img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pčelarstvo

Tajanstveni pomor pčela u Srbiji

08. april 2025, 08:11 Ma. J.
Copied

Izveštaji o masovnom uginuću pčela i praznim košnicama stižu iz skoro svih krajeva Srbije. Pomor je ponegde i sto odsto

Drastični gubici pčela u Srbiji dogodili su se u drugoj polovini marta i početkom aprila, navode iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije, dodajući da u pojedinim regionima uginuća iznose i do 100 odsto.

„Verovali smo da će se gubici pčela okončati do sredine marta i da će društva koja su preživela zimu, iako oslabljena, nastaviti da se razvijaju na voćno-maslačkovoj paši. Ipak, do toga nije došlo. Naprotiv, pčelari iz svih krajeva Srbije izveštavaju da se gubici pčela nastavljaju i drastično uvećavaju. Izveštaji o uginuću pčelinjih društava podjednako stižu iz skoro svih krajeva Srbije, prvenstveno iz Vojvodine, zatim iz zapadne Srbije, Pomoravlja i Šumadije“, navodi se u saopštenju Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

U Topličkom i Jablaničkom okrugu uginuća pčela, u ovom periodu, su oko 30 odsto, u Mačvi idu od 40 do 50 odsto, u Kolubarskom okrugu su 60 odsto, u Moravičkom 86 odsto, a u Vojvodini i do 90 odsto.

„Stražilovo: 33 košnice 100 odsto, a drugi slučaj od 50 društava preživela tri, na Fruškoj gori od 365 društava ostalo šest, zatim opština Odžaci više od 50 odsto, iz Novog Sada i okoline iste tužne vesti“, navode iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije, dodajući da ima slučajeva u kojima se pčelari sa višedecenijskim pčelarskim stažom prvi put sreću sa gubicima pčela većim od 30 odsto.

Šta se dešava

Većina pčelara stanje u košnici opisuje rečima da su košnice u poslednjih 15 dana naglo ostale bez pčela i ako ima malo zatvorenog i još manje otvorenog legla sa solidnim vencima meda i zalihama polena. Mrtvih pčela nema ni u košnici ni ispred nje. Samo nekoliko pčelara je prijavilo vidljive znakove nozeme, kažu u saopštenju.

Dodaju da su uginuća društava podjednaka i sa mladim i sa starijim maticama, kao i društava koja su uspešno tretirana protiv varoe.

„Postoje pčelari koji veoma precizno kontrolišu nivo preostale varoe u košnici, uspešno su je suzbili, ali uginuća su tu. Registrovan je veći postotak uginuća rojeva formiranih prošle godine u odnosu na standardna društva. Masovna uginuća jednako prijavljuju dugogodišnji i iskusni pčelari sa velikim brojem košnica, kao i pčelari sa manjim brojem košnica“, navode iz SPOS-a i dodaju da je registrovan veći postotak uginuća rojeva formiranih prošle godine u odnosu na standardna društva.

Kako kažu, društva koja su preživela ovaj period po snazi su od 10 do 30 odsto slabija u odnosu na uobičajenu snagu društava u ovo doba godine. Jedan broj društava, od pregleda do pregleda i dalje slabi.

„Prema izveštajima sa terena, sa različitih nadmorskih visina, može se zaključiti da su bolje prošli pčelinjaci na većim nadmorskim visinama, gde su noći tokom jula i avgusta bile svežije. U prilog ovome govore izveštaji sa područja Vlasotinca i Vlasine, tamo nije bilo masovnih gubitaka. Zabeleženi su sporadični slučajevi uginuća u periodu mart – april, koji se pripisuju lošim vremenskim i uslovima u prirodi. Prolećni razvoj teče dinamikom koja se smatra uobičajeno za ovo doba godine. Srednja i jaka društva izgradila su do kraja marta najmanje po jednu satnu osnovu”, navode iz ove organizacije.

Koji su mogući uzroci uginuća pčela?

Iz SPOS-a navode da se ne može pouzdano zaključiti šta je glavni uzrok uginuća, ali da je dominantan broj pčelara koji smatra da je osnovni uzrok stradanja varoa, usled zakasnelog letnjeg tretmana i njenog suzbijanja nedovoljno efikasnim sredstvima, čime su oštećene zimske pčele. Dodatno pogoršava i to što je ovih nedelja nastupio kritičan period, odnosno period smene zimskih pčela sa mladim pčelama iz prolećnog legla, piše Danas.

„Oslabljena prezimela društva nisu imala snagu da odgoje generaciju prolećnih pčela, odnosno došlo je do izumiranja prezimelih pčela pre nego što su uspele da odgaje prvu kvalitetnu generaciju prolećnih pčela. Pošto ima jasnih izveštaja koji potvrđuju da kod nekih pčelara varoa ne može biti razlog, onda je na njihovim pčelinjacima verovatno dominirala loša ishrana polenom u vreme odgajanja zimskih pčela. Loša odnosno nedovoljna ishrana pomaže ispoljavanje virusa koji pritajeni sede u pčelama čekajući pad imuniteta pčela, tako da je definitivno više uzroka radilo zajedno, a koji je gde dominirao mora se utvrditi za svaki pojedinačni pčelinjak. Nekvalitetne zimske pčele su svakako presudile”, navode iz SPOS-a.

Dodaju da je ovo presek stanja napravljen na osnovu sinteze izveštaja 15 pčelara, koji su se odazvali da dostave izveštaj o uginuću u svom regionu.

Izvor: Danas

Tagovi:

Med Pčelarstvo Pomor pčela Privreda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure