img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

Tošković: Protesti protiv litijuma reflektuju socijalno nezadovoljstvo i osećaj nepravde

30. avgust 2024, 11:41 I.M.
Foto: Bojan Stekić
Oliver Tošković
Copied

„U taj litijum se slila i korupcija i nepostojanje institucija. Šta su ljudi osetili prvi put? Neko tamo dolazi i hoće da im uzme zemlju", ocenjuje Tošković i dodaje da da se ne slaže sa stavom da protesti jenjavaju i da ljudi gube motivaciju

Oliver Tošković, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu u razgovoru sa psihološkinjom Sarom Kalember, u emisiji Pola sata Demostata, smatra da protesti protiv iskopavanja litijuma reflektuju široko rasprostranjeno socijalno nezadovoljstvo i osećaj nepravde među građanima.

Iako su protesti homogeni po pitanju litijuma i iako ujedinjuju više od polovine stanovnika Srbije u osnovi su mnogo složeniji.

„U taj litijum se slila i korupcija i nepostojanje institucija. Šta su ljudi osetili prvi put? Neko tamo dolazi i hoće da im uzme zemlju. Oni ne znaju tačno kod koga da provere na kojoj površini će da bude taj rudnik, tu se sada širi gomila dezinformacija. Niko zapravo ne zna da vam kaže. Druga stvar, kada vam neko kaže vi ne znate da li da mu verujete. Treća stvar, ako shvatite da vas laže i da vam preti kome da se žalite? Znate da nijedan sud neće da presudi u vašu korist u ovoj zemlji. Nemate policiju da vas štiti, nemate sudove da vas štite i vi zapravo shvatite da korupcija, nepostojanje institucija vas sada direktno ugrožavaju kada neko dolazi da vam uzme zemlju”, navodi prof. Tošković.

Dodaje i da se ne slaže da protesti jenjavaju i da ljudi gube motivaciju, tako da „treba istrajati. Možda na kraju kopaju, ali je velika razlika da li će kopati u jednoj korumpiranoj državi razorenih institucija gde mogu da rade šta hoće”. Napominje da on nije protiv svake vrste rudarenja, ali da su neophodne, u slučaju kopanja litijuma, ekstremno visoke garancije naših institucija.

„Svako pomeranje rokova za početak radova košta kompanije poput Rio Tinta i predstavlja veliku pobedu za proteste“, zaključuje profesor, podsećajući da je put do pravde dug i neizvestan, ali da svaki korak ka tome ima svoju vrednost.

„Važno je da se stranke ne drže van protesta“

Prof. Tošković naglašava da su protesti po definiciji politički akt, iako ih mnogi učesnici ne percipiraju tako zbog distanciranja političkih stranaka.

„Važno je da se stranke ne drže van protesta, a da se organizatori dogovaraju sa strankama, da stranke podrže organizatore protesta. Ne tako što će sebe prikazati kao organizatore, nego tako što će dati logistiku”.

Smatra da je ovo način na koji treba uključiti opozcione stranke. Ovo je „rat na duge staze” da se politika ne doživi kao nužno zlo, nego kao način funkcionisanja društva.

Po njegovom mišljenju opozcija „treba da prepozna ove vapaje iz naroda koji sada postoje na protestima, ali ne kanalisati ih ka tome ko će da stavi šapu na proteste, ko će da bude lider, nego koga će ljudi prepoznati kao nekoga ko će njima taj socijalni momenat da kanališe, kao što je to bio 2000. Koštunica, kao što je to bio 2012. sa druge strane Nikolić. Ne mislim na taj tip čoveka, nego neko koga će ljudi prepoznati, a da ove stranke stanu iza tog čoveka”.

Kompletan razgovor sa profesorom Filozofskog fakulteta u Beogradu Oliverom Toškovićem pogledajte na portalu Demostat.

Izvor: Demostat

Tagovi:

Oliver Tošković Protesti Rudarenje litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure