

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru
Sjedinjene Američke Države prate više projektila ispaljenih iz Irana prema američkim vojnim bazama u Kataru i Iraku, piše CNN.
Sekretar odbrane Pit Hegset i predsednik Združenog štaba Den Kejn nalaze se u prostoriji za krizne situacije, saopštio je neimenovani zvaničnik Bele kuće.
On je ranije naveo da zvaničnici Bele kuće i Ministarstva odbrane nadgledaju potencijalne pretnje napadima na vazdušnu bazu Al Udeid u Kataru. Predsednik SAD Donald Tramp obišao je bazu prošlog meseca, i prvi je predsednik SAD koji je tu bazu posetio od 2003. Godine.
To je najveća američka vojna instalacija na Bliskom istoku.
„Nijedna poseta Zalivu ne bi bila potpuna bez zaustavljanja da pozdravim ljude koji čuvaju Ameriku bezbednom, snažnom i slobodnom“, rekao je Tramp vojnicima u bazi 17.
BREAKING: Iran coordinated their attack on the U.S. air base in Qatar with Qatari officials to „symbolically“ strike the U.S. and to provide an „exit ramp,“ according to the New York Times.
Iran reached out ahead of time to tell Qatar of the attack to „minimize casualties.“… pic.twitter.com/ok9301PPJv
— Collin Rugg (@CollinRugg) June 23, 2025
Da je Iran je započeo operaciju protiv američke baze u Kataru, potvrdila je i iranska državna televizija.
Iran je unapred javio katarskim vlastima vreme i mesto napada napada kako bi bile izbegnute žrtve.
Iran i Katar, osim što dele najveće nalazište prirodnog gasa, imaju odlične odnose, pa je Iran tokom blokade Katara 2017. godine opskrbljivao ovu zemlju hranom i ostalim potrepštinama.
Doha: Nema žrtava u napadu na američku bazu
Katar je saopštio da nema žrtava u američkoj vojnoj bazi Al Udeid u Dohi i da zadržava pravo da direktno odgovori na iranski napad u skladu sa međunarodnim pravom.
Ministarstvo spoljnih poslova Katara osudilo je iranski raketni napad na američku vazduhoplovnu bazu Al Udeid.
„Smatramo da je reč o flagrantnom kršenju suverenosti države Katar, njenog vazdušnog prostora, međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija“, navelo je Ministarstvo na društvenoj mreži Iks.
Kako je istaknuto, odbrambeni sistem je uspešno osujetio napad i presreo iranske rakete, a baza je ranije bila evakuisana. Ministarstvo je saopštilo da u napadu nije bilo poginulih i povređenih.
Avioni ranije premešteni
Američki avioni koji nisu bili u skloništima premešteni su prošle nedelje iz vazduhoplovne baze Al Udeid u Kataru, vidi se na satelitskom snimku, koji prikazuje skoro prazne piste.
To znači da su avioni premešteni mnogo pre nego što je Iran danas raketama napao tu američku bazu, kao odgovor na američke napade na njegova nuklearna postrojenja tokom vikenda, prenosi CNN.
Dva zvaničnika iz Ministarstva odbrane rekla su za CNN da su avioni premešteni na druge lokacije kao deo napora američke vojske da zaštiti svoju imovinu i opremu na Bliskom istoku.
Pored toga, i svi brodovi američke mornarice, koji su bili u bazi u Bahreinu, napustili su luku prošle nedelje. Za sada nije poznato gde su ti avioni i brodovi otišli.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve