grčku na Kipar i u Bugarsku, zabeleženo je smanjenje od 24 odsto sa 19.607 prelazaka granica EU.

Na Mediteranu i Lamanšu povećan broj ilegalnih ulazaka

Uprkos ukupnom smanjenju broja ilegalnih ulazaka u EU, na centralnomediteranskoj ruti je broj porastao na 29.300 iregularnih prelazaka, što je 12 odsto više nego u istom polugođu prošle godine. Najviše migranata, 20.800, preko te rute je sa obala Libije morem doplovilo do Italije.

Porast ilegalnih migracija od 19 odsto zabeležen je i na zapadnomediteranskoj ruti, na kojoj je glavna zemlja polaska migranata Alžir sa približno 80 odsto. Preko zapadnomediteranske rute ilegalni migranti nastoje da se dokopaju Španskog kopna, ili španskih severnoafričkih enklava Seute i Melilje.

Prema izveštaju Fronteksa, snažan migrantski pritisak zabeležen je na ruti preko Lamanša, koja vodi od EU do Velike Britanije. Na tom potezu je broj ilegalnih pokušaja prelaska granica u prvih šest meseci bio 23 odsto veći, odnosno u tome je sprečeno 33.215 osoba.

Povoljni vremenski uslovi za taksi-čamce

Porast se, prema oceni Fronteks, beleži zbog neuobičajeno povoljnih vremenskih uslovima ove godine, korišćenja usluga takozvanih taksi-čamaca kako bi se izbeglo otkrivanje kao i prevozom većeg broja migranata u čamcima.

Dodaje se da su na toj ruti, uprkos organima koji nastoje da ih spreče, krijumčari pokazali veliku žilavost, da se brzo prilagođavaju i da ne vode brigu o bezbednosti migranata koje krijumčare.

Odakle dolaze migranti?

Preko centralnog Mediterana u EU pokušava da uđe najviše migranata iz Bangladeša, Eritreje i Egipta, istočni Mediteran najviše koriste migranti iz Avganistana, Egipta i Sudana, a zapadni Mediteran za ulaza u EU najčešće koriste migranti iz Alžira, Somalije i Maroka.

Na istočnim granicama EU najviše migranata potiče iz Ukrajine, Somalije i Etiopije, preko Zapadnog Balkana u EU najčešće pogušavaju da uđu migranti iz Turske, Sirije i Avganistana, a preko Zapadne Afike najviše migranata ima iz Malija, Senegala i Gvineje.

Tagovi:

Evropska unija Fronteks Ilegalne migracije Migranti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Svinja na pijaci u Meksiku pred novogodišnju noć

Novogodišnji praznici

31.decembar 2025. I.M.

Od razbijenih tanjira do 108 zvona: Kako se slavi Nova godina širom sveta

Jedenje grožđa u ponoć, razbijanje tanjira na kućnom pragu, zvonjava hramskih zvona ili maskiranje u medvede – novogodišnji običaji širom sveta svedoče o različitim verovanjima u sreću, zaštitu i novi početak

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure