img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mladi i politika

Spuštanje granice za glasanje na 16 godina: Zašto Srbija ne prati evropski trend

21. мај 2024, 15:17 Tijana Stanić
Foto: Pexels
Copied

Iako su neke evropske zemlje spustile granicu za izlazak na izbore na 16 godina, nije izvesno da će Srbija to u skorije vreme učiniti. Politički analitičar Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da je razlog za to ustavne prirode, ali i zbog toga što stranke procenjuju da im to ne bi donelo veće političke dobitke

U Nemačkoj se 9. juna održavaju izbori za Evropski parlament, a na njima će prvi put moći da učestvuju i stariji maloletnici, odnosno mladi od 16 i 17 godina. To znači da će u Nemačkoj pravo glasa imati oko milion ljudi više.

Pre vodeće države Evropske unije, pravo glasa za mlađe od 18 godina uvele su još četiri države članice: Belgija, Austrija, Grčka i Malta.

U Srbiji se pravo glasa dobija sa navršenih 18 godina, ali je i ranije bilo predloga da se zakonski prag spusti na 16. Međutim, u zemlji u kojoj ogroman deo biračkog tela čine penzioneri – da li spuštanje starosne granice za dobijanje prava glasa ima svrhu?

Koliko mlađih bi moglo da glasa

Prema popisu stanovništva rađenom 2022. godine, u Srbiji je u tom trenutku bilo ukupno 269.339 mladih starosti između 15 i 18 godina. Da se ovom uzrastu, hipotetički, omogućilo pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima u junu, izvesno je da bi se broj upisanih u birački spisak povećao za 200 do 300 hiljada glasača. Naravno, pod pretpostavkom da za dve godine nije došlo do drastične promene ovog broja.

Sa druge strane, isti popis je pokazao da starijih od 65 godina ima gotovo milion i po na teritoriji Srbije. Ako u to uključimo i populaciju od 60 godina naviše, broj se povećava za još 500 hiljada. Dakle, kada uporedimo ovaj broj sa brojem mladih od 15 do 18 godina, vidimo da penzionera i ljudi pred penzijom ima oko 7 puta više.

Tinejdžere politika baš i ne interesuje

Osim što ih nema mnogo, tinejdžere politika – i ne interesuje preterano. Šesnaestogodišnja Marta iz Beograda kaže za „Vreme“ da ne bi volela da se starosna granica za izlazak na izbore spusti.

„Iskreno, u ovim godinama niko ne razmišlja o politici. Tinejdžeri su naivni i verovatno bi dali glas prvoj osobi koja im ponudi glupost koja im odgovara“, kaže Marta.

Ovakav stav ne iznenađuje ako uzmemo u obzir to da su i mnogi mladi ljudi koji imaju pravo glasa politički apstinenti. Jedna anketa sprovedena pred decembarske izbore buknula je na društvenim mrežama zbog toga što je većina mladih ispitanika na pitanje da li će na izbore izaći, rekla – ne. Naravno, odgovori su bili dosta slikovitiji, a najviše prašine je podigao odgovor jedne devojke koja je rekla da je „baš briga“.

Mladi kasno uče šta je demokratija

Naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da je zainteresovanost mlađe populacije za političke procese i izlazak na izbore, generalno, niska.

„Teško je proceniti dok ne dođete u poziciju da navedete mlade da zaista glasaju, ali kod nas socijalizacija u političku zajednicu dolazi u nekim dosta kasnijim godinama. Slažem se da bi spuštanje starosne granice za izlazak na izbore pozitivno uticalo na bolju socijalizaciju u političku zajednicu i da se mladi što pre uključe u politički život, da ih obrazujete kao građane i slično“, ističe Bursać.

Međutim, on dodaje da problem ne leži u samom biračkom pravu, već u načinu na koji se celokupno društvo obraća mladima u politici.

„Navešću jedan primer: predmet Ustav i prava građana u školi koji objašnjava političke, demokratske procese, prava i slobode građana, mladi dobijaju u četvrtoj godini. Neki od nas su već glasali i pre nego što su dobili predmet koji im objašnjava šta je glasanje i za šta glasaju. Mislim da je poprilično kasno obrazovati decu za demokratiju sa 18 ili 19 godina“, ukazuje Bursać.

Ne bi uticalo na političke poruke

Na pitanje da li bi eventualno spuštanje starosne granice na 16 godina dovelo do promena poruka koje se šalju u izbornoj kampanji, a koje se mahom obraćaju penzionerima kao dominantnom delu biračkog tela, naš sagovornik kaže da to nije verovatno.

„Zbog niske izlaznosti u mlađim kohortama populacije verovatno se ne bi značajno menjale poruke u kampanjama, jer oni bi činili samo nekoliko procenata biračkog tela. Verovatno bi neke političke partije prilagodile deo svojih kampanja, ali to ne bi značajno uticalo na celokupni narativ kampanje“.

Postoji i prepreka u Ustavu

Bursać objašnjava da se neke zemlje opredeljuju da omoguće mlađima od 18, odnosno starijima od 16 da glasaju na lokalnim izborima, smatrajući da je dobra vežba da se na taj način socijalizuju u političku zajednicu i uključe u politiku, ali ukazuje da u Srbiji za tako nešto postoji ustavna prepreka.

„Što se tiče konkretno Srbije, tu postoji ogroman problem sa bilo kakvom korekcijom biračkog prava, a to je što je ona ustavno definisana uz koncept punoletstva, odnosno 18 godina starosti. Da bi se menjao Ustav potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini i uz to nacionalni referendum, što je nešto što jako odbija većinu političkih stranaka da se uopšte bave ovim pitanjem“, kaže analitičar.

Iako je bilo određenih inicijativa, on smatra da je ustavna prepreka dovoljna da obeshrabri bilo koga da krene direktno u to pitanje.

„Pogotovo jer se tiče jednog malog dela populacije i nije izvesno da bi to donelo velike političke dobitke“, zaključuje Bursać.

Tagovi:

Mladi i glasanje starosna granica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Školstvo

09.октобар 2025. Katarina Stevanović

Peta beogradska gimnazija: Ne prestaju pritisci na učenike i roditelje

Učenici jednog odeljenja Pete beogradske gimnazije našli su se pod pritiskom nakon što su izrazili nezadovoljstvo novim nastavnikom matematike. Slučaj je izazvao reakcije stručne javnosti, roditelja i Zaštitnika građana, koji sada ispituje postupke uprave škole

Konferencija za novinare povodom povodom izvestaja državne komisije o pogibiji vojnika u kasarni na Topčideru 2004. godine

Slučaj „Topčider“

09.октобар 2025. B. B.

Srbija obavezna da sprovede novu istragu u slučaju ubistva gardista u Topčideru

Evropski sud za ljudska prava saopštio je da je Vlada Srbije zvanično priznala da su postojali propusti u prethodnoj istrazi ubistva gardista u Topčideru 2024. godine i da se obavezala na novu, temeljnu i nepristrasnu istragu

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure