Nastavnici u osnovnim i srednjim školama koji su u štrajku jedini su radnici državnog sektora u Srbiji koji nisu primili februarsku platu, ili je iznos bio ponižavajuće okrnjen. Prema ranijem pisanju „Vremena” Dušan Bojanić, nastavnik geografije u štrajku, za prvi deo februarske plate dobio je 2184 dinara i 87 para.
Jedan od njih je i Filip Krstić koji se obratio na svom LinkedIn nalogu: „Kao nastavnik tehnike i tehnologije u osnovnoj školi, koji radi sa samo 60 posto norme, trenutno se nalazim u situaciji u kojoj moram da izdržavam dvoje dece i suprugu, koja je takođe prosvetni radnik (asistent na fakultetu) i koja trenutno ne prima platu. Na sve to, tu je i kredit koji mora da se otplaćuje. Zbog svega ovoga, želim da potražim honorarni posao. Živim u Surdulici i otvoren sam za bilo koju vrstu posla — bilo da je u pitanju online rad ili fizički poslovi”.
Kako su se snašli sa ovako represivnim merama?
Učiteljica iz Lazarevca Olivera Ljubojević za „Vreme” kaže da se snalaze kako stignu. „Sve štekove smo ispraznili koje smo imali, pa živimo od muževljeve plate. Sad smo svi potpisali pristanak da od IT zajednice hoćemo da prihvatimo pomoć, tako da eto imamo i tu vrstu podrške“, ukazuje ona.
Dodaje da se prosvetni radnici ne stide nikakvog poštenog rada, a da što se nje tiče ostaje u štrajku do ispunjenja zahteva. „Ono što je najgore što može da mi se desi je da dobijem otkaz, a ako dobijem otkaz pa radiću ono što znam da radim. Potražiću posao na nekoj drugoj strani.“
Objašnjava da ne veruje u to da će propasti školska godina. Ipak „i da ’propadne’, moj sin je maturant, bolje da mu ’propadne’ jedna godina nego život“.
Represija naspram interesa škole
Profesorka srpskog jezika i književnosti Dunja Nikolić za „Vreme” kaže da im je ovo neprimanje plate bilo iznenađenje.
„Nismo očekivali da će se ići na tako represivne mere. Neverovatno je kako je moguće da državi nije u interesu da škole rade i da sistem funkioniše. Zahtevi iza kojih smo mi stali su vrlo jednostavni, a za njih neostavrivi“, objašnjava Nikolić.
Dodaje i da im se povodom zahteva niko nije obratio, a da je jedino što dobijaju od ljudi koji su nosioci vlasti dodatne pretnje, omalovažavanja i kinjenja. „Poput: ’Mislili ste da možete da ne radite, a da primate platu’. To pokazuje dubinu nepoznavanja građanskog otpora, nepoznavanja doslednosti. Kao da mi nećemo da radimo. Mi hoćemo, ali da li ćemo početi da radimo ne zavisi od nas, nego zavisi od njih“, ukazuje sagovornica „Vremena”.
I kaže da su ovom merom neki ljudi više pogođeni, neki manje. Ipak, „da se ne zavaravamo, mi od te plate živimo ma koliko da je mala. Ja imam za neke osnovne potrebe, ali do kada ću tako moći – ne znam. Ako se slomi ova pobuna prosvete, ovo stvaranje kičme srpske prosvete, doći ćemo u situaciju da će najkvalitetniji nastavni kadar otići iz škola, a to je potpuni slom“, naglašava Nikolić.
Finansijska pomoć nastavnicima
Za dve nedelje podrške zaposlenima u prosveti, građani Srbije i kompanije uplatili su na namenski račun Fondacije „Alek Kavčić“ 76.290.000 dinara i u 2.166 isplata prosvetni radnici su dobili blizu 35 miliona dinara, saopštila je ova Fondacija.
Prema preporuci Foruma beogradskih gimnazija, zaposlenima u obrazovnom sistemu kojima su plate umanjene za 25.000 dinara i više, sa računa Fondacije isplaćuje se 18.700, a za umanjenja manja od 25.000 uplaćuje se 9.350 dinara.
„Oko 20.000 nastavnika i nenastavnog kadra u obrazovnim institucijama ostalo je bez plata ili im nisu isplaćene pune plate za februar 2025. Procenjuje se da je oko 100.000.000 dinara pomoći potrebno da se zajednički sakupi kako bi se bar delimično smanjila razlika u neisplaćenim zaradama prosvetarima”, napisali su.
Nikolić kaže da je prosvetnim radnicima veoma važno da ne smeju da izađu iz ovoga, da odgovornost za zaustavljanje prosvete ne leži na nastavnicima već na institucijama, te da imaju veliku podršku Mreže solidarnosti i da ona zajedno sa Fondacijom „Alek Kavčić“ radi na tome da se ne osećaju potpuno izolovano i usamljeno.
„Mislimo da nas neće slomiti ni ovo ugrožavnaje egzistencije“, zaključuje Nikolić.
Šta dalje?
Ljubojević kaže da nemaju informacije šta će biti sa martovskom platom, ali je mišljenja da je neće dobiti. „U međuvremenu, najnovije je da je iz Ministarstva poslat dopis direktorima da su dužni da obezbede normalan tok nastave i da pokrenu disciplinske postupke protiv nastavnog osoblja koje je u obustavi.
„Ja sam uputila javno pismo kolegama. Ostajem u obustavi do daljnjeg i ne očekujem da i drugi tako urade, ali bi bilo lepo da sada kolege koje se nisu približile toj jednoj trećini nerealizovanih časova zamene kolege koji moraju da počnu da rade“, ukazuje Ljubojević.
Dodaje da je dobila podršku kolega za ovo upućeno pismo, te da se kod njih u školi već dogovaraju oko realizacije. „Recimo, jedna koleginica koja je bila dve nedelje u obustavi nastave do sada i nije se približila toj jednoj trećini nerealizovanih časova, sada je ponovo stupila u jednonedeljnu obustavu. Nadam se da će biti odziv veći“, zaključuje Ljubojević.