img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

EU pred najvećim vojnim ulaganjem u istoriji: „Ponovno naoružavanje Evrope“

06. mart 2025, 13:17 Teri Šulc (DW)
Ursula fon der Lajen Foto: AP Photo/Virginia Mayo
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen
Copied

Plan Ursule fon der Lajen za jačanje odbrane vredan 800 milijardi evra dolazi u trenutku kada SAD preispituju svoju ulogu u evropskoj bezbednosti. Može li EU da postane samostalna vojna sila

„Ovo je trenutak Evrope i moramo da ga iskoristimo“, kaže Ursula fon der Lajen predstavljajući plan vredan 800 milijardi evra pod imenom „Ponovno naoružavanje Evrope“. To će biti glavna tema samita EU ovog četvrtka.

Ovo je najnoviji hitan sastanak šefova država i vlada Evropske unije, nakon skupa u Londonu koji je u nedelju organizovao britanski premijer Kir Starmer, kao i nekoliko ranijih koje je sazvao francuski predsednik Emanuel Makron, piše Dojče vele (DW).

Pošto su SAD obustavile vojnu i finansijsku podršku Ukrajini, a njihova posvećenost evropskoj bezbednosti nejasna, EU nema izbora osim da se ozbiljno pozabavi unapređenjem sopstvene bezbednosti.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglašava da je situacija gora nego ikada i u pismu liderima EU navodi da se kontinent „suočava s jasnom i neposrednom pretnjom kakvu niko od nas nije doživeo u svom odraslom životu. Ugrožena je budućnost slobodne i suverene Ukrajine, kao i bezbedne i prosperitetne Evrope.“

Više novca za vojsku

Ona se nada da će plan „Ponovno naoružavanje Evrope“ (ReArm Europe) otkloniti deo ekonomskih izgovora koje su vlade do sada koristile za niske budžete za odbranu.

Jedan od načina jeste omogućavanje vladama da prekrše pravila o maksimalnom odnosu duga prema BDP kada je reč o izdvajanjima za odbranu. Fon der Lajen kaže da bi dodatna ulaganja od 1,5 odsto BDP u svakoj članici značila gotovo 650 milijardi evra više za vojnu industriju u naredne četiri godine.

Plan „Ponovno naoružavanje Evrope“ predviđa i stvaranje novog mehanizma za obezbeđivanje 150 milijardi evra kroz kredite garantovane zajedničkim budžetom EU, što je koncept koji je izazvao kontroverze u pojedinim državama.

Taj novac, kako je objasnio jedan zvaničnik EU koji je želeo da ostane anoniman, mogle bi da koriste dve ili tri članice koje sarađuju, ili dve, zajedno sa Ukrajinom. Cilj je zajednička nabavka opreme i kapaciteta velikih razmera, poput protivvazdušne i protivraketne odbrane, dronova i sredstava za kibernetičku bezbednost, posebno u oblastima u kojima Evropa trenutno zavisi od Sjedinjenih Država.

Isti visoki zvaničnik EU rekao je takođe da je željeni ishod samita da lideri „nagoveste da ti predlozi treba da budu brzo usvojeni“ kako bi EU mogla da stvori sopstvenu, kredibilnu odbranu.

Mađarska i Slovačka kao prepreka?

Mađarska i Slovačka signalizirale su svoje uobičajeno protivljenje bilo kakvim potezima za pomoć Ukrajini. Slovački premijer Robert Fico čak je objavio i pismo koje tako počinje.

Ipak, u njemu se može pronaći i prostor za optimističko tumačenje — da Fico neće blokirati odluke EU koje ne obavezuju Slovačku da finansijski učestvuje.

REGARDING YESTERDAY’S TRUMP – ZELENSKY MEETING pic.twitter.com/T9C4aHdXDh

— Robert Fico 🇸🇰 (@RobertFicoSVK) March 1, 2025

A osnovni cilj plana „Ponovno naoružavanje Evrope“ jeste da države prvo dobiju pristup sredstvima kako bi unapredile sopstvenu odbranu.

Đuzepe Spatafora, istraživač u Institutu za bezbednosne studije EU, veruje da plan Ursule fon der Lajen može dobiti jednoglasnu podršku, čak i ako to ne bude odmah na samitu. Ulozi su, kako ukazuje, postali visoki. Spatafora je upravo objavio studiju o tome kako bi izgledalo kada bi SAD okrenule leđa EU.

On ocenjuje da činjenica da paket sadrži niz opcija — dodatno zaduživanje, trošenje na zajedničke nabavke, preusmeravanje novca iz kohezionih fondova u vojne svrhe — „predstavlja način da se dobije maksimalna saglasnost“. On takođe smatra da se s relativno retkim pominjanjem Ukrajine u planu nameravalo „da se izbegne veto pojedinih članica“.

Ipak, Spatafora smatra da čak i kod država kojima nije prijatno da EU preuzima veću ulogu u oblastima koje su obično u nadležnosti nacionalnih vlada ili NATO, „morate da počnete od novca“. „Uloga EU biće dobrodošla ukoliko obezbedi dodatna sredstva, pre svega novac“, kaže.

Preokret u Švedskoj

Švedska je do sada bila među državama koje su oklevale da prihvate veću ulogu EU — i zajedničko finansiranje — u oblasti odbrane. Kale Hakanson, istraživač u Švedskoj agenciji za istraživanja u oblasti odbrane, kaže da je poslednjih dana došlo do „promene u tonu i hitnosti“, nakon pogoršanja odnosa između predsednika Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog u petak 28. februara i naknadnog prekida američke pomoći Ukrajini.

Švedski premijer Ulf Kristerson sada je obavestio svoj parlament da u potpunosti podržava paket „Ponovno naoružavanje Evrope“, nakon što su i druge države koje su ranije imale rezerve, poput Finske, Danske i Nemačke, promenile stavove.

„Švedska nije želela da ostane poslednja“, rekao je Hakanson. „Ovaj paket se priprema već neko vreme, ali mislim da su ambicije verovatno porasle u proteklih nekoliko nedelja. Stvarno se oseća hitnost i stvarni strah da bi Evropa mogla da ostane sama.“

Nemačka i hiljadu milijardi novog duga

Govoreći o promeni stavova, samo nekoliko sati nakon što je Fon der Lajen predstavila svoj paket predloga, verovatni budući partneri u novoj nemačkoj vladi, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD), najavili su da, čim preuzmu vlast, nameravaju da ukinu ograničenje zaduživanja, kako bi omogućili veća izdvajanja za odbranu. Verovatni budući kancelar Fridrih Merc (CDU) obećava dodatnih 500 milijardi evra za odbranu, zajedno sa još 500 milijardi evra za infrastrukturu.

Džeremi Klif iz trusta mozgova Evropski savet za spoljne odnose ocenjuju da su promene u Nemačkoj „zapanjujuće“, isto kao i „čista fiskalna sila“ koju će te promene osloboditi.

Okretanje novog lista, početak nove knjige

Napuštajući sastanak u Londonu koji je u nedelju organizovala Velika Britanija, Ursula fon der Lajen izjavila je da želi da pruži toliku pomoć Ukrajini, da ona postane „čelično, bodljikavo prase“ sposobno da izdrži spoljne napade. Ako zemlje EU maksimalno iskoriste nove instrumente koje im nudi za unapređenje sopstvenih kapaciteta, i sama Unija će, kaže, dobiti važan sloj samoodbrane.

„Da li je to dovoljno za budućnost? Verovatno nije. Ali kao prvi korak, mislim da je zapravo prilično impresivno“, ocenjuje jedan visoki diplomata EU koji je takođe želeo da ostane anoniman.

Zvaničnik EU bio je još odlučniji u vezi sa značajem plana „Ponovno naoružavanje Evrope“: „Ovo je okretanje novog lista. Mislim da sada počinjemo novu knjigu, a ona se zove: ’Evropa odbrane’.“

Tagovi:

EU Evropska unija naoružavanje odbrambena politika EU SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Rat u Sudanu

07.novembar 2025. Andrea Jung-Grim/DW

Pakao Sudana: Najteža humanitarna kriza na svetu

Uprkos pregovorima o primirju, stanje u Sudanu i dalje je veoma loše. Prema proceni Ujedinjenih nacija, u ovoj državi na severoistoku Afrike, vlada najteža humanitarna kriza na svetu

Obraćanje Zohrana Mamdanija nakon što je postao gradonačelnik Njujorka

SAD

07.novembar 2025. Slobodan Kostić

Gradonačelnik Njujorka: Zohran Mamdani je sve, što ne bi smeo da bude

„Ja sam mlad, uprkos svim mojim naporima da ostarim. Ja sam musliman. Ja sam demokratski socijalista. I što je, navodno, najpogubnije od svega — odbijam da se zbog toga izvinjavam”, govorio je u kampanji za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani i osvojio srca Njujorčana

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure