img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radno pravo

Uvoz stranih radnika u Srbiju: Ove godine je izdato preko 16.000 radnih dozvola

15. oktobar 2024, 16:53 M.S.
Jedna od najdužih radnih nedelja u Evropi: Srpski radnici rade 41,3 sata nedeljno Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Jedna od najdužih radnih nedelja u Evropi: Srpski radnici rade 41,3 sata nedeljno
Copied

Priprema se lista od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune strani radnici. Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije rekla je ranije da je ključna razlika ta što za te profile Nacionalna služba za zapošljavanje neće morati da izdaje odobrenje

Koliko je domaćih radnika napustilo Srbiju u potrazi za poslom u inostranstvu nema evidencije. U obrnutom smeru, u Srbiju dolazi sve više radnika iz raznih krajeva sveta. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, od januara do 10. oktobra izdate su 16.124 dozvole za rad stranim državljanima. Nezvanično, mnogo ih je više. Radna grupa za zakon o zapošljavanju stranaca priprema listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune radnici iz inostranstva, piše RTS.

Ono što je bila svakodnevica mnogih evropskih gradova sve češće je i srpska. U uslužnim delatnostima sve su brojniji stranci, pa se i u beogradskim restoranima naručuje na engleskom.

„Mnogo ljudi pita odakle sam, govorim malo i srpski i engleski. Nije teško“, kaže konobarica iz Indonezije Rijali Anisivara.

Udata je za Srbina, govori još tri jezka. Voli kvalitetnu hranu. Vira, kako je kolege zovu, radi u restoranu u kojem nije jedina zaposlena strankinja.

„Veoma rado zapošljavam ljude iz drugih zemalja, oni donose drugačiju organizacionu kulturu i time je obogaćuju. Poslujemo bolje, jačamo kao tim, što je jako važno u poslu kojim se bavimo“, napominje vlasnica restorana Vesna Nedeljković.

Deficit radnika – rešenje u zakonu

Za poslove za koje nema radnika, rešenje se traži kroz Zakon o zapošljavanju stranaca. Radna grupa prvi put pravi listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja mogu da rade stranci.

„Po sadašnjim propisima, poslodavac može da dobije potvrdu od Nacionalne službe za zapošljavanje da ne postoji domaći državljanin koji određeni posao može da radi. Međutim, (osobe koje su kvalifikovane za) zanimanja koja se nađu na toj listi moći će bez toga da zaposle“, objašnjava Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.

Navodi da se rade analize za raznolika zanimanja, od građevinskih inženjera, elektroinženjera, inženjera elektrotehnike, pa do građevinskih poslova. Dodaje da i Nemačka ima isti problem.

„Obrazovne politike treba da se vode strateški, da oslikavaju opredeljenje države kakvo tržište rada želi“, rekla je ranije za FORBES Srbija Jelena Jevtović i dodala da je ključna razlika što za te profile, NSZ neće morati da izdaje odobrenje.

Broj stranih radnika u Srbiji

Kako je „Vreme” ranije pisalo prilikom 251 izvršenog inspekcijskog nadzora, inspektori rada su zatekli na radu ukupno 7781 stranog državljanina, od kojih njih 867 nije imalo obezbeđenu dozvolu za rad u Republici Srbiji. Od tih 867 radnika 687 je iz Turske, 36 iz Kine, 24 iz Kube, 26 dolazi iz Indije, devet je iz Ruske Federacije, 14 iz Turkmenistana, 15 iz Uzbekistana, 22 iz Egipta, a trojica su državljani Tadžikistana…

Od zatečenih radno angažovanih prošle godine najviše ih je bilo iz Narodne Republike Kine, njih 5952, potom iz Turske – 1183, Egipta 256…

Na radu „na crno”, bez zaključenog ugovora o radu i/ili bez prijave na obavezno socijalno osiguranje, zatečeno je 450 stranih državljana, najviše državljana Turske, njih 335.

Primer Nemačke i Austrije

Nemačka je prošle godine usvojila zakon o imigraciji stručnih radnika i olakšice za ulazak na nemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija.

Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević kaže da, ako se izuzme vreme pandemije koronavirusa, za petinu se povećava broj ljudi koji dobijaju posao i dolaze da žive u Nemačku.

„Od tih 419.000 ljudi praktično je svaki četvrti sa Zapadnog Balkana – negde oko 105.000, među kojima je oko 21.000 ljudi iz Srbije. Većina njih dolazi na osnovu zapadnobalkanskog pravila koje omogućava državljanima zemalja regiona da dođu u Nemačku i bez priznatih stručnih kvalifikacija i znanja jezika ukoliko pronađu posao“, ističe Radičević

Koliko je radnika napustilo Srbiju, privremeno ili trajno, nije poznato jer mnogi rade na crno.

U Austriji je prošle godine na listi bilo 98 zanimanja na saveznom nivou (i 197 na pokrajinskom). Kao i u Nemačkoj velika je potražnja za različitim vrstama zanatlija, ali i za lekarima, IT stručnjacima, inženjerima elektrotehnike i raznim drugim profilima za koje je potrebno visoko obrazovanje.

Izvor: RTS

Tagovi:

Lista deficitarnih zanimanja Strani radnici Zakon o zapošljavanju stranaca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ustavni sud

Visoki savet tužilaštva

20.januar 2026. Bojan Bednar

Ponavljanje izbora za VST: „Kopija krađe političkih izbora“

„Tamo gde nije zadovoljan izborima u Visokom savetu tužilaštva, SNS je iskoristio uticaj na Ustavni sud i poništio ih. To je kopiranje krađe političkih izbora“, kaže advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal

Izmene Zakona o Javnom tužilaštvu

20.januar 2026. B. B.

JTOK: Vlast hoće da blokira istrage organizovanog kriminala i visoke korupcije

Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal upozorio je da bi usvajanje amandmana na predlog izmena Zakona o Javnom tužilaštvu značilo potpunu blokadu postupaka u predmetima najopasnijih organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije

Kolona kamiona na auto-putu

Profesionalni vozači

19.januar 2026. I.M.

Blokade granica zbog EES sistema: Kamiondžije upozoravaju na kolaps transporta

Prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine najavili su proteste i blokade teretnih graničnih terminala zbog primene novog EES sistema Evropske unije, koji profesionalne vozače iz zemalja van EU tretira kao turiste i ograničava njihov boravak u Šengenu

Logoi tri nova medija

Medijska slika Srbije

19.januar 2026. Katarina Stevanović

Lokalni mediji niču pred izbore: Ista firma, isti urednik, isti dan registracije

Isti vlasnik, isti urednik, ista propaganda - u nekoliko mesta u kojima se ove godine održavaju lokalni izbori istovremeno su osnovana tri nova prorežimska lokalna portala

Plafon

Hronika

19.januar 2026. I.M.

Nakon godinu dana obećanja – plafon se urušio: Zatvoren drugi sprat škole u Zrenjaninu

Hemijsko-prehrambena i tekstilna škola „Uroš Predić“ u Zrenjaninu privremeno je zatvorila drugi sprat nakon urušavanja plafona, godinu dana nakon što je gradonačelnik Simo Salapura najavio mere za poboljšanje školskih uslova

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure