img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slučaj Peliko

Šarli Ebdo na meti kritika: Da li je karikatura o slučaju Peliko prešla svaku meru?

18. oktobar 2024, 10:30 T.S.
Žizel Peliko Foto: AP Photo/Diane Jantet
Žizel Peliko
Copied

Čuveni francuski satirični časopis Šarli Ebdo na meti je oštrih kritika zbog „odvratnog crteža” koji prikazuje slučaj Žizel Peliko, žene koja je optužila muža da ju je čitavu deceniju drogirao i pozivao muškarce na internetu da je siluju. Ipak, trenutno zgražavanje javnosti ne briše činjenicu da je stranica na kojoj je njen muž regrutovao muškarce imala preko 500.000 posetilaca mesečno

Francusku već neko vreme potresa slučaj Žizel Peliko, žene koja je optužila bivšeg supruga da ju je više od decenije drogirao, preko interneta regrutovao muškarce da je siluju i sve to snimao. Za njeno silovanje optuženo je više od 50 muškaraca, starosti od 26 do 74 godine.

Dominik Peliko je priznao da ju je duže od deset godina drogirao i silovao. On je priznao i da je svoju suprugu „ponudio“ na jednoj onlajn-platformi, dok je on sam ta silovanja snimao.

Iako po francuskom zakonu ima pravo da suđenje bude zatvoreno za javnost, Žizel je odlučila da bude javno da bi „kada se druge žene probude bez sećanja, mogle da se sete svedočenja gospođe Peliko“.

Nije iznenađenje što je ovaj slučaj izazvao buru u francuskim medijima. Čuveni francuski časopis Šarli Ebdo je u sredu, 16. oktobra, objavio crtež koji povezuje slučaj Peliko i bioskopsku premijeru romantične drame „L’Amour Fou“ (Beating Hearts) režisera Žila Leluša.

Na crtežu se vidi žena, koja predstavlja Žizel Peliko, kako leži u krevetu. Deluje da spava. U redu pored kreveta stoje nagi muškarci, čekajući da je zlostavljaju. Na fotelji ispred kreveta prikazan je Dominik Peliko, takođe nag, sa telefonom u ruci. Iznad je ispisano „L’amour ouf“ a ispod: „Film Dominika Pelika“.

Ilustracija je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama.

„O čemu ste razmišljali?“

Šarli Ebdo je crtež podelio na društvene mreže, uz jednostavan opis: „Današnji crtež, autor #Felix“.

Međutim, korisnicima interneta nije se dopala šala na ovako osetljivu temu.

„Nema reči dovoljno jakih da opišu gađenje koje osećam prema vama. Mora da ste pali zaista nisko da biste opstajali kroz ovako odvratne crteže“, napisao je jedan od njih.

Drugi je podsetio da u ovom slučaju nije reč o fikciji, već o stvarnosti, sa pravim žrtvama.

„Ovo je smeće i potpuno je neprimereno. Nema smisla osim da vređa žrtve. Provokacija, kada je dobro izvedena, služi da probudi svest, a ne za izigravanje lažnog revolucionarstva. Ovo je samo pseudobuntovništvo da biste izgledali pametno. Iskreno, o čemu ste razmišljali?“, upitao je.

Slične su reakcije imali i drugi korisnici.

„Jeste li normalni? Zar ne mislite da ona proživljava dovoljno užasnu traumu? Zaista mislite da se ovako nešto može ismejavati?“

Negativni komentari su se nastavili. Ako je cilj bio da se osude događaji koje je preživela Žizel Peliko, prema korisnicima interneta, časopis je ozbiljno podbacio.

Nije prvi put

Ovo nije prvi put da Šarli Ebdo objavljuje crtež na temu silovanja Žizel Peliko. Dana 4. septembra, časopis je objavio crtež koji povezuje pregovore predsednika Emanuela Makrona u vezi sa mestom premijera sa suđenjem koje je potreslo Francusku. Na slici je bio predsednik Francuske, nag, sa kamerom u ruci, snimajući red muškaraca koji čekaju da siluju Marijanu, simbol Republike Francuske. Sa frigijskom kapom na glavi, ona leži na stolu.

„Konsultacije se nastavljaju“, pisalo je na crtežu, koji takođe nije prošao sjajno kod javnosti.

„Ovo je užasna, odvratna karikatura. Zgrožena sam. Ovo je kultura silovanja, tačka. To je napad na žene u širem smislu, uključujući i Žizel Peliko“, izjavila je Blandin Deverlanž, članica udruženja „Osez le Féminisme 84“.

Stranica imala 500.000 posetilaca mesečno

Međutim, iako je francuska javnost zgrožena činjenicom da se Šarli Ebdo šali na račun silovanja, činjenica je da je stranica na kojoj je Peliko pozivao muškarce da imaju seks sa njegovom ženom „bez njenog znanja“ prošle godine imala preko 500.000 posetilaca mesečno. Zbog toga se nameće pitanje: koliko je kultura silovanja postala normalizovana?

Mnoge u Francuskoj je iznenadio puki broj muškaraca upletenih u slučaj. Policija je uspela da identifikuje samo 50 osumnjičenih, od 83 koliko se pojavljuje na snimcima Dominika Pelikoa.

„Još više me je šokiralo da je toliko mnogo muškaraca moglo to da uradi – više od 50 ‘normalnih’ muškaraca, od kojih su svi živeli u blizini. Peliko čak nije morao ni da ih traži suviše daleko. To me istinski plaši, zato što je odraz čitavog društva. To nije norma, ali ih je ipak previše“, rekla je u septembru Karolina, 43-godišnja doktorka iz Pariza, piše BBC na srpskom.

Vatrogasac, slikar, novinar, nekoliko biznismena… svake nedelje, kako suđenje odmiče, nova grupa običnih muškaraca tetura se u sudnicu u Avinjonu i iznosi slabe izgovore: kako su mislili da je sve bilo uz pristanak, da je Žizel bila u toku, da je samo glumila da spava. Ipak, kako je svedočio Dominik Peliko, muškarcima je unapred govorio da ne koriste parfeme ili da ne puše iz straha da će Žizel osetiti tuđi miris kada se probudi.

Kako piše “The Spectator”, „ovi muškarci su tačno razumeli važnost pristanka, što je zapravo nosilo erotski apel da nastave bez njega. Nedostatak pristanka je poenta. I nije kriva patrijarhalna struktura, već pornografija“.

Monetizacija tabua

Američka autorka Meri Harington nedavno je pisala o slučaju Peliko i o „stepenu do kojeg su ove užasne stvari povezane i simbolične za centralnu operaciju porno industrije – monetizaciju tabua“.

Kako Harington objašnjava, pornografija, cela ta velika, rastuća, metastazirajuća industrija vredna stotinu milijardi dolara, ne bavi se toliko prodajom seksa koliko prodajom prekršaja. Dopaminski udarac koji ljude vraća njihovim računarima iznova i iznova rezultat je probijanja tabua, i zbog toga se dolazi do pozitivne povratne sprege. Kada se tabu normalizuje, gubi svoju moć, zbog čega se javlja potreba da se nađe novi. A neki muškarci su jurili taj osećaj sve dok nisu završili u čet sobi sa Dominikom Peliko.

Dok je policija prošle godine hapsila zlostavljače Žizel Peliko, u Francuskoj je objavljen izveštaj koji je otkrio da čak 90 odsto onlajn pornografije prikazuje nasilje prema ženama.

„Žene su ponižene, objektivizovane, dehumanizovane, napadnute, mučene, podvrgnute tretmanu koji je suprotan i ljudskom dostojanstvu i francuskom zakonu… Žene su stvarne, seksualni činovi su stvarni i nasilje je stvarno. Patnja je često potpuno vidljiva, a ujedno i erotizovana“, piše u izveštaju.

Tagovi:

Šarli Ebdo Seksualno nasilje Žizel Peliko žrtve silovanja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kran Montana

Skijalište Kran Montana

01.januar 2026. I.M.

Desetine mrtvih tokom novogodišnje proslave u švajcarskom skijalištu

Novogodišnja proslava u luksuznom skijalištu Kran-Montana u Švajcarskoj prekinuta je požarom u jednom baru, u kome je poginulo nekoliko desetina ljudi, dok je 115 povređeno

Dronovi u Budvi

Doček 2026.

01.januar 2026. K. S.

Budva: Oko 600 dronova popadalo u more i na beton

Pravi šou dronova priređen je na dočeku Nove godine u Budvi, ali umesto spektakla u vazdruhu, dronovi su završili u moru

Svinja na pijaci u Meksiku pred novogodišnju noć

Novogodišnji praznici

31.decembar 2025. I.M.

Od razbijenih tanjira do 108 zvona: Kako se slavi Nova godina širom sveta

Jedenje grožđa u ponoć, razbijanje tanjira na kućnom pragu, zvonjava hramskih zvona ili maskiranje u medvede – novogodišnji običaji širom sveta svedoče o različitim verovanjima u sreću, zaštitu i novi početak

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure