img
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bračna zajednica

Srpske godine porodice: Sve manje brakova, sve više razvoda

26. jul 2024, 12:30 T. S.
Zabrinjavajuća statistika: Gotovo svaki treći brak završi se razvodom Foto: Pexels/Jeremy Wong
Zabrinjavajuća statistika: Gotovo svaki treći brak završi se razvodom
Copied

U Srbiji je prošle godine sklopljeno manje brakova, a zabeleženo više razvoda u odnosu na 2022. godinu. U proseku, gotovo svaki treći brak završi se razvodom. Najveći procenat razvedenih je u Vojvodini i nekim beogradskim opštinama, dok je u Preševu procentualno najviše osoba u braku

U Srbiji je prošle godine 31.670 parova stupilo u bračnu zajednicu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Sa druge strane, 10.175 parova je odlučilo da brak okonča razvodom – u prevodu, gotovo svaki treći brak završi se razvodom.

Statistički, stanje je nešto lošije nego 2022. godine, kada je u brak stupilo oko 1100 parova više, a razvelo se oko 300 bračnih parova manje.

Gledano u procentima, u 2023. godini broj zaključenih brakova u padu je za 3,5 odsto, a broj razvedenih brakova porastao je za 3,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Statističke podatke treba gledati kroz širi društveni kontekst, rekao je demograf Goran Penev sa Instituta društvenih nauka za BBC na srpskom.

„Zbog zabrana svadbi 2020. i 2021. godine tokom pandemije korona virusa, u Srbiji je značajno smanjen broj sklopljenih brakova. A i opšti trend je da se sklapa sve manje brakova, jedino što to nije kao na Zapadu povezano sa povećanjem neformalnih bračnih zajednica, jer kod nas registrovano partnerstvo nije zakonski izjednačeno sa brakom“, kaže Penev.

Razlika od mesta do mesta

Pet opština sa najvećim procentom osoba u braku su Preševo (60,6 odsto), Bujanovac, Aleksandrovac, Prijepolje i Raška.

Sa druge strane, najveće učešće neoženjenih, odnosno neudatih lica zabeleženo je u gradskim opštinama Beograda – Stari grad (38,4 odsto), Zvezdara, Vračar, Palilula i Voždovac i u Novom Sadu (36 odsto).

Što se tiče procenta razvedenih – tu prednjači Vojvodina. Najveće učešće razvedenih bilo je u Subotici (8,9 odsto), Bečeju, Senti, Zaječaru, ali i u beogradskim opštinama Stari grad (8,3 odsto) i Vračar.

U Novom Sadu se tokom prošle godine razvelo 706 parova, što je najveći broj od 2011. godine. Od 2015. u Novom Sadu se u proseku godišnje okonča više od 500 brakova, a od 2019. godine je broj povećan. Izuzetak je pandemijska 2020. godina kada se razvelo 489 parova.

Što se tiče zaključenih brakova, ni tu Novi Sad ne stoji sjajno – sa zaključena 1864 braka, prošla godina bi bila najlošija od 2011. da nije bilo te pandemijske 2020. kada je, po pravilu, sve bilo na čekanju, pa i venčanja. Te godine su se 1483 para odlučila da stanu na „ludi kamen“.

Sve stariji se venčavaju, ali i razvode

Građani Srbije koji se odlučuju da stupe u bračnu zajednicu su iz godine u godinu u proseku, sve stariji. Isti trend je prisutan i u ostatku Evrope.

Prema podacima RZS, prosečna starost pri zaključenju braka u Srbiji prošle godine za mladoženje iznosila je 34,5 godina, a za neveste 31,4 godine. U poređenju sa 2022. to nije velika razlika – tada je prosečna starost muškaraca iznosila 34,1, a žena 31,1 godinu.

Izveštaj RSZ govori i da se parovi sve kasnije razvode – prosečna starost muža pri razvodu braka 2023. je iznosila 45,2 godine, a za žene 41,7 godina, što je za 0,1, odnosno 0,2 više u odnosu na 2022. godinu.

Prosečno trajanje razvedenog braka u 2023. godini je 13,7 godina, piše u izveštaju RSZ.

Kakva je situacija u regionu

Za razliku od Srbije, u Crnoj Gori je u prethodnoj godini zabeležen veći broj i venčanja i razvoda.

Razvedeni brakovi trajali su prosečno, takođe, 13 godina.

U Crnoj Gori su tokom prošle godine sklopljena 3474 braka, a razvedeno ih je 775. Broj sklopljenih brakova u 2023. godini veći je za 5,6 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj razvedenih brakova veći za čak12,3 odsto u odnosu na godinu ranije, saopštila je Uprava za statistiku MONSTAT.

I Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine beleži da je 2023. godine došlo do porasta broja razvedenih brakova u odnosu na prethodnu godinu: zabeleženo je 1608 razvoda, 218 više nego 2022. godine, a podaci nisu optimistični ni kada se pogleda broj sklopljenih brakova.

U Bosni i Hercegovini je to 12.780, što je za 265 manje u odnosu na 2022. godinu.

Hrvatska jedina beleži pad broja razvoda

U Hrvatskoj je prošle godine skopljeno 19.467 brakova, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001, u odnosu na 4808 razvedenih u 2022.

Evropski trendovi

Broj venčanih parova se u EU decenijama unazad smanjuje dok se broj razvoda povećava, ali su oba trenda usporila poslednjih godina.

Zakonske alternative braku, kao što je registrovano partnerstvo, postale su sve rasprostranjenije, navodi se na sajtu Evrostata.

I nacionalna zakonodavstva se menjaju kako bi se dala veća prava nevenčanim parovima.

Uočen je i porast broja dece rođene kod vanbračnih parova.

U 2021. godini najniže stope brakova u EU zabeležena su u Sloveniji i Portugalu, gde je bilo 2,8 brakova na 1000 ljudi.

Evropski prosek je 3,9 brakova na hiljadu stanovnika, podaci su Evrostata. Srpski prosek je nešto viši, pa se u Srbiji sklopi 4,8 brakova na hiljadu stanovnika.

Izvori: BBC na srpskom/021.rs

Tagovi:

brak Razvod braka Republički zavod za statistiku demografska slika srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vesti

21.oktobar 2026. J. Gligorijević

„Vreme“ saznaje: Obrušio se plafon u GAK Višegradska, jedna sestra povređena, bebe evakuisane

„Vreme“ je od zaposlenih u GAK Višegradska dobilo snimke iz kojih se vidi da je glasina o obrušavanju plafona u ovoj zdravstvenoj ustanovi, kako kažu, tačna. Kako navode, naređeno im je da ćute, a po njihovim tvrdnjama, slučaj direktno zataškava ministar zdravlja Zlatibor Lončar

Lažni profili zapratili Instagram nedeljnika

Mediji

20.oktobar 2026. B. B.

Instagram profil „Vremena“ pod udarom botova

Za oko pola sata naš Instagram nalog zapratilo je oko 200 naloga

Ljubomir Stefanović

Mediji

20.oktobar 2026. B. B.

Novinar Ljubomir Stefanović zatražio azil u Crnoj Gori

Stefanović kaže da se plaši postupanja domaćih pravosudnih i bezbednosnih institucija, dok ga srpska policija traži zbog sumnje da je izazvao paniku i nered

Telekom Srbija

Mediji

20.oktobar 2026. B. B.

Koalicija za slobodu medija: Telekom da objasni zamenu programa TV Forum sadržajem Informera

Gledaoci TV Forum su počeli da kontaktiraju redakciju, upozoravajući da se na kanalu 596 Supernove umesto njenog programa emituje sadržaj Informera

Hronika

19.oktobar 2026. S. Ć.

Kome je opet zasmetao spomenik Borislavu Pekiću?

Drugi put ove godine vandalizovan je spomenik Borislavu Pekiću. Da li će neko biti kažnjen zbog toga? Do sad nije niko, mada se ovakvi slučajevi u prestonici nedopustivo često dešavaju

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure