
Zdravlje
Da li promena vremena stvarno utiče na zdravlje?
U čemu je razlika između osetljivosti na vreme i meteoropatije? Koliko možemo verovati biometeorološkim prognozama?
Profesor Aleksandar Bjelić iz Nemačke želi da do 2027. godine razvije prototip modernog „juga“ i predstavi ga na izložbi Expo 2027 u Beogradu
Grafički dizajner Darko Marčeta iz Kleka i profesor Aleksandar Bjelić iz Nemačke prikazali su prve crteže potpuno novog automobila „jugo“ i najavili izradu prototipa nekada možda i najomiljenijeg automobila u Jugoslaviji.
Crteži su prikazani na Radio-televiziji Srbije u emisiji SAT, urednika i voditelja Mladena Alvirovića.
Profesor Bjelić koji živi i radi u Nemačkoj, sa više od tri decenije iskustva u automobilskoj industriji, nakon dugogodišnje pravne borbe uspeo da otkupi brend „jugo“.
Njegov cilj je da do 2027. godine razvije prototip modernog „juga“ i predstavi ga na izložbi Expo 2027 u Beogradu.
Plan je da novi „jugo“ bude osmišljen po najnovijim standardima savremene autoindustrije sačuvavši duh originalnog modela.
Dizajn Marčete je automobilu dao modernu i atraktivnu formu uz zadržavanje prepoznatljivih linija nekadašnjeg modela „jugo“.
„Zahvalan na ovoj prilici, što radim na tome. Shvatio sam ovo kao ozbiljan zadatak i uživam u tome, dajem sebe, svim srcem da ovo izgleda što bolje i da ga stvarno sutra provozamo. Na tome ću da radim naredne dve godine“, rekao je Marčeta.
Istorija „juga“
Prvi automobil razvijen samostalno u Fabrici automobila u Kragujevcu, „jugo 45“, izrađen je ručno 2. oktobra 1980. godine. Za automobil godine u zemlji „jugo“ je proglašen 1981. godine. „jugo“ se proizvodio u dve karoserijske verzije: standardna i kabriolet verzija.
Od početka proizvodnje sa traka je sišlo preko 750.000 vozila. Ovaj automobil se između ostalog izvozio i u SAD. Prvi „jugo 55 GB“ za izvoz u SAD proizveden je 9. septembra 1985. godine a ukupno je u ovu zemlju izvezeno 141.511 „juga“.
Prvi serijski „jugo“ sa proizvodnih traka Zastave izašao je 2. oktobra 1980. godine. Zbog skromne cene, potrošnje i dimenzija, na britansko tržište uvezen je 1983, a američko 1984. godine. Izvoz „juga“ u SAD nazvan je „šansom decenije“ tokom koje je u Ameriku po ceni od 3999 dolara plasirano 147.000 automobila ove marke.
U toj Americi, tačnije Holivudu, stekao je i svetsku slavu, naročito u filmovima Umri muški i Ko je ubio Monu, a „igrao“ je još mnogo, mada uglavnom manje zapaženih uloga. Još je predmet interesovanja umetnika i osnova za najrazličitije instalacije: jugo toster, jugo tuš-kabina, jugo stoni fudbal…
Nekima ružan, nekima omiljen
O „jugu“ se i danas može čuti svašta, ali je činjenica da gotovo nikoga nije ostavio ravnodušnim, ako ni zbog čega drugog onda što je za mnoge to najružniji automobil u istoriji.
Međutim, ne bi trebalo biti previše oštar prema „jugu“, jer je za mnogo dugo vremena bio jedini dostupni automobil i sigirno je da je malo onih koji se nikada nisu vozili u „jugu“ ili ne znaju nikog ko se vozio u njemu.
Iza „juga“ su ostale i mnogobrojne šale, koje u nekim slučajevima nisu bile daleko od istine. Evo nekih:
Zašto „jugo“ ima grejače zadnjeg stakla?
– Da se onima koji ga guraju ne smrznu ruke.
Šta se nalazi na poslednje dve strane uputstva za korišćenje „juga“?
– Red vožnje gradskog prevoza.
Šta treba da učinite kad vam „jugo“ prokuva?
– Prestanite da ga gurate i pustite ga da se odmori.
Sada je možda došlo vreme da Bjelić i Marčeta promene takav odnos prema „jugu“.
U čemu je razlika između osetljivosti na vreme i meteoropatije? Koliko možemo verovati biometeorološkim prognozama?
Novi uređaj veličine prozora uz pomoć hidrogela obezbeđuje proizvodnju vode iz vazduha čak i u uslovima suve pustinjske klime, čime može da se reši problem nedostatka pijaće vode s kojim se suočava četvrtina svetske populacije
Nekadašnji reprezentativac i košarkaš KK Crvena zvezda, ali i građanski aktivista Vladimir Štimac optužio je sadašnjeg predsednika kluba, „režimskog biznismena na infuziji” Željka Drčelića, da „uništava Zvezdu“
O migracijama i izbeglicama, ratovima, teroru državnog aparata te protestima i aktivizmu na Svetskom festivalu animiranog filma Animafest, u Zagrebu
Upadam direktno u gradsku vrevu, zgrade su niske, uglavnom dva sprata, kafei i restorani dokle pogled seže. Ništa socijalističko. Stojim nekoliko minuta oslonjen o kofer i, naprosto, gledam
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve