To se pre svega odnosi na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije (EU).
Rezolucija izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule usvojena je sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, na sednici u Strazburu.
Izveštaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocenjuje, obeležena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
Nezavisnost institucija od ključnog značaja
U tekstu se naglašava i da obezbeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, među njima Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i puna primena preporuka Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tela Saveta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno pre održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izražava se duboka zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
EP potvrđuje da su studentski zahtevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
Istraga 15. marta
Takođe se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu „predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva se na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usled čega je više njih povređeno“.
O događajima 15. marta, „Vreme“ je pisalo u opsežnom istraživanju.
Picula: Jasna i snažna poruka o autokratskom karakteru vlasti u Srbiji
Totino Picula je ocenio da je usvajanjem njegovog izveštaja i rezolucije o Srbiji Evropski parlament podržao jasnu i snažnu poruku o autokratskom karakteru vlasti u Srbiji, ali i o hrabrom otporu režimu.
„Hvala kolegama poslanicima i asistentima na odličnoj saradnji i podršci“, objavio je Picula na društvenoj mreži Iks (X) posle glasanja u Evropskom parlamentu.
Picula je u utorak na početku rasprave rekao da je politička realnost u Srbiji izuzetno složena već duže vreme, pogotovo u poslednjih šest meseci.
„Pad nadstrešnice u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane. Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke. Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno telo za medije ne funkcioniše, pravosuđe selektivno deli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima“, kazao je Picula.
Dodao je i da se lični podaci onih koji protestuju objavljuju javno, a protiv njih koriste neidentifikovana ilegalna sredstva, što onda istražuju ruske službe.
„Građani EU se privode i proteruju iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a članice EU i njihovi predstavnici optužuje se da stoje iza takozvane obojene revolucije“, rekao je Picula na početku debate u Strazburu.
Izvor: 021.rs/N1