





Pozorišta su otkazala predstave, jedan broj zaposlenih u muzejima ne radi ali su izgleda svi otvoreni za publiku, knjižare poznatih izdavača ne rade…
Odgovor na pitanje ko iz kulture danas ne radi bio bi jednostavniji i kraći kad bi trebalo pobrojati – ko radi. Nabrajamo samo nekoliko primera i jednih i drugih.
Radi, na primer, Narodni muzej, koji je bio otvoren i za vreme prvog generalnog štrajka u Srbiji, 24. januara. Deo zaposlenih u Istorijskom muzeju danas uzima slobodan dan, a deo njih će biti na poslu. Tako je i u većini drugih muzeja. Što se tiče publike, izgleda da ni jedan muzej nije zaključan
Pozorišta uglavnom ne rade: „Atelje 212“, Narodno pozorište, Opera i teatar Madlenijanumn (s tim što će ye zakazana predstava na maloj sceni igrati), Malo pozorište „Duško Radović“, Jugoslovensko dramsko je otkazalo oba današnja izvođenja svoje najpopularnije predstave „Edip“, UK „Vuk“ ne radi, u vreme pisanja ovog teksta na sajtu Beogradskog dramskog i Pozorišta na Terazijama nije bilo nikakvog obaveštenja.
Jugoslovenska kinoteka ne radi.
Galerija „Haos“ takođe uz poruku „Sa studentima zajedno do bolje Srbije“, ne radi galerija ULUS-a, kao i Pop Up galerija, U10, Galerija Fakulteta likovnih umetnosti. Neke galerije su molile da ih pitamo nešto drugo.
„Laguna“ i „Delfi“ su zatvorili svoje knjižare (osim u tržnim centrima zato što ih na to obavezuje ugovor), Klub čitalaca Arhipelag i Izdavačka kuća Arhipelag neće raditi, Clio takođe, vrata redakcije i knjižare „Arhipelaga“ su zaključana, Booka, Štrik Dereta, Makart. Akademska knjiga u Novom Sadu.
Beogradska filharmonija je u generalnom štrajku od 3. marta, Orkestar Narodnog pozorišta Beograd od 5. marta, a Orkestar Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu od kraja februara.
Narodna biblioteka Srbije štrajkuje dva dana, u četvrtak i petak.






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve