img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

„Sindrom slomljenog srca”: Smrtonosan kao infarkt

28. mart 2025, 18:10 Nils Valker/ DW
Slomljeno srce: opasno kao srčani udar? Foto: Unsplash/Jesse Orrico
Slomljeno srce: opasno kao srčani udar?
Copied

„Sindrom slomljenog srca“ (Broken-Heart-Syndrom, poznat i kao Takotsubo-sindrom), bolest je koja i dalje predstavlja zagonetku za lekare. A opasan je skoro kao srčani udar

Naučnici iz Nemačke trenutno istražuju tačne uzroke. Nova saznanja bacaju novo svetlo na tu retku bolest, piše Dojče vele (DW).

Iznenadna slabost srca

Srce prestane da funkcioniše bez ikakvog upozorenja – to je doživela i Gabrijela K. Izgubila je svest tokom večere u restoranu u kojem je bila s porodicom. Sve je bilo u potpunom redu dok odjednom nije počela da se oseća loše. Počelo je da joj se vrti u glavi i pre nego što je uspela bilo šta smisleno da kaže, pala je u nesvest.

„Osetiš kao da više nisi gospodar sopstvenih misli i da se sve dešava van tvoje kontrole. I onda se, nažalost, sve dešavalo veoma brzo. Čim sam rekla da se osećam čudno, da ne mogu da dišem, izgubila sam se.“

Opasnost poput infarkta

U bolnici je brzo postalo jasno: Gabrijela K. nije doživela infarkt, imala je tzv. Takotsubo-sindrom. Japanski lekar Hikaru Sato prvi je opisao tu srčanu bolest. Primetio je da se srčani mišić neobično deformiše, poprimajući oblik izduženog glinenog ćupa, koji se u Japanu koristi kao zamka za hobotnice i naziva se Takotsubo.

Bolest je takođe poznata i kao „Sindrom slomljenog srca“, jer se dugo smatralo da je okidač uvek intenzivna emocija, odnosno bukvalno rečeno – „slomljeno srce“. Tako to objašnjava kardiolog Kristijan Templin s Univerzitetske klinike u Grajfsvaldu.

„Ranije se smatralo da je to bolest izazvana stresom. Poznati su bili samo emocionalni okidači, kao što su smrt voljene osobe, maltretiranje (mobing) na radnom mestu, dijagnoza teške bolesti. Međutim, poslednjih godina sve se više opisuju i fizički okidači, i danas su, u stvari, fizički okidači češći nego emocionalni.“

Među fizičkim okidačima navode se akutne neurološke bolesti, poput moždanog udara, epilepsije ili krvarenja u mozgu. „Postoje i pacijenti, otprilike trećina njih, kod kojih nije moguće identifikovati nijedan okidač“, kaže dr Templin.

Gabrijela K. spada baš u one kod kojih uzrok te ozbiljne srčane bolesti za sada ostaje nepoznat. Dani nakon njenog kolapsa u restoranu predstavljali su pravu borbu, jer njeno srce više nije radilo punim kapacitetom.

Najnovija istraživanja pokazuju: „Smrtnost kod Takotsubo-sindroma slična je onoj kod infarkta“, kaže kardiolog Tomas Štirmajer sa Univerzitetske klinike u Libeku.

Šta se dešava u srcu

Kod Takotsubo-sindroma, leva srčana komora se na donjem kraju izdužuje, poput dugačkog balona, i više ne pumpa, dok srednji deo srca ubrzano pumpa kako bi to kompenzovao – ali bez uspeha.

Istovremeno, preti više komplikacija, poput otkazivanja pumpe leve komore, objašnjava Kristijan Templin. „Kad taj deo pumpa previše, krv se teško izbacuje iz leve komore, pa se pritisak u glavnoj komori poveća. To može da dovede do otkazivanja pumpe.“

Moguće ozbiljne posledice

Zbog nakupljanja krvi u izduženoj srčanoj komori, može doći do formiranja ugruška, tzv. tromba. Ako on preko krvnih sudova dospe u mozak, može da izazove moždani udar.

Pored toga, kod Takotsubo-sindroma opada srčana funkcija, pa pacijenti obično kolabiraju, kao što je to doživela Gabrijela K. Zbog toga je Takotsubo-sindrom uvek slučaj za hitnu medicinsku pomoć.

Istraživači žele da razotkriju uzrok

Do sada nije jasno šta tačno izaziva Takotsubo-sindrom, piše DW. Istraživanja se vrše na nekoliko univerzitetskih klinika u Nemačkoj, među kojima su one u Hajdelbergu, Grajfsvaldu i Libeku. U ovoj trećoj Tomas Štirmajer, između ostalog, proučava koje su inflamatorne ćelije aktivne kod Takotsubo-sindroma i koje bi mogle da budu okidači.

„Postoje razne ćelije od značaja u imunološkom sistemu i samo kada saznamo koje su ključne kod Takotsubo-sindroma, moći ćemo eventualno ciljano da ih tretiramo određenim lekovima. Za sada smo im na tragu.“

Još uvek nije razjašnjena patofiziologija, odnosno tačan tok bolesti. Do sada je jasno: Takotsubo-sindrom može da izgleda kao infarkt, ali se fundamentalno razlikuje. Za razliku od infarkta, kod Takotsubo-sindroma nijedan krvni sud nije blokiran, niti umire deo srčanog mišića.

Lečenje je do sada samo nespecifično: pacijentima se daju lekovi koji se koriste i kod srčane slabosti, kako bi se stabilizovalo srce. Ciljano lečenje postaje moguće tek kada se potpuno razjasne mehanizmi bolesti.

Najopasnija faza su prvi dani nakon iznenadnog nastanka bolesti. Nakon toga se u mnogim slučajevima srčani mišić oporavlja. Dok se srce vrati na normalan rad, prođe otprilike osam nedelja.

Tako je bilo i sa Gabrijele K. Ona se danas, na sreću, ponovo oseća dobro.

Tagovi:

Zdravlje Bolest Srčani udar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Muzička industrija

17.april 2026. Uroš Mitrović

Presuda protiv Tiketmastera: Da li će pasti cene karata za koncerte

Sudska presuda protiv Tiketmastera, vodećeg igrača u industriji muzičkih događaja, dovodi u pitanje njegovu dominaciju na tržištu prodaje ulaznica za koncerate

Duško Vujošević

Dule Vujošević

14.april 2026. N. M.

Duško Vujošević sahranjen u Aleji zaslužnih građana u Beogradu

Legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, koji je preminuo 8. aprila u 68. godini, sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Novo atletsko čudo

Atletika

14.april 2026. N. M.

Ko je novi atletski fenomen: Gaut Gaut nadmašio i Juseina Bolta – 18-godišnjak srušio svetski rekord

Od odlaska Juseina Bolta sa atletske staze, sprinterske trke na najvećim takmičenjima nemaju takvu draž kao u vreme rekordera sa Jamajke, ali izgleda da je na vidiku nova zvezda u kratkim trkama i naslednik legendarnog atletičara

Dete s telefonom u ruci

Zabrana društvenih mreža

14.april 2026. K. S.

Australija: Uprkos zabrani, mladi i dalje na mrežama

Mladi u Australiji i dalje imaju pristup drušvenim mrežama uprkos zabrani koju je država uvela

Artemis 2

Svemirska istraživanja

11.april 2026. K. S.

Putovanje do Meseca: Artemis II se vratio na Zemlju

Prvi astronauti koji su putovali do Meseca posle više od pola veka vratili su se na Zemlju

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure