
Laponija
Irvasi ili pare
Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Deoničari Tesle odobrili su izvršnom direktoru Elonu Masku isplatu plate i ostalih beneficija u iznosu od 56 milijardi dolara, kao i sredstva za preseljenje sedišta kompanije u Teksas
Masku je milionska naknada odobrena kao podsticaj da zadrži fokus na kompaniji, a mogla bi da bude jedan od najvećih kompenzacijskih paketa u istoriji američkih korporacija.
Predlog o isplati usvojen je uprkos protivljenju pojedinih velikih institucionalnih ulagača i kompanija posrednika.
Sutkinja iz američke savezne države Delaver odbacila je taj paket u januaru, navodeći da je kompenzacija koju je odobrio odbor proizvođača električnih vozila „neshvatljiva suma“ koja je nepravedna prema akcionarima i koja se ne može opravdati.
Elon Mask je ove godine izjavio kako ne vidi svoju budućnost u kompaniji Tesla, napisavši na društvenoj mreži X da želi 25 odsto udela u kompaniji.
Kompanija Tesla se u proteklih godinu dana borila sa padom prodaje jer se potražnja za električnim vozilima širom sveta smanjuje.
Međutim, na godišnjem sastanku kompanije u četvrtak u Ostinu, u Teksasu, Mask je uverio deoničare da će ostati, rekavši im da ne može da proda nijednu deonicu u kompenzacionom paketu pet godina.

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve