img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Siromaštvo i životna sredina

Od bačene hrane bi mogla da se nahrani cela Srbija

27. jun 2024, 11:51 S.Z.
Foto: Tanjug
Copied

Skupštini Srbije dostavljena je inicijativa da se ukine PDV na doniranu hranu. Rešavanje problema bacanja hrane i olakšavanje donacija hrane uticalo bi na smanjenje siromaštva, ali i na očuvanje priorodnih resursa kojih je sve manje

U svetu se baci tri puta više hrane nego što je potrebno da se nahrane gladni – oko 1,3 milijade tona godišnje završi u smeću.

Zvanično, u Srbiji se godišnje baci između 770.000 i 900.000 tona hrane.

Ekonomska računica, na osnovu analize iz 2020. godine, pokazuje da bi se smanjenjem PDV-a prihod u državnu kasu smanjio za oko 25 miliona dinara, ali da bi se povećala vrednost donirane hrane za oko 160 miliona dinara.

Skupštini Srbije dostavljena je inicijativa da se ukine PDV na doniranu hranu i tako podstaknu proizvođači i trgovci da je usmere ka narodnim kuhinjama i sličnim organizacijama. Smanjenje PDV-a na poklonjenu hranu bi svakako olakšalo kompanijama da doniraju hranu onima kojima je je potrebna.

Od bačene hrane bi mogla da se nahrani još jedna zemlja

Direktor Federacije banaka Srbije Aleksandar Vidaković kaže za „Vreme” da je upoznat sa inicijativom, ali da se već godinama čeka na nekakav pomak.

Federacija banka hrane ima sedam banaka na teritoriji cele Srbije. Ima i više od 400 udruženja, narodne kuhinje i hrani oko 480.000 korisnika.

„Mi se trudimo da pomognemo i ljudima koji nisu zvanično prepoznati kao socijalni slučajevi. Samo na Staroj planini imamo, na primer, 1500 staračkih domaćinstava koje pomažemo preko narodne kuhinje iz Knjaževca”, kaže Vidaković.

Dodaje da količina koja se baci i spali godišnje može da nahrani ne samo Srbiju nego i još jednu zemlju u regionu.

„Tu je ekolokški aspekt jer je zagađenje ogromno kada se spaljuje organska hrana. Takođe, kompanije imaju velike troškove prilikom uništavanja hrane”, kaže Vidaković.

Gladna deca koja ne znaju za banane

On napominje i da je ovo problem čitavog društva, te da bi bilo neophodno da budu uključeni i ekolozi i kompanije uz sve nadležne institucije.

Kuvana hrana, na primer, kaže, ne može da se donira, pa tako ostaje i strahovita količina hrane iz restorana, pekara, ketering, koja se baca, dok širom Srbije gladuju i deca.

„Gladna deca u Trgovištu ne znaju šta su banane. Oni jedu paprike jer im je to dostupno. To je zaista tuga. Sve donacije su usmerene na Beograd, Kragujevac, Niš. Ali kad odete malo dalje u Kuršumliju, Medveđu, ne biste verovali kako ljudi žive”, kaže Vidaković.

U Srbiji oko 123.000 dece živi ispod granice apsolutnog siromaštva, što znači da su gladni, a hrana se, recimo, na svadbama baca besomučno.

Šef kuhinje Dejan Stankoviću rekao je ranije za „Vreme“ da se u Beogradu za jedan vikend baci otprilike devet i po tona hrane.

Bacanje hrane utiče i na klimatske promene

Svakog dana kada bacimo 20 miliona kriški hleba stvara se emisija gasova staklene bašte jednaka onoj koju pravi više od 140.000 automobila godišnje.

To je rezultat istraživanja Akcionog programa za otpad i resurse (VRAP), dobrotvorne organizacije koja sarađuje sa preduzećima, zajednicama i ljudima kako bi pomogla u smanjenju otpada i efikasnom korišćenju resursa.

Rešavanjem problema bacanja hrane i uvećanih donacija hrane, ne samo što se radi na problemu siromaštva, već je ovo i mnogo šire pitanje koje utiče i na očuvanje životne sredine.

Bacanje hrane ne znači samo da je ta hrana odložena negde, bačeni su i novac, voda, energija, zemljište i transport.

Bacanje hrane može čak i da doprinese klimatskim promenama, jer se često se otprema na deponije, gde se ostavlja da trune i proizvodi metanski gas.

Kad bi bačena hrana bila neka zemlja, bio bi to treći najveći emiter gasova sa efektom staklene bašte posle Amerike i Kine.

Tagovi:

Bacanje hrane Klimatske promene Siromaštvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure