img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Prosveta u Srbiji: Život s umanjenim zaradama

09. maj 2025, 15:30 M. S. / K. S.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Nastava uz nova pravila
Copied

Kako bi ugušilo pobunu, obustavu rada i štrajk, Ministarstvo prosvete odlučilo je da zaposlenima u školskim ustanovama isplati zarade po učinku. Tako su u februaru i martu na račune zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Srbiji legli iznosi od često svega nekoliko hiljada dinara. Kako žive nastavnici s umanjenim platama i da li će umanjenje biti nadoknađeno

„Nije lako. Umanjenje zarade bio je jedan od razloga zašto se veliki broj prosvetnih radnika i vratio u nastavu i pre nego što su se učenici vratili. Nama su cele dve plate i još jedna polovina umanjene, i to vrlo različito”, ovako za „Vreme” Ana Dimitrijević, profesorka u jednoj gimnaziji u Beogradu i članica Foruma beogradskih gimnazija opisuje novonastalu situaciju.

Brojni učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola odlučili su u januaru da odlože početak drugog polugodišta usled pobune koju su pokrenuli studenti u novembru prošle godine.

Zaposleni u prosveti bili su najuporniji u sopstvenim zahtevima i podršci studentima. Nisu držali nastavu, protestovali su, držali se složno, ali su na kraju popustili i većinom se vratili u učionice.

Zarade za mesece kada su bili u obustavi ili zakonskom štrajku su im umanjene, a mnogima je na račune u februaru, martu i aprilu leglo tek nekoliko hiljada dinara.

„Nekima je umanjenje bilo 50 odsto, nekima 80 odsto, a neki nisu dobili ništa. Ljudima je u tom smislu prilično teško bilo da prežive, bez obzira i na sve privatne časove ako ih drže, i na supružnike, to je prosto veliki udar na budžet”, govori Dimitrijević, nastavnica koja je bila u obustavi nastave.

Kako dodaje, ne zna kako su zarade obračunavane.

„Obustava nastave nije definisana zakonom, i onda nije definisana ni kazna za to. Smanjili su nam zaradu tako što su nam računali neke efektivne sate rada. Mi nismo držali nastavu, ali smo sve vreme bili u školi, mi smo u školi provodili više vremena nego što provodimo kad imamo nastavu. Imali smo tribine, radionice, kad su zgrade bile blokirane, mi smo sa učenicima spavali u školi, da oni ne bi bili sami. Praktično smo živeli u školama, a dobili smo mnogo manju platu nego kad držimo nastavu”, govori sagovornica „Vremena”.

Kako objašnjava, plate koje su im isplaćene za vreme provedeno u obustavi nastave, nastavnici su dobili bez rešenja.

„To je takođe kršenje zakona, zato što vi morate dobiti potpisano rešenje o zaradi, koje pravnici nisu hteli da potpisuju, jer nije pravno ispravno. Dobili smo zarade koje su direktori potpisivali, i oni su nekako to računali koliko će ko da dobije”, priča Dimitrijević.

Protest ispred Ministarstva prosvete
Foto: FoNet/Milena Vlajić
U proteklim mesecima, prosvetni radnici više puta su protestovali

Kriterijum strogoće

I dok joj nije poznato kako su pravno računate zarade, Dimitrijević kaže da su direktori koji su želeli da budu strogi i da kazne zaposlene zbog obustave, ostavljali su ih bez ikakvog primanja.

„Neko ko je hteo da bude što više fer, obračunao je pola plate, a neko je prosto obračunao nešto što je stiglo od ministarstva, računao je nekih pet do 10 efektivnih sati. To je neki minimum minimuma, i tako smo dobili.”

U pomoć nastavnicima koji su ostali bez zarada, pritekli su Fondacija Alek Kavčić i IT zajednica.

Ta pomoć nije ipak mogla da kompenzuje novac bez koga su ostali.

„Ljudi su dobili po 15.000, 20.000, 30.000 dinara, nije bitno, a oduzeta im je, na primer, 70.000 na mesečnom nivou. Tako da, jednostavno, to nije moglo da kompenzuje ono što je oduzeto”, priča sagovornica “Vremena”.

Kako pojašnjava, kada je od pomoći od IT zajednice reč, nadoknade su isplaćivane u odnosu na smanjenje po platnom listiću.

„Prijavimo se, dostavimo platni listić na kome piše koliko nam je oduzeto, imamo delegata u školi koji o tome vodi računa. I onda nama kreću pojedinci da uplaćuju novac, nepoznati pojedinci iz Srbije, koji su se prijavili da budu donatori, po hiljadu, po pet hiljada, zavisi kako gde i kako kome. I koliko vam se nakupi”, objašnjava Dimitrijevć.

Kada je o pomoći iz Fondacije Alek Kavčić reč, sistem je drugačiji.

„Dobijali smo jednokratne pomoći od 18.700 dinara, za koju možete aplicirati samo jednom za sve ovo vreme, zato što je to zapravo najveća neoporeziva suma koja može da se uplati na račun jedne osobe. Za sve ostalo je jako veliki porez, što znači da bi jako velika količina uplaćenog novca zapravo otišla na porez”, pojašnjava Dimitrijević.

Kako dodaje, svaka ova pomoć im je i te kako dobrodošla.

Vreme/Katarina Stevanović
Protest u februaru

Časovi će biti nadoknađeni, ali da li će i zarade?

Ministarstvo prosvete pripremilo je izmene i dopune pravilnika o Kalendaru obrazovno-vaspitnog rada koje predviđaju da školska 2024/25. godina može biti produžena za najviše pet nastavnih dana za osnovne škole, 20 dana za srednje i 25 nastavnih dana za gimnazije.

Izmenama Kalendara predviđeno je da u osnovnim školama koje zbog obustave rada nisu realizovale obrazovno-vaspitni rad u potpunosti i nemaju dovoljno vremena za nadoknadu časova i ocenjivanje učenika, drugo polugodište može biti završeno najkasnije do petka, 6. juna za učenike osmog razreda, odnosno za učenike od prvog do sedmog razreda do petka 20. juna.

U srednjim školama koje zbog obustave rada nisu realizovale obrazovno-vaspitni rad u potpunosti i nemaju dovoljno vremena za nadoknadu časova i ocenjivanje učenika, drugo polugodište može biti završeno najkasnije do 18. jula za učenike svih razreda, odnosno do 27. juna za učenike završnih razreda gimnazije i za učenike trećeg razreda trogodišnjeg i četvrtog razreda četvorogodišnjeg obrazovanja stručnih škola.

Tako bi trebalo da budu nadoknađene i zarade koje su prosvetnim radnicima oduzete.

„Niko ne pominje novac, samo se pominje nadoknada nastavnih dana. Tako da ja verujem da veliki broj prosvetnih radnika, ako ne i svi, ako budu saznali da to neće biti plaćeno, da će taj veliki broj ljudi ponovo odbiti rad i neće to raditi. Zato što, jednostavno, zašto bismo mi radili nešto, zašto nam je oduzet novac, a sad neće da nam bude vraćen. Čekamo da vidimo kako će nam to biti plaćeno”, kaže Dimitrijević.

Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Protest prosvetnih radnika i studenata

Forma, pre svega

Sagovornica „Vremena” stava je da je ministarstvu i vlasti, kao i direktorima samo važno da se školska godina završi, da deca budu ocenjena, da dobiju svedočanstva.

„Suština je uvek kod nas bila u formi, a ne u sadržaju. Suština je u tome da je bitna samo ova forma, evo, završila se ovakva školska godina, dobro je, to je to”, pojašnjava Dimitrijević.

Ono što je, kaže, prosvetnim radnicima važno, je znanje.

„Mi smo se usmerili na to da sažmemo gradivo i da deci ono što je najvažnije iz onog dela koji su propustili, nadoknadimo. S druge strane, bez obzira na to što to jeste neka dva, tri meseca neodlaska u školu, u odnosu na 12 godina školovanja, nije to tolika tragedija”, pojašnjava Dimitrijević.

Podseća i na slučajeve iz prethodnih godina kada je školska godina prekidana, bez nadoknade.

„Imali smo mi i bombardovanje, i kovid, kad je onlajn nastava bila vrlo nekvalitetna, tako da to što su oni izgubili nije toliko ključno za njihovo celoživotno znanje, koliko je ključno sve ovo što se oko njih dešava i u što su se oni uključili kao savesni građani. Skratili su školsku godinu zbog tragedije u Ribnikaru, niko nije postavio pitanje nikakve nadoknade.”

Borba nije završena

Osim umanjenja zarada, „neposlušni” nastavnici trpeli su pritiske.

„Bilo je pretnji, bilo je ucena, to isto nije bilo prijatno, prozivanja po mrežama, po medijima. Pritisci su sada prestali, ali naša borba se nije završila. Mi i dalje podržavamo studente i njihove zahteve, mi i dalje sa našim učenicima idemo na proteste, izlazimo na ćutanje usred školskog dana, jer to je ono što mi trenutno možemo”, govori Dimitrijević.

Komentarišući novi studentski zahtev – raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora – kaže da čeka da vidi šta će se sa tim desiti.

„Čekamo da vidimo šta će se zapravo desiti sa studijskim zahtevom da se raspišu izbori, i da na taj način možemo da iskažemo svoje nezadovoljstvo sistemom u kome živimo, protiv čega se borimo sve vreme, jer mi verujemo da će se sistem obrazovanja sa nekom novom postavkom, promeniti na bolje i bolje po nas”, dodaje sagovornica „Vremena”.

Kako pojašnjava, ko god dođe na vlast, nastavnici će nastaviti da traže ono što su i do sada, bez obzira na to o kojoj političkoj opciji se radi.

„Da li je to neko za koga ja ne glasam ili glasam, potpuno je nebitno u odnosu na to šta mi očekujemo od države kao obrazovni sistem jedne države. I to je ono što je najvažnije. Dok se stvari ne poprave, mi ne odustajemo”, kaže Dimitrijević.

Foto: Milena Vlajić / FoNet
Prosvetari su najduže istrajali u obustavi nastave, podržavajući i studente

Novi štrajk?

Kako dodaje, pred nastavnicima je i opcija da stupe u zakonski štrajk.

„Taj zakonski štrajk na kraju školske godine bi značio da mi ne moramo da zaključimo ocene mlađim razredima. Maturantima će se ocene svakako zaključiti, oni idu u drugu ustanovu i prosto njih u tome nećemo sprečavati, nećemo im biti na putu. Ali je činjenica da mi možemo da se borimo i na taj način. Školska godina traje do 31. avgusta i mi imamo opciju da do tada zaključimo ocene. Ali o tome se još nije odlučilo i nekako čekamo sada da vidimo šta će biti sa ovim studentskim zahtevom”, pojašnjava Dimitrijević.

Na osnovu toga, nastavnici će, kaže, znati da li će ponovo morati da reaguju i da li će sačekati septembar i nastaviti borbu.

„Mi ne želimo da naša borba ugrozi učenike. Obećali smo da oni neće biti kolateralne žrtve naše obustave i to smo i učinili. Mi smo se u učionice većinski vratili. Negde su učenici ostali i dalje u obustavi, što je potpuno legitimno. Mi na njih ne utičemo ni na koji način. Mi njima nismo rekli da stupe u blokade, nismo im rekli ni da iz tih blokada izađu”, zaključuje Dimitrijević.

Tagovi:

Prosveta Zarade Gimnazije Srednje i osnovne škole
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Tragedija u Novom Sadu

06.maj 2026. B. B.

Akademski plenum: Banalan i ciničan spomenik onome što je ubilo ljude

Idejno rešenje za spomenik nastradalima zbog pada nadstrešnice više liči na spomenik onome što je ljude ubilo, nego njima samima i njihovim izgubljenim životima, smatra Akademski plenum

Turistički vaučeri

06.maj 2026. A. P.

Kasni dodela turističkih vaučera: Poseban udar na male ugostitelje

Rat na Bliskom istoku će povećati broj turista u regionu, ali ne može nadomestiti akciju dodele turističkih vaučera

Expo 2027

06.maj 2026. V. N.

Volonterizam u vremenu dubokih podela: Može li Expo 2027 da ponovi duh Univerzijade 2009?

Univerzijada 2009. godine okupila je oko 10.000 volontera i često se navodi kao primer događaja koji je uspeo da okupi mlade oko zajedničkog cilja, uz relativno nizak nivo političkih tenzija u javnom prostoru. Da li EXPO 2027 to može da ponovi

Pastor Balint portret

Mađarska zajednica u Srbiji

06.maj 2026. A.M.

Da li je Balint Pastor priznao da Savez vojvođanskih Mađara kontroliše medije

Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) „zaprepašćena” je izjavom predsednika Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balinta Pastora o uticaju SVM-a na medije, ocenjujući to kao neprihvatljivo

Policijska sirena i svetlo

Hronika

06.maj 2026. I.M.

Četiri osobe poginule u teškoj nesreći na putu Novi Pazar–Raška

Četiri osobe izgubile su život, dok su dve teško povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Novi Pazar–Raška

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure