Nejasno je da li je vozač među ljude uleteo namerno ili da li to ima veze sa karnevalskim slavljem
Najmanje dve osobe su poginule, a nekoliko ih je povređeno kada je automobil u ponedeljak uleteo u gomilu ljudi u gradu Manhajmu na zapadu Nemačke, tokom karnevalske proslave u regionu u kome je policija bila u pripravnosti zbog mogućih napada.
Vozač automobila je priveden, a policija još nije objavila da li pored njega ima još osumnjičenih. Policija je apelovala na građane da se klone centra grada.
Očevici svedoče kako su videli ljude kako leže na tlu, a najmanje dvoje ljudi je reanimirano, piše Rojters.
List Bild, pozivajući se na bezbednosne izvore piše da su poginule dve osobe poginule, a da je povređeno 25.
Nejasno je da li je vozač među ljude uleteo namerno ili da li to ima veze sa karnevalskim slavljem, koje je kulminiralo u ponedeljak.
Crni automobil je velikom brzinom uleteo u grupu ljudi, koji su se kretali od trga u centru grada ka znamenitom gradskom vodotornju, objavio je novinski sajt Manhajm24.
Foto: Boris Roessler/dpa via APIncident u Manhajmu
Bezbednost je bila ključna briga u Nemačkoj nakon niza nasilnih napada proteklih nedelja, uključujući smrtonosne napade automobila u Magdeburgu u decembru i Minhenu prošlog meseca, kao i ubod nožem u Manhajmu u maju 2024.
Policija je bila u stanju pripravnosti za ovogodišnje karnevalske parade nakon što su nalozi na društvenim mrežama povezani sa militantnom grupom Islamska država pozvali na napade na događaje u Kelnu i Nirnbergu.
Nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer otkazala je u ponedeljak učešće na paradi u Kelnu, najvećoj paradi u Nemačkoj, zbog događaja u Manhajmu, rekao je portparol ministra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po mišljenju profesora Noe Feldmana, profesora prava na Harvardu, kratkoročni cilj novog američkog predsednika je da bude u centru medijske pažnje kao neko ko se suprotstavlja “liberalima na Harvardu”, te da zaplaši sve one u visokom obrazovanju koji se ne slažu sa njegovom politikom. Dugoročniji cilj je vezan za njegov širi napad na demokratske vrednosti i institucije. Što je u stanju više da oslabi nezavisne institucije, to njegova politička agenda postaje dominantnija
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
Svađa između Maska i Trampa izbila je oko zakona o poreskim olakšicama za koji ekonomisti procenjuju da bi mogao povećati američki budžetski deficit za 600 milijardi dolara
Američki predsednik Donald Tramp angažovao je Nacionalnu gardu i marince kako bi „ugušili“ proteste u Los Anđelesu. Kritičari smatraju da je to rušenje tabua. Vlasti Teksasa takođe žele da angažuju vojsku
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!