img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo

Politička kriza na Kosovu: Slede li ponovljeni izbori?

23. april 2025, 15:34 Milica Srejić
Konstitutivna sednica Skupštine Kosova Foto: Video printscreen
Konstitutivna sednica Skupštine Kosova
Copied

Pet konstitutivnih sednica kosovske skupštine je prekinuto, a od izbora je prošlo dva i po meseca. Šta ovo znači? Do čega može da dovede politička kriza na Kosovu? Kakav je položaj Srba na Kosovu? Konačno, kako izgleda kosovska politička scena

Dva i po meseca je prošlo od održavanja kosovskih parlamentarnih izbora. Za to vreme na Severu Kosova događa se više istog – preostale srpske institucije se polako zatvaraju, događala su se hapšenja mladih zbog čega su Mitrovčani i protestovali, među mladim Srbima često se čuje da „ovde nema života“, Srpska lista nastavlja da se Srbima obraća putem saopštenja po šablonu: „Kurtijev teror nad Srbima“ i moglo bi još da se nabraja.

Politička kriza na Kosovu polako postaje sve dublja. Pet konstitutivnih sednica kosovske skupštine je prekinuto. Predsednik Skupštine i dalje nije izabran, a predlog iz redova Samoopredeljenja ne prolazi.

„Pokret Samoopredeljenje predlaže ono što je uvek bio naš predlog. Gospođa Aljbuljena Hadžiu za predsednika Skupštine Republike Kosovo. Poštovane kolege, molim vas da podržite predlog i izađemo iz ove blokade”, rekao je Gljauk Konjufca iz Samoopredeljenja, prenosi portal Alternativna.

Međutim, ni ovog puta Hadžiu nije dobila dovoljno glasova.

Predsedavajući konstitutivne sednice Skupštine Kosova, Avni Dehari rekao je da je za nju (na poslednjoj sednici) glasalo 57 poslanika, 46 ih je bilo protiv, a 3 poslanika su bila uzdržana.

Da bi predsednik Skupštine Kosova bio izabran neophodno je da 61 poslanik glasa za predlog.

Na trećoj konstitutivnoj sednici potvrđeni su mandati, nakon čega su poslanici položili zakletvu.

„Ja, poslanik Skupštine Republike Kosovo, zaklinjem se da ću časno i predano vršiti svoju dužnost i dostojanstveno predstavljati narod, da ću raditi u interesu Kosova i svih njegovih državljana, da ću raditi na zaštiti i poštovanju ustavnosti i zakonitosti, na zaštiti suvereniteta, teritorijalne celovitosti i institucionalnog integriteta Kosova, na garanciji ljudskih prava i sloboda u skladu sa zakonom zemlje. Zaklinjem se“, glasi zakletva koju su položili poslanici. Što znači i poslanici srpske zajednice.

Njih ima ukupno 10 – 9 mandata ima Srpska lista i jedan mandat Za slobodu, pravdu i opstanak čiji je lider Nenad Rašić.

Samoopredeljenje ima 48 mandata, Demokratska partija Kosova (PDK) 24, Demokratski savez Kosova (LDK) ima 20 mandata i koalicija AAK-Nisma 8 mandata.

Ostale manjiske partije 10 mandata.

Šta sve ovo znači i da li je na pomolu politička kriza na Kosovu?

Direktor Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) Dragiša Mijačić i, koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 35 za „Vreme” kaže da problem konstituisanja Skupštine Kosova ukazuje na duboku političku i institucionalnu krizu koja može dovesti do novih izbora.

„Očigledno je da su svi politički akteri nezadovoljni izbornim rezultatima, a da ne postoji politička volja za minimumom kompromisa, tako da su mnoge opcije na stolu. Jedino je sigurno da se nikome ne žuri da se brzo reši postojeća kriza“, ukazuje Mijačić.

„Vlada Kurti tri?“

Po završetku izbora Aljbin Kurti (doskorašnji premijer Kosova) najavio je formiranje Vlade „Kurti tri”. Koliko je to moguće?

Mijačić kaže da u teoriji i Kurti i opozicione partije mogu napraviti Skupštinsku većinu za izbor Vlade, tako da se u kuloarima pregovara kome će se „carstvu“ prikloniti manjinske i male stranke. „Za sada je sigurno da Nenad Rašić (iz redova srpske zajednice) ide sa Kurtijem, kao i tri predstavnika stranke NISMA Fatmira Ljimaja, ali presudni glas bošnjačke poslanice Dude Balje još uvek nije osiguran. Za sada je jedino sigurno da niko ne želi praviti koaliciju sa Srpskom listom“, objašnjava sagovornik „Vremena“.

Sa druge strane imamo povratak i Ramuša Haradinaja, nekadašnjeg kosovskog premijera koji već godinama nastupa zajedno sa Fatmirom Ljimajem (NISMA). Oni, prema rečima Mijačića, imaju uporište u zapadnim delovima Kosova, tj. u opštinama Dečani i Junik. „Ova koalicija je osvojila osam poslaničkih mandata (pet za AAK i tri za NISMA), samim tim ne može imati veliki politički uticaj, ali može biti tas na vagi prilikom formiranja koalicione Vlade.“

Na jesen predstoje i lokalni izbori na Kosovu, postavlja se pitanje da li je moguće da se parlamentarni ponovo održe zajedno sa lokalnim.

Međutim, Mijačić objašnjava da je izbroni ciklus na Kosovu takav da se odvojeno održavaju parlamentarni i lokalni izbori, ali se to može promeniti ako Kurti proceni da će ostvariti bolji rezultat ako spoji izbore. „U ovom trenutku sve opcije su otvorene“, kaže on.

Položaj Srba na Kosovu izrazito težak

Kako sve ovo utiče na položaj Srba? Mijačić ukazuje da je položaj Srba jako težak i može dovesti do toga da se toliko pasiviziraju da neće biti politički akter na Kosovu.

„To je pre svega posledica nedostatka vizije kako rešavati srpsko pitanje na Kosovu, ali i rezultat izlaska iz institucija na severu Kosova, što je napravilo ogromnu i skoro nenadoknadivu štetu“, naglašava naš sagovornik.

Dinamika kosovske političke scene

„Kosovska politička scena je prilično dinamična“, kaže Mijačić.

Glavne političke partije su Pokret samoopredeljenje, Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK).

Samoopredeljenje

Popularnost Samoopredeljenja na Kosovu nije upitna. Među mladim ljudima često se može čuti i da je Kurti „uveo demokratiju“.

Međutim. Mijačić objašnjava da je: „Pokret samoopredeljenje Aljbina Kurtija levičarska ’nacional-socijalistička’ stranka ali je najbliža ’catch all’ principu jer pored levičara okuplja i ultra-nacionaliste, verske fanatike i različite društvene grupe sa ili bez ideologije. Poslednjih godina Samoopredeljenje je preraslo u jedinu stranku koja je popularna na celoj teritoriji Kosova“.

Demokratska partija Kosova

Dugo godina vodeća stranka na Kosovu bila je i Demokratska partija Kosova koju je nakon rata osnovao Hašim Tači, bivši vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Tači i trojica saoptuženih su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu 2020. godine, piše KoSSev. Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za zlodela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.

Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene privremene kosovske vlade.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

„Ovoj stranci popularnost među biračima je opala pre svega zbog korupcionaških afera stranačkog rukovodstva. Nakon odlaska Tačija u Hag stranku je preuzeo Memlji Krasnići koji je na poslednjim izborima uspeo da napravi nešto bolji rezultat nego 2021. ali je to još uvek ispod proseka stare slave“, ukazuje Mijačić.

Dodaje da se poslednjih godina ova stranka regionalizovala uglavnom na područja na kojima je bila aktivna OVK, pre svega u Drenici i zapadnom Kosovu, dok je njihova popularnost u ostalim krajevima u znatnom opadanju.

Demokratski savez Kosova

Prvi predsednik Kosova, Ibrahim Rugova osnovao je Demokratski savez Kosova koji sada vodi Ljumir Abdižiku.

„Ova partija je slična post-komunističkim partijama u bivšim republikama SFRJ, ima uporište u starijim pripadnicima gradskog staleža i obrazovanijeg dela ruralnog stanovništva. Stranka je izgubila staru slavu, ali je na ovim izborima povratila deo glasača koje je izgubila na prethodnim izborima“, objašnjava naš sagovornik.

Alijansa za budućnost Kosova

Stranka Ramuša Haradinaja, bivšeg kosovskog premijera, AAK je poslednja među značajnijim partijama. „ Ona je pre svega regionalna stranka koja ima popularnost između 6 i 10 posto“, zaključuje Mijačić.

Tagovi:

Aljbin Kurti Izbori na Kosovu Kosovo Srpska lista
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure