img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pčelarstvo

Tajanstveni pomor pčela u Srbiji

08. април 2025, 08:11 Ma. J.
Copied

Izveštaji o masovnom uginuću pčela i praznim košnicama stižu iz skoro svih krajeva Srbije. Pomor je ponegde i sto odsto

Drastični gubici pčela u Srbiji dogodili su se u drugoj polovini marta i početkom aprila, navode iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije, dodajući da u pojedinim regionima uginuća iznose i do 100 odsto.

„Verovali smo da će se gubici pčela okončati do sredine marta i da će društva koja su preživela zimu, iako oslabljena, nastaviti da se razvijaju na voćno-maslačkovoj paši. Ipak, do toga nije došlo. Naprotiv, pčelari iz svih krajeva Srbije izveštavaju da se gubici pčela nastavljaju i drastično uvećavaju. Izveštaji o uginuću pčelinjih društava podjednako stižu iz skoro svih krajeva Srbije, prvenstveno iz Vojvodine, zatim iz zapadne Srbije, Pomoravlja i Šumadije“, navodi se u saopštenju Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

U Topličkom i Jablaničkom okrugu uginuća pčela, u ovom periodu, su oko 30 odsto, u Mačvi idu od 40 do 50 odsto, u Kolubarskom okrugu su 60 odsto, u Moravičkom 86 odsto, a u Vojvodini i do 90 odsto.

„Stražilovo: 33 košnice 100 odsto, a drugi slučaj od 50 društava preživela tri, na Fruškoj gori od 365 društava ostalo šest, zatim opština Odžaci više od 50 odsto, iz Novog Sada i okoline iste tužne vesti“, navode iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije, dodajući da ima slučajeva u kojima se pčelari sa višedecenijskim pčelarskim stažom prvi put sreću sa gubicima pčela većim od 30 odsto.

Šta se dešava

Većina pčelara stanje u košnici opisuje rečima da su košnice u poslednjih 15 dana naglo ostale bez pčela i ako ima malo zatvorenog i još manje otvorenog legla sa solidnim vencima meda i zalihama polena. Mrtvih pčela nema ni u košnici ni ispred nje. Samo nekoliko pčelara je prijavilo vidljive znakove nozeme, kažu u saopštenju.

Dodaju da su uginuća društava podjednaka i sa mladim i sa starijim maticama, kao i društava koja su uspešno tretirana protiv varoe.

„Postoje pčelari koji veoma precizno kontrolišu nivo preostale varoe u košnici, uspešno su je suzbili, ali uginuća su tu. Registrovan je veći postotak uginuća rojeva formiranih prošle godine u odnosu na standardna društva. Masovna uginuća jednako prijavljuju dugogodišnji i iskusni pčelari sa velikim brojem košnica, kao i pčelari sa manjim brojem košnica“, navode iz SPOS-a i dodaju da je registrovan veći postotak uginuća rojeva formiranih prošle godine u odnosu na standardna društva.

Kako kažu, društva koja su preživela ovaj period po snazi su od 10 do 30 odsto slabija u odnosu na uobičajenu snagu društava u ovo doba godine. Jedan broj društava, od pregleda do pregleda i dalje slabi.

„Prema izveštajima sa terena, sa različitih nadmorskih visina, može se zaključiti da su bolje prošli pčelinjaci na većim nadmorskim visinama, gde su noći tokom jula i avgusta bile svežije. U prilog ovome govore izveštaji sa područja Vlasotinca i Vlasine, tamo nije bilo masovnih gubitaka. Zabeleženi su sporadični slučajevi uginuća u periodu mart – april, koji se pripisuju lošim vremenskim i uslovima u prirodi. Prolećni razvoj teče dinamikom koja se smatra uobičajeno za ovo doba godine. Srednja i jaka društva izgradila su do kraja marta najmanje po jednu satnu osnovu”, navode iz ove organizacije.

Koji su mogući uzroci uginuća pčela?

Iz SPOS-a navode da se ne može pouzdano zaključiti šta je glavni uzrok uginuća, ali da je dominantan broj pčelara koji smatra da je osnovni uzrok stradanja varoa, usled zakasnelog letnjeg tretmana i njenog suzbijanja nedovoljno efikasnim sredstvima, čime su oštećene zimske pčele. Dodatno pogoršava i to što je ovih nedelja nastupio kritičan period, odnosno period smene zimskih pčela sa mladim pčelama iz prolećnog legla, piše Danas.

„Oslabljena prezimela društva nisu imala snagu da odgoje generaciju prolećnih pčela, odnosno došlo je do izumiranja prezimelih pčela pre nego što su uspele da odgaje prvu kvalitetnu generaciju prolećnih pčela. Pošto ima jasnih izveštaja koji potvrđuju da kod nekih pčelara varoa ne može biti razlog, onda je na njihovim pčelinjacima verovatno dominirala loša ishrana polenom u vreme odgajanja zimskih pčela. Loša odnosno nedovoljna ishrana pomaže ispoljavanje virusa koji pritajeni sede u pčelama čekajući pad imuniteta pčela, tako da je definitivno više uzroka radilo zajedno, a koji je gde dominirao mora se utvrditi za svaki pojedinačni pčelinjak. Nekvalitetne zimske pčele su svakako presudile”, navode iz SPOS-a.

Dodaju da je ovo presek stanja napravljen na osnovu sinteze izveštaja 15 pčelara, koji su se odazvali da dostave izveštaj o uginuću u svom regionu.

Izvor: Danas

Tagovi:

Privreda Pčelarstvo Med Pomor pčela
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Mlekari prosipaju mleko

Protest mlekara

11.фебруар 2026. I.M.

Proizvođači mleka blokirali Ibarsku magistralu – prosute tone mleka

Nezadovoljni cenom otkupa mleka, velikim uvozom i prekidom saradnje sa mlekarama, proizvođači mleka organizovali su masovne blokade u Mrčajevcima i Kniću, zahtevajući hitnu reakciju Vlade Srbije

Gasovod

Gasni aranžman

11.фебруар 2026. Marija L. Janković

Zašto Rusija opet drži Srbiju „na kratkoj uzici“ sa gasom

Srbija opet mora da čeka na dogovor oko ruskog gasa do poslednjeg trenutka. Kratkoročni gasni aranžman ističe 31. marta, a ako bude produženja, ono će opet biti samo na šest meseci

Uredba o trgovinama

11.фебруар 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Poskupljuje 600 proizvoda u prodavnicama

Država je „otključala“ nabavne cene u radnjama, a neki dobavljači su odmah počeli da šalju nove cenovnike trgovcima. Već u prvoj nedelji, pojedini su podigli cene za više od 600 artikala i to za sedam odsto u proseku. To automatski znači veće cene u radnjama

Kukuruzni skrob, gustin u činiji, kukuruz pored

Izvoz hrane

11.фебруар 2026. K. S.

Nova zabrana za izvoz hrane: Hrvatska blokirala pošiljku zbog aflatoksina B1 u gustinu

Pošiljka za tržište EU zaustavljena je na hrvatskoj granici zbog prisustva najtoksičnijeg mikotoksina. Od početka godine su već tri slučaja nebezbedne hrane iz Srbije registrovana na spoljnim granicama Unije

Jura u Leskovcu, radnici za mašinama

Otpuštanja

10.фебруар 2026. K. S.

Jura je samo početak: Hoće li hiljade radnika u autoindustriji ostati bez posla?

Otkazi u Juri samo su početak, upozoravaju sindikati i navode da su upitne hiljade radnih mesta u autoindustriji

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure