
Nagrade
Pulski festival: Filmovi iz Srbije osvojili šest nagrada
Filmovi srpskih autora „Kako je ovde tako zeleno“, „Među bogovima“ i „78 dana“ dobili su šest nagrada na upravo završenom Filmskom festivalu u Puli
Nakon hapšenja Gorana Vasića zbog sumnje da je falsifikovao dokument na osnovu kojeg je Gneralštabu oduzet status kulturnog spomenika, stručnjaci pripremaju scenario za njegovu obnovu
Jučerašnje hapšenje Gorana Vasića, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture zbog sumnje da je falsifikovao Predlog za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za zgrade Generalštaba, još uvek je vest o kojoj se priča.
Na najčešća pitanja – zašto je Vasić baš sad uhapšen, i da li će Vlada Srbije povući svoju odluku od 14. novembra prošle godine i vratiti Generalštabu status kulturnog spomenika, niko nema odgovor.
Ka obnovi Generalštaba
Sudbinom Generalštaba će se baviti učesnici i prisutni na Tribini u četvrtak 15. maja na Građevinskom fakultetu, koju organizuje Evropa Nostra.
„Namera nam je da oblikujemo javno mišljenje o obnovi zgrada Generalštaba“, kaže za „Vreme“ Vesna Marjanović, generalna sekretarka ove organizacije.
Smatra da je pogodan momenat za to, zato što „nikad više mladih i stručnjaka nije bilo zainteresovano za Generalštab kao sad“, i najavljuje da će sutrašnja tribina biti jedna u nizu iz kojih će nastati „scenario za revitalizaciju Generalštaba, koji će biti alternativa ovom koji nudi država, a koji je neprihvatljiv“.
Planirano je i da se sutra formira stručni tim koji će preduzeti korake ka obnovi Generalštaba.
Vesna Marjanović kaže da bi, ako se dokaže da je Vasić kriv, bilo najlogičnije da Vlada Srbije povuče svoju odluku i Generalštabu vrati status kulturnog dobra. U svakom slučaju, trebalo bi da se dok traje istraga ta odluka stavi ad acta. Videćemo da li je ovo samo marketinški trik, ili su institucije počele da rade“, kaže Vesna Marjanović.
Generalštab se nalazi među 7 najugroženijih u Evropi na listi Evropa Nostre i Instituta Evropske investicione banke. U juni će zato u Beograd doći grupa stručnjaka kako bi sa nadležnima iz vlasti pokušala da dođe do rešenja kojim bi se pokrenula obnova ovog kulturnog dobra.
Vrednost koja nema cenu
Arhitekta Bojan Kovačević, koji se smatra najmerodavnijim stručnjakom za zgradu Generalštaba, kaže da su tumačenja zašto je Goran Vasić uhapšen baš sad, pokrenuta samo zato što je ako je on napisao Predlog o ukidanju statusa kulturnog dobra čim je prošle godine došao na mesto v.d. direktora Republičkog zavoda, pa je nekako čudno što se čekalo sve do sad.
„Razlozi su brojni, od toga da je tačna pretpostavka Miroslava Aleksića, odnosno da je u pitanju predsednikova osveta Trampu zbog ne realizovanog sastanka, pa do toga da su se Amerikanci, dakle kompanija Trampovog zeta koja bi Generalštab da pretvori u hotel, povukli zato što ne žele da se petljaju u ovdašnje mahinacije sa kulturnim dobrima“, kaže Bojan Kovačević.
Smatra da Generalštab može da se obnovi.
Da li bi to bilo skupo, Kovačević kaže „da bi bilo, ali vi kad nosite stari dedin sat na opravku ne pitate sajdžiju koliko će to da košta zato što vam je stalo da ga popravite. A Generalštab je identitetska stvar za Srbe, velika vrednost“.
„Nije poenta u njegovoj zaštiti, jasno je da je odluka Vlade nelegitimna i na to pitanje ne treba trošiti vreme. Poenta je da država napravi plan obnove Generalštaba, a to neće biti jednostavno“, kaže arhitekta Bojan Kovačević.
Filmovi srpskih autora „Kako je ovde tako zeleno“, „Među bogovima“ i „78 dana“ dobili su šest nagrada na upravo završenom Filmskom festivalu u Puli
Najnovije promene na čelu Narodne biblioteke Srbije, Narodnog pozorišta, Beogradskog sajma i NIS-a ukazuju da SNS hoće da čvrsto zavlada srpskim ustanovama
Uprkos vidljivom naporu da makar koliko uozbilji stvar, Džejms Gan ne odoleva nepotrebnom i usiljenom podsećanju na značaj ljudske dobrote, uvek i svugde, pa ubacuje reference na izraelsko-palestinski sukob, ali ga smešta u postjugoslovenski kontekst, te jedan od zlikovaca govori ekavicom i slepi je sledbenik zapadnog krupnog kapitala. Upravo taj momenat u priču vraća infantilizaciju na velika vrata
Iako ostaje veran poetici fragmenta, u romanu Samoubistvo Leve je bliži klasičnijem proznom govoru. Ispripovedan u drugom licu, kao obraćanje mrtvom prijatelju, ovaj roman suočava s temeljnim fenomenima ljudskog postojanja: doživljaj sveta i čovekovo mesto u njemu, potomstvo i smisao porodice, savremena umetnost, moderna država, politika itd. Priča, svakako uslovljena temom, ispripovedana je u blago povišenom tonalitetu moderne, tamne patetike, a opet i sa izvesnom vedrinom, koju nameće okolnost da se najvažniji događaj u priči, rasplet dakle, desio već na početku
Lusi podseća na upečatljive i samosvojne ženske likove francuskog novog talasa koji nikome ne polažu računa za svoje odluke, makar bile pogrešne ili pogubne. Lusi je sloboda sama, sloboda koja neprekidno izmiče. Čas je ima, čas je nema. Čas je pričljiva i lepršava, čas kapriciozna i ćutljiva
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve