Klimatske promene
„Solastalgija”: Nove reči koje opisuju novi svet
O solastalgiji, i drugim novim rečima koje opisuju našu savremenu stvarnost, piše Jovana Vurdelja, lingvistkinja sa Filološkog fakulteta u Beogradu
Prikačeni na infuziju dok piju kafu u dnevnoj sobi, kafiću ili kod frizera, sve su uobičajniji prizori koje mnoge poznati ličnosti dele na društvenim mrežama. Ovaj „trend” prate mnogi, ali se otvara pitanje bezbednosti, doziranja i opravdanosti ove vrste terapije
Vitaminske infuzije već nekoliko godina su pravi hit na svetskoj i domaćoj estradnoj sceni, a ugledajući se na poznate ličnosti sve više ljudi se opredeljuje za ovu vrstu terapije.
Jednostavnom „Gugl” pretragom može se naći ova medicinska usluga, za koju se navodi da omogućava najbrže okrepljenje i uspešniji oporavak od bolesti i operacija, jačaju imunitet, usporava starenje, pomaže kod simptoma mamurluka, smanjuje simptome depresije, pa čak i doprinosi većoj izdržljivosti prilikom seksualnih aktivnosti.
Privatne klinike ovu uslugu naplaćuju od 3.500 do 12.000, u zavisnosti od toga da li dolaze pacijentu na kućnu adresu i koliko doza želi da primi.
Žaklina Nedeljković iz ambulante za zdravstvenu negu „Mobilna sestra“ je medicinska radnica već 36 godina. Objašjava za „Vreme” da je terapija infuzijom postala popularna još tokom pandemije korona virusa, ali da nije pametno, a ni dozvoljeno, uzimati je bez naloga lekara.
„Nabolje je sve dogovoriti sa lekarom koji zna stanje pacijenta. Zna njegove pridružene bolesti, komorbiditete, vidi rezultate krvne slike i biohemije i u odnosu na to može da odredi ono što je potrebno.
Naravno, ima dosta ljudi koji žele da zloupotrebe uzimanje infuzije misleći da mogu da vode nezdrav život, pa onda time da se leče. To jednostavno nije dobro”, kaže Nedeljković.
Sagovornica „Vremena” dodaje da usled veće dostupnosti informacija posebno mlađe generacije znaju da se oslanjaju na ovu vrstu terapije.
„Misle da mogu vikednom da koriste alkohol i sve ostalo uz alkohol, pa da terapija infuzijom rešava njihove probleme. Međutim, treba imati na umu da ono što je prepisano jednom pacijentu ne znači da je dobra terapija za drugog”, kaže.
Mladi misle da je to brzo rešenje, ali Nedeljlković savetuje da je uputno uraditi dijagnostički proces da bi se došli do pravog rešenja.
„To naravno, radi lekar, mi smo neko ko po nalogu lekara sprovodi terapiju. Jedino što je tu komfor, ne morate kao nekad vi da dolazite u ambulatu, već imate opciju da kod kuće dobijete ono što je lekar prepisao”, kaže Nedeljković.
Infuzija na meniju
Popularnost „vitaminskih infuzija“ prevazišla je odavno samo kućnu upotrebu.
Na Tajvanu postoje lokali gde gosti mogu da biraju iz menija koju vrstu vitamina žele da uključe, o čemu je pisao BBC.
Postoji i infuzija Medžik Markl, nazvana po supruzi princa Harija Megan Markl.
Jedan lokal u Londonu nudi infuzije za podizanje raspoloženja.
Vitaminske infuzije su još 2012. godine su koristili i srednjoškolci u kineskom gradu Hubei, verujući da će im pomoći da postignu bolje rezultate na prijemnim ispitima za upis na fakultet.
Novi trend je i primanje obojenih infuzija, koje gotovo da nemaju nikakvo dejstvo. Naime, u običan fiziološki rastvor stavljaju se određeni vitamini u malim dozama kako bi infuzija dobila boju.
Šta je infuzija?
Injekcija infuzije podrazumeva ubrizgavanje lekova u tečnom stanju, uz pomoć sterilnog pribora: šprica i igle za injekcije, koju sme da daje samo stručno medicinsko osoblje, a prema uputstvu i nalogu lekara.
Infuzija se daje kod poremećaja organizma u kojima se gubitak tečnosti, elektrolita i hranljivih materija ne može nadoknaditi unosom preko digestivnog trakta. Infuzija je način da tečnost u vidu rastvora uđe direktno u krvotok, ravnomerno i na duži vremenski period. Pacijent oseća umanjenje tegoba vrlo brzo, a organizam se snabdeva materijama koje su mu preko potrebne.
U sastav infuzija osim vitamina, u zavisnosti od stanja i potreba organizma, mogu ući i antihistaminici, kortikosteroidi, diuretici, bronhodilatatori, analgetici, antibiotici…
O solastalgiji, i drugim novim rečima koje opisuju našu savremenu stvarnost, piše Jovana Vurdelja, lingvistkinja sa Filološkog fakulteta u Beogradu
U okolini Aranđelovca više od 20 sati bukti vatra. Domaćinstva za sada nisu ugrožena. U gašenju učestvuje više od 40 vatrogasaca, helikopteri Vojske i MUP-a Srbije. Komandir Vatrogasno-spasilačke jedinice Aranđelovac pretpostavlja da je požar prouzrokovao ljudski faktor
Sva četiri reprezentativna sindikata obrazovanja najavila su za 16. septembar obustavu rada i proteste u svim gradovima Srbije, a kao razlog navode neispunjena obećanja Vlade Srbije. Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je da su prosvetni sindikati s pravom tražili da se napad na zaposlene u školi tretira kao napad na službeno lice
Nihad Suljić iz Tuzle, aktivista i humanitarni radnik uočava da je poslednjih meseci ponovo aktivna balkanska ruta preko BiH sa jednom bitnom razlikom - „krijumčari su sada savršeno povezani. Ranije su nakon prelaska granice pešačili i odlazili u centre u grupama pa dalje prema Hrvatskoj, a sada ih nema nigde na putu. A centri puni”
Zahtevi Beogard Prajda nisu se menjali godinama i ima ih ukupno osam, a nijedan do sada nije ispunjen. S obzirom na to da su ljudi u fokusu ovogodišnje kampanje, akcenat je stavljen na prva tri zahteva koja se odnose na zakonska rešenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve