

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Profesor Aleksandar Bjelić iz Nemačke želi da do 2027. godine razvije prototip modernog „juga“ i predstavi ga na izložbi Expo 2027 u Beogradu
Grafički dizajner Darko Marčeta iz Kleka i profesor Aleksandar Bjelić iz Nemačke prikazali su prve crteže potpuno novog automobila „jugo“ i najavili izradu prototipa nekada možda i najomiljenijeg automobila u Jugoslaviji.
Crteži su prikazani na Radio-televiziji Srbije u emisiji SAT, urednika i voditelja Mladena Alvirovića.
Profesor Bjelić koji živi i radi u Nemačkoj, sa više od tri decenije iskustva u automobilskoj industriji, nakon dugogodišnje pravne borbe uspeo da otkupi brend „jugo“.
Njegov cilj je da do 2027. godine razvije prototip modernog „juga“ i predstavi ga na izložbi Expo 2027 u Beogradu.
Plan je da novi „jugo“ bude osmišljen po najnovijim standardima savremene autoindustrije sačuvavši duh originalnog modela.
Dizajn Marčete je automobilu dao modernu i atraktivnu formu uz zadržavanje prepoznatljivih linija nekadašnjeg modela „jugo“.
„Zahvalan na ovoj prilici, što radim na tome. Shvatio sam ovo kao ozbiljan zadatak i uživam u tome, dajem sebe, svim srcem da ovo izgleda što bolje i da ga stvarno sutra provozamo. Na tome ću da radim naredne dve godine“, rekao je Marčeta.
Istorija „juga“
Prvi automobil razvijen samostalno u Fabrici automobila u Kragujevcu, „jugo 45“, izrađen je ručno 2. oktobra 1980. godine. Za automobil godine u zemlji „jugo“ je proglašen 1981. godine. „jugo“ se proizvodio u dve karoserijske verzije: standardna i kabriolet verzija.
Od početka proizvodnje sa traka je sišlo preko 750.000 vozila. Ovaj automobil se između ostalog izvozio i u SAD. Prvi „jugo 55 GB“ za izvoz u SAD proizveden je 9. septembra 1985. godine a ukupno je u ovu zemlju izvezeno 141.511 „juga“.
Prvi serijski „jugo“ sa proizvodnih traka Zastave izašao je 2. oktobra 1980. godine. Zbog skromne cene, potrošnje i dimenzija, na britansko tržište uvezen je 1983, a američko 1984. godine. Izvoz „juga“ u SAD nazvan je „šansom decenije“ tokom koje je u Ameriku po ceni od 3999 dolara plasirano 147.000 automobila ove marke.
U toj Americi, tačnije Holivudu, stekao je i svetsku slavu, naročito u filmovima Umri muški i Ko je ubio Monu, a „igrao“ je još mnogo, mada uglavnom manje zapaženih uloga. Još je predmet interesovanja umetnika i osnova za najrazličitije instalacije: jugo toster, jugo tuš-kabina, jugo stoni fudbal…
Nekima ružan, nekima omiljen
O „jugu“ se i danas može čuti svašta, ali je činjenica da gotovo nikoga nije ostavio ravnodušnim, ako ni zbog čega drugog onda što je za mnoge to najružniji automobil u istoriji.
Međutim, ne bi trebalo biti previše oštar prema „jugu“, jer je za mnogo dugo vremena bio jedini dostupni automobil i sigirno je da je malo onih koji se nikada nisu vozili u „jugu“ ili ne znaju nikog ko se vozio u njemu.
Iza „juga“ su ostale i mnogobrojne šale, koje u nekim slučajevima nisu bile daleko od istine. Evo nekih:
Zašto „jugo“ ima grejače zadnjeg stakla?
– Da se onima koji ga guraju ne smrznu ruke.
Šta se nalazi na poslednje dve strane uputstva za korišćenje „juga“?
– Red vožnje gradskog prevoza.
Šta treba da učinite kad vam „jugo“ prokuva?
– Prestanite da ga gurate i pustite ga da se odmori.
Sada je možda došlo vreme da Bjelić i Marčeta promene takav odnos prema „jugu“.


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve