Goran Vasić, v. d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, priznao je da je falsifikovao dopis na osnovu kog je Generalštabu ukinut status spomenika kulture. Ne zna se da li je otkrio po čijem nalogu je izvršio to krivično delo. Zakoni zahtevaju da se momentalno prekinu svi pregovori i razgovori o pretvaranju Generalštaba u hotel dok se postupak o Vasiću ne okonča i dok se ne utvrdi istina
U vreme pisanja ovog teksta, u istom danu, objavljene su dve vesti u vezi sa Generalštabom: u Beogradu se nalazi Folker Tirk, visoki komesar za ljudska prava UN, koji će sa predsednikom Vučićem i premijerom Macutom razgovarati i o sudbini ovog spomenika arhitekture i sećanja; zatim, ministri Nikola Selaković i Siniša Mali saslušani su u Tužilaštvu za organizovani kriminal povodom Generalštaba.
Zašto je Generalštab postao slučaj? Ukratko: država je htela da umesto spomenika kulture ima nešto neuporedivo isplativije. Kompleks Generalštaba, delo arhitekte Nikole Dobrovića, kulturno je dobro od 2005. godine. A kulturno dobro ne može da se ruši osim ako mu se ne ukine taj status, što nije lako. Ne može ni da se proda ni pokloni.
HRONOLOGIJA NASILJA NAD PRAVNIM PORETKOM
Međutim, vlast je vlast i ima svoje zakone. Pa zato 2014. u Beogradu dočekuje saradnike Donalda Trampa kako bi razmatrali da se na mestu Generalštaba izgradi hotel; godinu kasnije, Ministarstvo odbrane najavljuje da će hotel, u stvari, graditi Ujedinjeni Arapski Emirati; sve će se srušiti u cilju postavljanja spomenika Stefanu Nemanji, govorio je 2016. Aleksandar Vučić, tada premijer.
Marta 2024. javljeno je da je Goran Vesić, tadašnji ministar građevinarstva, potpisao Ugovor o revitalizaciji kompleksa bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO) sa kompanijom “Affinity Global Development” u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika. Vesić je tom prilikom saopštio da Vlada Srbije nije prodala ovo zemljište, već je “zemljište iznajmila na 99 godina”. Tri dana kasnije, “Njujork tajms” je objavio da je ta investicija vredna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita. S obzirom da izgradnja hotela na mestu kulturnog spomenika zakonski nije moguća, bilo je potrebno da RZZSK predloži ukidanje statusa zaštite nad Generalštabom. Stručnjaci RZZSK to odbijaju. Vlast zato kreće u nasilje nad pravnim poretkom i zastrašivanje ljudi koji rade u institucijama zaštite.
Već 3. juna, dr Dubravka Đukanović, prethodna direktorka RZZSK, ugledna naučna radnica, arhitekta-konzervator i redovna profesorka Akademije umetnosti u Novom Sadu, podnosi ostavku zato što nije prihvatila zahtev ministra finansija Siniše Malog.
Vlada Srbije 27. juna imenuje Gorana Vasića za v. d. direktora RZZSK iako nije imala osnova za to jer on nije položio stručni konzervatorski ispit koji je po zakonu neophodan za to radno mesto. Goran Vasić je uradio ono što je njegova prethodnica odbila: već druge nedelje na novom zadatku Vasić je napisao Predlog za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra Generalštaba i predao ga Ministarstvu kulture kako bi ga ono, po proceduri, predalo Vladi Srbije na razmatranje i usvajanje. Taj dokument je Vasić napisao u ime RZZSK iako ga niko nije ovlastio, iako se prilikom pisanja ni sa kim iz kolektiva nije konsultovao, niti je ikoga obavestio da će u ime RZZSK to učiniti, a sam nije ni stručan da tako nešto uradi. Napisao je dokument koji izgleda kao kraći školski zadatak a ne studija, što bi se podrazumevalo u ovom slučaju. Dokument je predao Ministarstvu kulture. Kako se saznaje, predao ga je privatno, nekom u Ministarstvu, a ne na pisarnicu. Međutim, u Ministarstvu baš nikom ništa od toga nije bilo sumnjivo, ni forma dopisa a ni način kako je predat, pa ga je prosledilo Vladi Srbije. Vlada je takav predlog 14. novembra 2024. godine usvojila i oduzela je Generalštabu status kulturnog dobra. I dalje, ni jednom jedinom njenom ministru ništa nije bilo sumnjivo.
foto: m. milenković…I POSLE BOMBARDOVANJA: Zgrade Generalštaba i ministarstva odbrane
BIA PRED VRATIMA
Odgovorni ljudi iz RZZSK odmah su reagovali i pripremili pismo za Vladu Srbije i Ministarstvo kulture tražeći da se pomenuta odluka poništi da ne bismo, kako stoji tamo, bili jedina zemlja u civilizovanom svetu koja ne poštuje vlastiti zakon, “ne uvažava službu zaštite nepokretnih kulturnih dobara” i “ruši i uništava svoja kulturna dobra”. Pismo nisu stigli ni da pošalju, a posetila ih je BIA da ih u tome spreči i da ih zaplaši. Nisu uspeli.
A onda su, prošlog meseca, zaposleni u RZZSK slučajno otkrili onaj Vasićev dopis, bukvalno u ruci službenika Kriminalističke policije koji su ih posetili. Nakon toga, tražili su od Ministarstva kulture i Vlade Srbije Vasićevu smenu zbog grubih povreda profesionalne etike i procedura u vezi sa statusom kulturne baštine objekata Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu. Kao i dosad, Ministarstvo kulture im ni ovog puta nije odgovorilo. Ali je zato Tužilaštvo za organizovani kriminal 13. maja privelo Gorana Vasića i otad život Generalštaba postaje sve burniji i burniji.
PRIZNANJE KRIVICE I SUDIJA VUČIĆ
Goran Vasić je priveden zbog sumnje da je u svojstvu službenog lica, prekoračenjem granice službenog ovlašćenja, izvršio krivično delo “zloupotreba službenog položaja” iz člana 359 stav 1 KZ, tako što je falsifikovao Predlog za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra Generalštaba, čime je naneo štetu kulturnom nasleđu Republike Srbije koje je bio dužan da čuva.
Tužilaštvo je, kako su mediji objavili, postupalo po anonimnoj prijavi. Pisali su i da je nalog za hapšenje Vasića, kao i još nekoliko osumnjičenih, specijalni tužilac Mladen Nenadić dao još ranije, međutim, policija, odnosno Služba za borbu protiv organizovanog kriminala je odbila da postupi po tom nalogu.
Na saslušanju 14. maja Goran Vasić je priznao krivicu, priznao je da je falsifikovao Predlog. Ne zna se da li je otkrio po čijem nalogu je izvršio to krivično delo.
Pa ipak, sud nije odredio pritvor Goranu Vasiću iako je Tužilaštvo za organizovani kriminal to predložilo i iako je on priznao da je kriv, već je 15. maja odlučio da Vasić bude na slobodi. Jedino mu je uskraćeno da se približava svedocima koji treba da budu saslušani u postupku. Sada se protiv njega vodi istraga. Tim povodom su, tvrdi Dragan Đilas u svom podkastu “Dežurni krivac”, saslušavani ministri Selaković i Mali. Prema pisanju Insajdera, zasad je otkriveno da Vasićev Predlog nije zaveden u elektronskoj pisarnici RZZSK, već samo na papiru. Upisan je na isti zavodni broj kojim je Vasić zvanično podneo molbu za dobijanje stana, i to pod istim datumom – 10. jula. Vasić je u elektronskoj pisarnici prvo zaveo molbu za stan, a zatim je taj broj i datum upisao na Predlogu za Generalštab.
Posle Vasićevog hapšenja, kompanija Džareda Kušnera saopštila je da je sudbina projekta planiranog na lokaciji Generalštaba “manje jasna”.
Dva dana nakon što je Vasić priznao da je falsifikovao Predlog, znači pošto je počeo istražni postupak, predsednik Aleksandar Vučić je iz Tirane saopštio kako “nije bilo nikakvog falsifikovanja”. Kao da on vodi postupak, kao da je već utvrdio istinu, kao da tužilaštvo i sudovi ne postoje. Naglasio je i da plan Džareda Kušnera, zeta predsednika SAD Donalda Trampa, predstavlja “važan projekat za nas”, odbacivši da iza procesa uklanjanja zaštite sa kompleksa Generalštaba stoji bilo kakva zloupotreba ili politička trgovina.
Siniša Mali je odbio da komentariše kako ne bi ometao istragu, a Nikola Selaković izbegava novinare i ponaša se kao da se ništa nije desilo.
ODBRANA I ZAŠTITA
Javnost u Srbiji i stručnjaci se, međutim, ne obaziru ni na Vučića ni na ostale. Peticiju koja je pokrenuta marta prošle godine, čim je Vesić potpisao ugovor sa Kušnerom, samo prvog dana potpisalo je oko 7000 ljudi. Koliko je poznato, nijedan spomenik kulture u Srbiji nije izazvao toliku lavinu apela stručnjaka i stručnih udruženja, protesta fakulteta iz zemlje i inostranstva, kao ni otpora građana i studenata u blokadi – koliko je to učinio Generalštab. Vrhunac je bio kad ga je Evropa Nostra uvrstila na listu “7 najugroženijih” kulturnih dobara u Evropi za ovu godinu i kad je ovog maja Evropski parlament izrazio “ozbiljnu zabrinutost zbog rastućeg političkog mešanja u sistem zaštite nasleđa u Srbiji, uključujući ukidanje statusa zaštite kulturnim spomenicima i ignorisanje zakonskih procedura koje regulišu njihovo očuvanje, kao što je slučaj sa modernističkim kompleksom Generalštaba u Beogradu”.
Da li će Vlada promptno poništiti svoju odluku koja je doneta na bazi falsifikovanog dokumenta i vratiti status tom objektu – ne zna se. Ali ono što zakoni zahtevaju jeste da se momentalno prekinu svi pregovori i razgovori o pretvaranju Generalštaba u hotel dok se postupak o Vasiću ne okonča i dok se ne utvrdi istina.
Vapaj stručnjaka
Najnovija stručna tribina 15. maja, među mnogima koje su već održane i koje će tek biti, bila je posvećena obnovi Generalštaba. Tribinu je organizovalo Udruženje arhitekata Srbije, u saradnji sa SFERA forumom i Evropa Nostra Srbijom, a okupila je relevantne stručnjake, studente, predstavnike organizacija civilnog društva i zainteresovane građane. “Razmišlja se o narednim koracima i scenarijima koji će ne samo sačuvati objekat od nezakonitog rušenja i pretvaranja u građevinsko zemljište za netransparentne privatne projekte, već i o mogućim i održivim modelima rekonstrukcije ovog ugroženog spomenika kulture”, kaže za “Vreme” Vesna Marjanović, generalna sekretarka Evrope Nostre Srbija. “Tribina je potvrdila stav da se kulturno nasleđe ne može tretirati kao građevinski resurs za komercijalne projekte, već vrhunski javni interes, mesto sećanja, prostor za dijalog i kulturne sadržaje. Ovaj događaj predstavlja važan trenutak u institucionalnom i građanskom otporu degradaciji sistema zaštite kulturnog nasleđa u Srbiji.”
Idućeg meseca u Beograd zbog Generalštaba dolaze visoki predstavnici Evrope Nostre. Probaće da se sastanu sa ovdašnjim zvaničnicima i predstave im šta to znači kad je neko kulturno dobro na listi “7 najugroženijih”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Intervju: Dušan Vučićević, vanredni profesor FPN-a
"Broj birača koji tvrde da su nekada verovali Aleksandru Vučiću, a da su sada prestali – sve je veći. Od nekih sedam odsto na ukupnom uzorku u februaru on takođe ima trend povećanja u prethodnim mesecima i sada iznosi već dvanaest odsto"
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!