Novi uređaj veličine prozora uz pomoć hidrogela obezbeđuje proizvodnju vode iz vazduha čak i u uslovima suve pustinjske klime, čime može da se reši problem nedostatka pijaće vode s kojim se suočava četvrtina svetske populacije
Istraživači sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) uz pomoć saradnika izumeli su uređaj veličine prozora koji vodu proizvodi iz vazduha, prenosi Jelena Kozbašić na portalu Klima 101.
Više od jedne četvrtine svetske populacije, odnosno 2,2 milijarde ljudi, svakodnevno se suočava sa problemom nedostatka bezbedne pijaće vode. A ovaj izazov usled iscrpljivanja tradicionalnih resursa poput reka i jezera, kao i klimatskih promena, postaje sve ozbiljniji.
Zemljina atmosfera sadrži na milijarde i milijarde litara vode, pre svega u obliku vodene pare. Ukoliko bi se ta para mogla efikasno „uhvatiti” i pretočiti u tečno agregatno stanje, to bi obezbedilo vodu za stanovništvo kojima uobičajeni izvori nisu dostupni.
Kako funkcioniše
S tom idejom na umu, i uz dodatnu inspiraciju iz Japana, američki naučnici razvili su novi uređaj za prikupljanje atmosferske vode koji izgleda kao crni, uspravno postavljen panel. Unutar staklene komore nalazi se poseban hidrogel koji upija vlagu iz vazduha.
Foto: MITUređaj koji proizvodi vodu iz vazduha
Istraživači MIT-a u saopštenju navode da sam hidrogel podseća na pucketavi najlon sa malim kupolastim strukturama koje nabubre kada upiju vodu. Kada para ispari, ove kupole ponovo se smanjuju, a njihova transformacija podseća na origami – japansku veštinu savijanja papira. Zatim dolazi do kondenzacije pare na staklu uređaja, a dobijena čista voda se spušta kroz cev i sakuplja.
Za razliku od drugih sličnih rešenja, ovaj inovativni uređaj radi potpuno autonomno, bez potrebe za baterijama, elektromrežom ili solarnim panelima, a njegova efikasnost u proizvodnji vode nadmašuje dosadašnje alternative.
Ali i dalje od toga…
Radi i u pustinjskim uslovima
U trajanju od nedelju dana, tim je uređaj testirao u najsušnijem podneblju Severne Amerike – surovoj i užarenoj Dolini smrti u Kaliforniji. Čak i u uslovima veoma niske vlažnosti vazduha, uspevao je da proizvede oko 160 mililitara vode dnevno, što je otprilike dve trećine šolje.
Autori eksperimenta ocenjuju da bi uz više ovakvih uspravnih panela, postavljenih u manjem nizu, domaćinstvo moglo da obezbedi dovoljne količine vode, čak i u pustinjskim uslovima. Naravno, uz porast vlažnosti vazduha, proizvodnja vode bi se povećavala.
„Napravili smo uređaj veličine jednog metra za koji se nadamo da ćemo moći da ga postavimo u sredinama sa ograničenim resursima, gde čak ni solarne ćelije nisu lako dostupne”, ističe Šuanhe Džao, profesor mašinstva i građevinskog i ekološkog inženjerstva na MIT-u. „Ovo je test održivosti u povećavanju razmere ove tehnologije za prikupljanje vode. Sada ljudi mogu da ga izgrade i u većim dimenzijama, ili da postave više panela u nizu, kako bi obezbedili pijaću vodu i ostvarili stvarni uticaj.”
Džao i njegove kolege predstavili su detalje novog dizajna uređaja za prikupljanje vode u radu koji je nedavno objavljen u časopisu Nature Water.
Prototip koji pruža nadu
Ali kako naglašavaju autori, ovo je samo konceptualni prototip i postoji još dosta prostora za unapređenje. Između ostalog, rade i na sledećoj generaciji materijala kako bi dodatno poboljšali osnovna svojstva uređaja.
U doba globalnog zagrevanja, izazovi sa dostupnošću vode sve su veći: poremećaji padavina, topljenje lednika i sve češće suše dodatno iscrpljuju i onako ograničene vodne resurse. Ove promene ugrožavaju živote milijardi ljudi – i zahtevaju hrabra, inovativna rešenja. Tehnologije koje izvlače vodu iz vazduha otvaraju nove mogućnosti, pružajući nadu da će čista voda biti dostupna i u najsušnijim krajevima sveta.
Ipak, nijedno rešenje ne može nadomestiti potrebu za smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Bez ublažavanja klimatskih promena, problemi će postajati sve teži – a prilagođavanje sve skuplje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Procene govore da u Srbiji oko 800.000 životinja živi na ulici, a najugroženije su mačke. Zato je kompanija Lidl donirala tonu hrane i grickalica za mačke udruženju za spasavanje životinja Animal Rescue Serbia (ARS)
Private equity, venture capital, infrastrukturni fondovi i drugi oblici ulaganja izvan berze više nisu ni alternativni, a ni pomoćni. U svetu nestabilnih tržišta, oni postaju temelj. Upravo to će biti jedna od tema na Investment.Weekendu, novom festivalu koji se održava u sklopu Weekenda.18 od 18. do 21. septembra u Rovinju, u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i manadžmenta.
„Genie 3“ najnoviji je AI model Gugla koji omogućava kreiranje interaktivnih 3D svetova samo pomoću teksta. Svetovi su realistično prikazani, mogu se kontrolisati u realnom vremenu i omogućavaju korisniku da se slobodno kreće i upravlja njima.
Priča o učešću naših umetnika na bijenalima u Sao Paulu pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka u Galeriji “Rajko Mamuzić” priča je i o državi koja je umela da izabere umetnost koja će u svetu ostaviti najbolji utisak o njoj i koja je izuzetno cenila kulturu
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!