
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Izgleda da je Aleksandar Ivanović koji je ovog marta izjavio da Generalštab nema uslove za status kulturnog dobra, najveći (a možda i jedini raspoloživ) kandidat za direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda
Prema informacijama koje imaju mediji, najozbiljniji kandidat za direktora Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture je Aleksandar Ivanović, konzervator i arhitekta. On bi trebalo da nasledi Oliveru Vučković koja je nedavno podnela ostavku zato što nije htela da učestvuje u skidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštaba.
Ministarstvu ekonomije i Ministarstvu građevinarstva se žuri da izaberu nekog ko će biti voljan da obavi taj posao, kako bi država mogla da ispuni „Ugovor o revitalizaciji kompleksa bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), koji se nalazi na uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine“ koji je potpisao Goran Vesić sa američkom kompanijom Afiniti Global Development.
Ugovor je nedostupan za javnost, ali se među detaljima koji su doprli do javnosti nalazi i onaj po kome Generalštab treba srušiti dva meseca nakon izbora kako bi na tom mestu počela gradnja bloka neprimerene gustine izgrađenosti, spratnosti i zastarele arhitekture, kojim dominiraju tri kule visoke po 150 metara.
U atmosferi kad je struka i javnost protiv rušenja Generalštaba, kad je 30 asocijacija i više od 6000 pojedinaca potpisalo Deklaraciju o sudbini Generalštaba i Beogradskog sajma, kad je i direktorka Republičkog tavoda za zaštitu spomenika kulture dala ostavku, a podržali su ih Društvo konzervatora srbije i ICOMOS, ministrima Siniši Malom i Goranu Vesiću nije bilo lako da nađu čoveka koji bi srušio Generalštab.
Međutim, pojavio se Aleksandar Ivanović.
On je ovog mata agenciji Tanjug izjavio da ruševine i građevinski ostaci kompleksa zgrada Generalštaba arhitekte Nikole Dobrovića predstavljaju praktično ostatke onoga što je nekada bilo u celosti kulturno dobro i moglo da bude proglašeno kulturnim dobrom.
„Elementi zbog kojih bi se Generalšatab mogao u vreme kada ih je posedovao i kandidovati sa nivoa prethodne zaštite u proglašenje za tzv. kulturno dobro i spomenik kulture, u proceduri koja je zakonski poznata po Zakonu o kulturnim dobrima, sada više ne postoje“, rekao je Ivanović.
„Kriterijumi na osnovu kojih Generalštab kao arhitektonski objekat može da bude aktuelan kao kandidat za spomenik kulture su nestali potpuno. Funkcionalnost unutrašnjeg prostora konkretnog objekta je potpuno narušena, a i situacija funkcionalnosti spoljnih veza, unutrašnjih ulica takođe su izgubljene, a to su važni kriterijumi za objekat da se kandiduje kao element valorizacije za kulturno dobro“, rekao je Ivanović.
Aleksandar Ivanović je počeo karijeru u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture, odakle je prešao u Muzej grada Beograda. Odatle je otišao sporazumnim dogovorom, zato što nije ispunio obavezu koja se ticala završetka pisanja knjige. Od tad, više od 15 godina, bavi se građevinarstvom.
Aleksandar Ivanović nije čovek od javnosti. Govorio je na promociji monografije Arhitektura zgrade Generlštaba (2001, Vojska) Bojana Kovačevića, baveći se samo ovim delom Nikole Dobrovića. Podsetimo, Generalštab je tek 2005. proglašen za kulturno dobro pa je razumljivo što ta tema nije bila deo njegovog govora.
Sledeći put ga vidimo ovog marta, kad je, ne zna se kojim povodom, baš on dao maločas citiranu izjavu o Generalštabu. Ako se setimo da je vest o potpisivanju ugovora između Gorana Vesića i Džareda Trampa o iznajmljivanju kompleksa Generalštaba na 99 godina obavljena 15. maja, ovo ničim izazvano pojavljivanje Ivanovića pre tog potpisa, deluje ne-slučajno.
Kolege koje ga poznaju sećaju se da je on imao aspiracije prema direktorskoj fotelji Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve