
TV manijak
Glad, žeđ i sardine
Najbizarnija najava štrajka glađu pripada Milošu Pavloviću, “studentu koji bi da uči”. On traži da ga skupa sa ostalim iz Pionirskog parka ljudi vole i cene
Konkretne prednosti su pre svega širenje baze investitora zainteresovanih za ulaganja, izjavio je viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Nikola Dragašević
Sticanjem investicionog kreditnog rejtinga Srbiji se otvaraju vrata za nova ulaganja i omogućava povoljnije zaduživanje na međunarodnom tržištu. Konkretne prednosti su pre svega širenje baze investitora zainteresovanih za ulaganja, ali posao nije završen i mora da se radi dalje kako bi se taj rejting zadržao i unapredio, izjavio je viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Nikola Dragašević.
On je naveo da se na postizanju ovog investicionog rejtinga radilo dugo i dodao da to znači visoku izvesnost, odnosno nizak rizik ulaganja.
„Posao nije gotov, NBS i Ministarstvo finansija i dalje rade na unapređenju ekonomskih prilika kako bi se taj rejting i dalje povećavao“, rekao je Dragašević za RTS.
Govoreći o konkretnim prednostima, on je rekao da je to pre svega širenje baze investitora zainteresovanih za ulaganja, uključujući i hartije od vrednosti.
„To će se preliti i na domaću privredu i na građane. Sada imamo niz investitora koji žele da ulažu u hartije od vrednosti. Srbija je postala atraktivna na investicionoj mapi globalno, a što je veća tražnja to su povoljniji uslovi za finansiranje“, istakao je Dragašević.
Dodao je da su rezultati već vidljivi i naveo da se najveće poverenje dobija od onih koji svoj novac ulažu u obveznice.
Istakao je da građanima oni mogu da očekuju povoljnije uslove za kredite.
„Premija rizika ili dodatna kreditna stopa biće manja i onda ćemo po oba osnova imati smanjenje kamatne stope“, rekao je Dragašević.
Referentna kamata spuštana je ove godine, a u narednom periodu NBS će nastaviti politiku popuštanja mera.
„Referentna kamatna stopa je ove godine sa 6,5 spuštena na 5,75 i na taj način se krećemo ka projektovanih 5,5. Tu relaksaciju NBS sprovodi oprezno, i u srednjem roku možemo očekivati dalju relaksaciju, ali postepeno“, rekao je Dragašević.
Do sada Srbija bila u kategoriji „džank” obveznica
Srbija je do sada bila u kategoriji špekulativnih, odnosno „džank” obveznica, koje su se smatrale rizičnim.
„U tom smislu smo prešli granicu špekulativne zone u zonu investicionog ranga”, rekao je Đogović.
Dodao je da to znači da se će Srbija imati mogućnost da se zadužuje po nižim stopama jer će premija rizika biti niža.
„Pri tome će biti širi spektar onih koji će, recimo, poželeti da dođu u posed državnih hartija od vrednosti”, rekao je Đogović.
Objasnio je da se na taj način otvara mogućnost Srbiji da ostvari određene uštede u svom budžetu, što će delovati dodatno ohrabrujuće za sam budžet Republike Srbije.
„U svakom slučaju to je pozitivan iskorak jer se prvi put dešava da je Srbijia prešla u zonu investicionog ranga, kreditnog rejtinga. Tako da ovo može imati povoljne efekte na ukupnu privrednu dinamiku. Jer ta sredstva koja će ostati od zaduživanja po nižoj kamaptnoj stopi, mogu se iskoristiti u neke druge svrhe. Recimo za nove investicione projekte ili za određena socijalna davanja”, rekao je Đogović za „Vreme“.
Najbizarnija najava štrajka glađu pripada Milošu Pavloviću, “studentu koji bi da uči”. On traži da ga skupa sa ostalim iz Pionirskog parka ljudi vole i cene
Retorika i koreografija nenasilnog studentskog protesta pokazale su se uspešnom u rušenju osećanja bespomoćnosti kod širih masa i širenju unezverenosti kod vlasti. Ovaj učinak je ogroman zalog koji brani melanholiji da osvoji prostor između ideala i realnosti i protivi se trpanju protesta u muzej
Postoje dva svojstva istinoljublja koja ga čine jedinstvenim među oblicima ljubavi. Prvo, što je ono veće i iskrenije, to će se brže i lakše menjati njegovi objekti – niko ne radi na tome da stalno menja dete, ljubavnika ili domovinu tako usrdno kako naučnik s lakoćom i uživanjem odbacuje stare istine čim stignu nove. Drugo, ako se iskreno posvetite otkrivanju istine o sebi, neminovno je da ćete ubrzo otkriti kako potrazi kraja nema
Deset godina nakon što je svečano najavljen, projekat „Beograd na vodi” širi se brže nego ikad. O „urbicidu” u Beogradu u novom broju „Vremena” govori Đorđe Miketić, građanski aktivista i jedan od pokretača inicijative „Beograd ostaje”
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve