img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije

Da li je zapadnobalkanska ruta postala manje popularna za ilegalne migracije?

11. јул 2025, 13:06 B. B.
Foto: AP Photo/Francisco Seco,
Migranti u blizini italijanskog ostrva Lampeduza
Copied

Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks

U prvoj polovini ove godine broj ilegalnih ulazaka ili pokušaja ulaska u zemlje Evropske unije manji je za petinu u odnosu na isti period prošle godine, a najveći pad broja ilegalnih migracija u EU zabeležen je na zapadnobalkanskoj ruti, objavila je Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Fronteks).

Prema preliminarnim podacima Fronteksa, ukupni broj ilegalnih ulazaka preko svih migrantskih ruta opao je za 20 odsto na 75.900 i to najviše zahvaljujući smanjenu broja na inače najfrekventnijim rutama – istočnomediteranskoj i zapadnoafričkoj.

Najveće smanjenje na Zapadnom Balkanu

Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, zatim sa 50 odsto preko istočnih granica EU i sa 41 odsto preko zapadnoafričke rute, od obala zapadne Afrike do španskih Kanarskih ostrva.

Na ruti koja vodi preko Zapadnog Balkana Fronteks je u prvih šest meseci registrovao 4.930 pokušaja ilegalnog prelaska.

Na kopnenoj i pomorskoj istočnomediteranskoj ruti, kojom migranti, uglavnom iz Sirije stižu u Grčku na Kipar i u Bugarsku, zabeleženo je smanjenje od 24 odsto sa 19.607 prelazaka granica EU.

Na Mediteranu i Lamanšu povećan broj ilegalnih ulazaka

Uprkos ukupnom smanjenju broja ilegalnih ulazaka u EU, na centralnomediteranskoj ruti je broj porastao na 29.300 iregularnih prelazaka, što je 12 odsto više nego u istom polugođu prošle godine. Najviše migranata, 20.800, preko te rute je sa obala Libije morem doplovilo do Italije.

Porast ilegalnih migracija od 19 odsto zabeležen je i na zapadnomediteranskoj ruti, na kojoj je glavna zemlja polaska migranata Alžir sa približno 80 odsto. Preko zapadnomediteranske rute ilegalni migranti nastoje da se dokopaju Španskog kopna, ili španskih severnoafričkih enklava Seute i Melilje.

Prema izveštaju Fronteksa, snažan migrantski pritisak zabeležen je na ruti preko Lamanša, koja vodi od EU do Velike Britanije. Na tom potezu je broj ilegalnih pokušaja prelaska granica u prvih šest meseci bio 23 odsto veći, odnosno u tome je sprečeno 33.215 osoba.

Povoljni vremenski uslovi za taksi-čamce

Porast se, prema oceni Fronteks, beleži zbog neuobičajeno povoljnih vremenskih uslovima ove godine, korišćenja usluga takozvanih taksi-čamaca kako bi se izbeglo otkrivanje kao i prevozom većeg broja migranata u čamcima.

Dodaje se da su na toj ruti, uprkos organima koji nastoje da ih spreče, krijumčari pokazali veliku žilavost, da se brzo prilagođavaju i da ne vode brigu o bezbednosti migranata koje krijumčare.

Odakle dolaze migranti?

Preko centralnog Mediterana u EU pokušava da uđe najviše migranata iz Bangladeša, Eritreje i Egipta, istočni Mediteran najviše koriste migranti iz Avganistana, Egipta i Sudana, a zapadni Mediteran za ulaza u EU najčešće koriste migranti iz Alžira, Somalije i Maroka.

Na istočnim granicama EU najviše migranata potiče iz Ukrajine, Somalije i Etiopije, preko Zapadnog Balkana u EU najčešće pogušavaju da uđu migranti iz Turske, Sirije i Avganistana, a preko Zapadne Afike najviše migranata ima iz Malija, Senegala i Gvineje.

Tagovi:

Evropska unija Fronteks Migranti Ilegalne migracije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Trump

Digitalni novac

05.јул 2026. DW/Metju Pirson

Bitkoin – Nova valuta političkog uticaja

Donald Tramp od kriptovaluta zarađuje preko milijardu dolara, a političari širom sveta primaju sumnjive donacije u digitalnom novcu

Proslava 250 godina nezavisnosti SAD

Sjedinjene Američke Države

04.јул 2026. Đana-Karina Grin/Peter Hile (DW)

Dva i po veka SAD: Ciljevi češće ostvarivani vojnom silom nego diplomatijom

Tokom proteklih 250 godina, američke vlade tvrdile su da su očuvanje ideala demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda glavni pokretači spoljne politike zemlje

Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure