Potrebno je suprotstaviti se "dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih", poručio je Aleksandar Šapić na komemorativnom skupu žrtvama komunističkog režima
U Danu žalosti u Srbiji zbog pogibije 14 ljudi na Novosadskoj železničkoj stanici, održan je komemorativni skup žrtvama komunističkog režima u Beogradu i Srbiji 1944. i 1945. godine.
Skup je priređen na Lisičjem potoku ispod Dedinja, prisutni su zapalili sveće žrtvama za koje navode da ih je više stotina, a govorio je gradonačelnik Beograda i potpredsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Šapić.
Šapić je rekao da danas u političkom životu postoji jedna struktura ljudi koji su neokomunisti i neoboljševici, „pokriveni pod plaštom neoliberala i kvazidemokrata“.
Poručio je da, ukoliko se želi pomirenje srpskog naroda, to neće biti moguće dok se ne definiše na pravi način ono što se desilo posle Drugog svetskog rata, jer su „dobar deo naroda komunisti zloupotrebili“.
„Ja sam prvi državni zvaničnik koji je otvorio neke teme koje su ranije pokretali oni koji nisu smeli da podnesu odgovornost“, naglasio je on.
Rekao je i da „u ovom momentu politička volja za izmeštanje Tita ne postoji, što ne znači da neće biti sutra. A videćemo za spomenik“.
Zamolio je sve one koji se bave javnim i političkim životom da se suprotstave „dubokim pipcima puštenim krajem četrdesetih“.
Foto: FoNetMatija Bećković
Akademik Matija Bećković je rekao da je pobednik pisao istoriju, „ali pobednika više nema, pa ćemo tu istoriju morati pisati ispočetka“.
On je podsetio da su u Srbiji početkom dvehiljaditih izjednačena dva pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, kao i da je Evropska unija donela deklaraciju u kojoj su izjednačeni komunizam i fašizam.
Na mestu bivšeg kamenoloma u Lisičjem potoku podignut je spomenik ubijenim Beograđanima posle oslobođenja 1944. i 1945. godine, koji su ubijeni „samo zato što su drugačije mislili“. Prisutni na skupu su rekli da je to mračna strana srpske istorije koja je dugo bila zakopana, što će oni ispraviti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.