img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životni standard

Prosečne zarade u Srbiji i regionu: Gde je plata najviše porasla za tri godine?

31. jul 2024, 13:36 M.S.
Prosečna neto zarada u maju 2024. godine iznosila je 100.170 dinara. Foto: Marija Janković
Ilustracija
Copied

U maju je prosečna neto zarada prešla je 100.000 dinara, pohvalio se predsednik Republike Aleksandar Vučić na Instagramu. Dok on govori o rezultatima „vizionarske politike“, realnost je malo drugačija

Prosečna neto zarada u Srbiji u maju ove godine iznosila je 100.170 dinara, što je oko 856 evra, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Pre tri godine, u maju neto zarada u Srbiji iznosila je 65.025 dinara (oko 553 evra), što bi značilo da je za tri godine plata porasla za 35.145 dinara ili za oko 303 evra, piše Danas.

Ranije je ministar finansija Siniša Mali najavio prosečnu platu i za 2027. godinu i rekao da će biti 1400 evra i ponovio reči Vučića da je cilj države da prosek plata do decembra 2025. godine bude 1000 evra.

Vučić: Srbija je na odličnom putu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se još pre objave RZS-a na svom Instagram profilu pohvalio da je u maju prosešna plata u Srbiji prešla 100.000 dinara, a da je pre 10 godina bila samo 330 evra.

Vučić je istakao da „to pokazuje da se Srbija nalazi na odličnom putu“ i precizirao da je u Beogradu prosečna plata 1075 evra, u Novom Sadu 982, u Nišu 813 i približava se proseku Republike, dok je u Boru prosečna plata 1025 evra.

Zaključio je da „dobre investicije i vizionarska politika daju rezultate“, te da će u Srbiji do kraja godine prosečne plate biti više od 900 evra, a sledeće godine više od 1000 evra.

„Time ćemo napraviti ogromnu istorijsku razliku u odnosu na period siromaštva, nezaposlenosti i propadanja, ali pred nama je težak i put odgovornosti i ozbiljnosti, moramo da radimo još više i napornije. Sad znamo i vidimo da možemo, sad vidimo da Srbija može da grabi krupnim koracima napred“, kazao je Vučić

Dok prema Vučiću finansijske ruže građanima Srbije cvetaju li cvetaju, agencije u okviru UN-a (Unicef) izradile su projekciju siromaštva u Srbiji za 2023. godinu, a podaci su pokazali da se 12,1 odsto građana Srbije, odnosno 800 hiljada ljudi, nalazi u apsolutnom siromaštvu.

Od tih 800.000 hiljada 167.000 korisnika dobija novčanu socijalnu pomoć koja od aprila ove godine iznosi 11.674 dinara. Nedovoljna i za preživljavanje.

Kolike su plate u regionu

U susednoj Hrvatskoj, prosečna neto plata u maju mesecu iznosila je 1.324 evra, što je oko 468 evra više nego u Srbiji. Pre tri godine, u istom mesecu, prosečna plata u toj zemlji bila je 7.104 kuna, odnosno oko 927 evra. To znači da je za tri godine u ovoj zemlji prosečna plata porasla za 397 evra, odnosno za oko 30 odsto.

U Bosni i Hercegovini (BiH) prosečne plate su značajno niže, te je u maju prosečna plata bila 1.388 konvertabilnih maraka, što je oko 710 evra, dok je u maju 2021. godine ta plata bila 981 konvertabilnu marku, što je iznosilo oko 502 evra. Dakle, njihova prosečna plata je za tri godine porasla za oko 208 evra, što je oko 29 odsto.

Procentualno, prosečne plate u Srbiju u prethodne tri godine su više rasle nego u BiH i Hrvatskoj.

U Crnoj Gori prosečna neto zarada u maju iznosila je 832 eura, što je za 24 evra niže od prosečne plate u Srbiji. Međutim, u maju 2021. godine prosečna zarada u ovoj zelji je iznosila 530 eura, što znači da je ona za tri godine porasla za oko 302 evra, što je gotovo identičan rast plata kao i u Srbiji. Međutim procentulano je to rast od nešto više od 36 odsto.

Severna Makedonija, takođe, kao i BiH ima značajno nižu prosečnu platu od one u Srbiji i u maju je iznosila 41.252 denara ili 670 evra, što je za 186 evra manje nego u našoj zemlji. Prosečna neto zarada u maju 2021. godine u ovoj zemlji bila je 28.721 denara ili oko 467 evra. Za tri godine ona je porasla za 203 evra. Za tri godine je ta plata u Severnoj Makedoniji porasla za nešto više od 30 odsto.

U Rumuniji je prosečna neto plata u maju ove godine iznosila 5.118 leja ili oko 1.024 evra, a pre tri godine je bila 3.492 leja ili oko 713 evra. To je rast od 1.626 leja, odnosno 311 evra. U procentima to iznosi, takođe, oko 30 odsto.

Za pristojan život potrebno 144.457 dinara

Plata koja pokriva osnovne socijalne i egzistencijalne potrebe radnica i radnika i njihovih porodica u Srbiji iznosi 144.457 dinara, pokazuje najnoviji obračun Centra za politike emancipacije.

Ukoliko bismo posebno računali stopu rasta cena hrane, koja je bila daleko veća od prosečne godišnje inflacije, ovaj iznos bi bio i veći, navodi se u saopštenju.

„Prosečna ugovorena neto zarada u 2023. godini iznosila je 86.000 dinara i pokrivala je tek 60 posto plate za život”.

Dalje pišu da poslednji podaci pokazuju da je prosečna zarada u maju ove godine iznosila 100.170 dinara. Dakle, prosečna zarada i dalje nije dostigla nivo plate za život. Šta onda reći o minimalnoj zaradi koja ove godine u proseku iznosi 47.000 dinara i pokriva tek trećinu plate za život?

Uprkos tome što je plata dovoljna za život prepoznata u mnogim međunarodnim dokumentima, poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija i Evropske socijalne povelje, ali i činjenici da Zakon o radu eksplicitno navodi da minimalna zarada mora zadovoljiti osnovne socijalne i egzistencijalne potrebe zaposlenih i njihovih porodica, radnici i radnice u Srbiji i dalјe žive u siromaštvu, navode u saopštenju.

Plata za život je osnovno ljudsko pravo, zaključili su iz Centra za politike emancipacije.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Životni standard Siromaštvo Prosečna plata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
SNS investicioni fond „eksplodirao“

SNS fond

23.februar 2026. M. L. J.

Andrej Vučić i ekipa: Svi klijenti zloglasnog fonda „Vista rika“

Šta je investicioni fond "Vista rika" blizak vlasti, zbog koga režim maltretira Danijelu Maletić i ko su njegovi najpoznatiji investitori?

Zlatni novčići na crnoj pozadini

PR

23.februar 2026. R. V.

Značaj plemenitih metala: Strateška imovina u uslovima monetarne neizvesnosti

Za razliku od akcija, obveznica ili nekretnina, zlato ne generiše redovan prihod. Njegova vrednost u portfoliju ne meri se prinosom, već funkcijom zaštite

Brojna vozila Folksvagena na parkingu fabrike i veliki logo VW

Nemačka

23.februar 2026. Nik Martin (DW)

„Drugi kineski šok“: Panika u nemačkoj auto-industriji

Najezda kineskih proizvoda i sunovrat izvoza u Kinu ozbiljno ugrožavaju nemačku industriju. U auto-industriji vlada panika. I Kancelar Fridrih Merc se uključio u spašavanje Mercedesa, BMW-a, Folksvagena

ilustracija veštačkeinteligencije

Veštačka inteligencija

22.februar 2026. Angela Gepfert / ARD / DW

Da li nam AI uzima poslove ili samo menja pravila igre

Viralna objava tehnološkog preduzetnika Meta Šumera pokrenula je raspravu o tome da li će AI uskoro ugroziti milione kancelarijskih poslova - dok stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje preterane i zasnovane na spornim pretpostavkama. Ima li razloga za strah

Beograd

21.februar 2026. A.I.

Beograd grca u dugovima: Dobavljači potražuju „neverovatnih“ 25 milijardi dinara

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je da je Grad Beograd dužan na sve strane i da zbog toga sledi rebalans budžeta. Pored ostalog i zbog izgubljenih sudskih parnica

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure