Hronika
Nesreća na Brankovom mostu: Povređeno dvanaestoro ljudi
Jutros se na Brankovom mostu dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je povređeno dvanaestoro ljudi. Osmoro je prevezeno na VMA
Zašto škole ne bi bile vlasnice udžbenika pa da ih onda pozajmljuju đacima? Tako bi knjige trajale nekoliko generacija, a roditelji ne bi plaćali papreno
Krajem septembra Kosovska ulica, iza Skupštine Srbije, još je bila načičkana kombijima iz kojih se prodaju polovni udžbenici. Ova improvizovana tržnica ima decenijsku tradiciju, a komunalna milicija je uglavnom ne dira.
„Udžbenici su 20 do 30 odsto jeftiniji nego u knjižari“, kaže nam jedan prodavac.
Ali, zašto je još ovde kad je školska godina uveliko počela? „Zato što nastavnici taktiziraju sa knjigama. Roditelji dobijaju nepotpune liste i nabavka traje bogami i do novembra“, tvrdi on.
Zašto novo?
U Srbiji su za nabavku udžbenika zaduženi – roditelji. Oni ih i plaćaju. Katkad škole, tek kao posrednici, organizuju zbirno naručivanje.
Na razne načine – recimo promenama udžbenika – roditelji se podstiču da uvek kupuju novo. Borba izdavača je nemilosrdna i konkurencija je velika, ali je ukupan kolač veliki – između 35 i 50 miliona evra godišnje.
Kako je za naš njuzleter Međuvreme rekla jedna učiteljica i autorka udžbenika, u mlađim razredima se češće kupuju nove knjige jer ih je mnogo radnih – za dopisivanje, crtanje, bojenje…
„U starijim razredima je veći broj udžbenika koji može da se nasleđuje i to jedan broj roditelja koristi“, kaže ona.
Kako je u Nemačkoj
U Nemačkoj su, recimo, škole vlasnice udžbenika. Roditelji plate sitnu participaciju, i njihova deca dobijaju knjige – na korišćenje. One su zavedene poput knjiga u biblioteci i na kraju godine se vraćaju.
Smatra se da jedan udžbenik može bez problema da izdrži pet generacija, kako se i vidi ispod na slici pečata u jednom gimnazijskom udžbeniku.
Ali, prodavac u Kosovskoj ulici nam kaže da bi i to u Srbiji bilo nemoguće.
„Neke knjige mogu da izdrže najviše dve generacije. Imamo izdanja Zavoda za udžbenike od pre dve, tri decenije – u odličnom stanju. Ali danas, recimo izdanja Kleta i Logosa… vizit-karta je izdržljivija od njihovih korica“, tvrdi on.
„Najjeftiniji papir, korica i boje… mislim da to rade namerno da bi stalno prodavali novo“, ubeđen je ovaj čovek koji živi od preprodaje starog.
Princip – snađi se
Učiteljica sa kojom smo pričali kaže da je izdavačima u interesu da prodaju što više – od toga žive.
Kaže, najveća frka i pritisak dižu se kad dođe vreme da se odaberu udžbenici na period od četiri godine. „Umeju nastavnici da podilaze izdavačima, a i neki direktori. Ali, to je teško dokazivo“, kaže ona.
Ranije su bile učestale priče o poklonima koje izdavači šalju, konferencijama na koje pozivaju direktore i slično.
No, ova učiteljica kaže da se većina škola drži pravila da se udžbenici biraju na četiri godine. Ranije, kad su mogli da se menjaju svake godine, to je tek bio haos.
Organizovanog nasleđivanja knjiga preko škole nema, premda bi to bilo u interesu džepa roditelja, a i životne sredine – što tolike knjige da se štampaju ako ne moraju.
Tako ostaje princip „snađi se“. Ili svrati u Kosovsku, malo je jeftinije.
Jutros se na Brankovom mostu dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je povređeno dvanaestoro ljudi. Osmoro je prevezeno na VMA
Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja objavio je Izveštaj o rezultatima završnog ispitna na kraju osnovnog obrazovanja i vaspitanja
Očekivana još prvog dana školske godine, nacionalna čitanka, udžbenik za patriotizam, ovih dana polako pristiže do prvih i drugih razreda osnovnih škola. Čeka se šta će o njenom sadržaju i načinu kojim decu uči patriotizmu reći nastavnici i ostali stručnjaci
Priprema se lista od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune strani radnici. Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije rekla je ranije da je ključna razlika ta što za te profile Nacionalna služba za zapošljavanje neće morati da izdaje odobrenje
Prva grupa migranata je prebačena iz Italije u Albaniju, u skladu sa kontroverznim sporazumom dve zemlje o formiranju azilnih centara van Evropske unije. I druge evropske države razmatraju tu mogućnost, a jedan od mogućih domaćina za izbeglice iz celog sveta je Srbija koja je 2019. godine pregovarala o sličnom sporazumu sa Austrijom
Demostat: Istraživanje javnog mnjenja
Zadovoljni životom, nezadovoljni vlašću Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve