
Pobuna
Beograđani ponovo lupaju u šerpe tokom Dnevnika 2 RTS-a
Sve je podsetilo na legendarno lupanje u šerpe devedesetih u vreme istog tog Dnevnika, koji je tada uređivao Slobodan Milošević
Dok Urgentni centar ne odgovara na pitanja „Vremena”, ministar zdravlja Zlatibor Lončar odgovara ironično. Pitanje je da li se zbilja više ljudi javlja sa simptomima vrtoglavice, mučnine, glavobolje koji se povezuju sa navodnim zvučnim udarom tokom protesta u Beogradu 15. marta
Posle navodnog zvučnog udara po društvenim mrežama kruže svedočenja o tome da su ljudi koji su se našli u Beogradu u Ulici kralja Milana masovno odlazili lekaru sa tegobama poput zujanja u ušima, glavobolje, mučnine.
Do zvaničnih informacija o tome da li je povećanog broja prijema bilo teško je doći, a Urgentni centar UKCS demantovao je u nedelju (16. mart) informacije koje su se pojavile u javnosti i koje se šire putem društvenih mreža da u toj zdravstvenoj ustanovi zbrinuto na desetine građana sa tegobama koje bi mogle da izazove „upotreba nekakvog zvučnog topa”.
Na telefone u Urgentnom centru u nedelju i ponedeljak pre podne niko se ne javlja, a informacije je teško dobiti i u samom centru.
Ponedeljak pre podne u Urgentnom centru u Beogradu
U čekaonicama Urgentnog centra u Beogradu u ponedeljak 17. marta pre podne nije velika gužva.
Ljudi čekaju preglede, a poneko komentariše dešavanja sa protesta održanog u Beogradu dva dana ranije.
Jedna žena srednjih godina došla je zbog drugih problema, ali kaže da je videla nekoliko ljudi koji su navodno osetili simptome glavobolje, mučnine, vrtoglavice. Onoga što se po društvenim mrežama provlače kao glavni simptomi upotrebe zvučnog topa ili nečega što je navodno upotrebljeno na protestu 15. marta.
„Sada je ovde bila jedna žena. Povraćala je, kaže, imala mučninu, vrtoglavice. Poslali su je na skener”, govori žena koja sedi u čekaonici.
Na prijemu kažu da ne mogu da daju informaicije o broju prijema pacijenata i upućuju na upravu. U upravi ljubazna žena, sekretarica, kaže da inače nije uobičajeno da novinari tamo dolaze i poziva službu za odnose sa medijima Ministarstva zdravlja.
U telefonskom razgovoru sa njima, govore nam da se obratimo zvanično mejlom pres-službi Kliničko-bolničkog centra.
Odgovor nije stigao do objavljivanja ovog teksta.
Na tri broja telefona koje smo dan ranije dobili u centrali Kliničkog centra, a što su brojevi hitnog prijema, u nedelju i ponedeljak prepopodne niko se nije javljao.
„Vidite kolika je gužva, ne može da se uđe”
U Urgentnom centru u ponedeljak ujutru bio je i ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Na naše pitanje da li je povećan broj prijema ljudi sa simptomima poput vrtoglavice, mučnine, zujanja u ušima, kaže da ne želi da komentariše i dodaje: „Vidite kolika je gužva, ne može da se uđe”, pokazujući na prazan prostor na ulazu u Urgentni centar, dok ulazi u automobil.
Ironisanje ministra na stranu, istina je – po čekaonicama u ponedeljak ujutru nema velike gužve.
S prijema nas dalje šalju u jednu ambulantu, odakle nas upućuju na deo neurologije.
Pred ambulantom čeka jedna mlađa žena, kaže da je došla drugim povodom, nije bila na protestu, ali dodaje da su joj, kada je došla u nedelju na pregled, promenili datum na nalazu. Umesto 16. napisali su 15.
Prema navodima sa društvenih mreža, u pojedinim zdravstvenim ustanovama pravljeni su i spiskovi onih koji su se posle protesta javljali. Te navode ne možemo da dokažemo.
Svedočenja iz bolnica
Sakupili smo i neka svedočanstva ljudi koji su odlazili na preglede usled tegoba koje su osećali.
Prema svedočanstvu koje smo dobili iz bolnice u Zemunu, jedna žena je u bolnici provela u nedelju 16. marta šest sati.
„Tamo sam srela mnogo ljudi koji nisu bili u redu. Krvare im bubne opne, povraćaju, padaju u nesvest, zuje im uši i imaju fizičke povrede. Preplakala sam ceo dan slušajući njihove priče”, svedoči ona za „Vreme”.
Zbog tegoba, u bolnicu se javila još jedna pacijentkina. Na lekarskom nalazu stoje dve dijagnoze – zujanje u ušima i druge bolesti organa za održavanje ravnoteže.
„Pacijentkinja dolazi na pregled zbog pritiska i nelagodnosti u ušima, mučninama, vertiginoznim tegobama i glavobolje. Tegobe su nastale sinoć nakon ‘zvučnog udara’ koji se desio na ulici u Beogradu tokom ‘odavanja 15 minuta tišine’.”
Potrebno je da se narednog dana javi na pregled kod audiologa radi ispitivanja sluha, a potom i ravnoteže.
Javilo nam se i nekoliko ljudi iz Novog Sada koji su bili na protestu u Beogradu.
„Od nas petoro koji smo bili Ulici kralja Milana kod Pionirskog parka, četvoro se javilo dežurnom lekaru u Novom Sadu sa simtomima glavobolje, bola i zujanja u ušima, a troje je poslato u bolnicu u Mišeluk na orl pregled i imamo dokaz za to”, navode za „Vreme”.
Utvrđena im je dijagnoza W42 – izlaganje buci.
Za sada je teško utvrditi da li su i na koji način simptomi koje ljudi prijavljuju povezani sa navodnim zvučnim udarom.
Povodom svih navoda, studenti i građani su u ponedeljak (17. mart) održali protest pred zgradom Urgentnog centra u Beogradu.
View this post on Instagram
Sve je podsetilo na legendarno lupanje u šerpe devedesetih u vreme istog tog Dnevnika, koji je tada uređivao Slobodan Milošević
Pouzdani izvor iz MUP-a rekao je „Vremenu“ da je jedan od zvučnih „topova“ dat Policijskoj brigadi na Banovu brdu zaduženoj za suzbijanje nereda i da je, kada je stigao, jednom isproban na ljudima - i više nikada jer su policajci bili onesposobljeni za posao
Žarko Trebješanin, psiholog, govorio je za „Vreme” o efektu mase i onome što se dogodilo na ulicama Beograda u subotu 15. marta. Njegova izjava kasnije je pogrešno preneta u emisiji „Hit tvit” na Pink televiziji
Nevladina organizacija Iršot istražuje da li je vlast u Srbiji upotrebila zvučno oružje na demonstranatima. Iršot je prva svetska neprofitna organizacija koja sprovodi audio istraživanja za ljudska prava i zaštitu životne sredine
Student Medicinskog fakulteta u Beogradu Miloš Pavlović obratio se u ime „studenata koji žele da uče“ i ocenio da je rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić teže povredio pravo studenata na obrazovanje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve