img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mladi i politika

Spuštanje granice za glasanje na 16 godina: Zašto Srbija ne prati evropski trend

21. maj 2024, 15:17 Tijana Stanić
Foto: Pexels
Copied

Iako su neke evropske zemlje spustile granicu za izlazak na izbore na 16 godina, nije izvesno da će Srbija to u skorije vreme učiniti. Politički analitičar Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da je razlog za to ustavne prirode, ali i zbog toga što stranke procenjuju da im to ne bi donelo veće političke dobitke

U Nemačkoj se 9. juna održavaju izbori za Evropski parlament, a na njima će prvi put moći da učestvuju i stariji maloletnici, odnosno mladi od 16 i 17 godina. To znači da će u Nemačkoj pravo glasa imati oko milion ljudi više.

Pre vodeće države Evropske unije, pravo glasa za mlađe od 18 godina uvele su još četiri države članice: Belgija, Austrija, Grčka i Malta.

U Srbiji se pravo glasa dobija sa navršenih 18 godina, ali je i ranije bilo predloga da se zakonski prag spusti na 16. Međutim, u zemlji u kojoj ogroman deo biračkog tela čine penzioneri – da li spuštanje starosne granice za dobijanje prava glasa ima svrhu?

Koliko mlađih bi moglo da glasa

Prema popisu stanovništva rađenom 2022. godine, u Srbiji je u tom trenutku bilo ukupno 269.339 mladih starosti između 15 i 18 godina. Da se ovom uzrastu, hipotetički, omogućilo pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima u junu, izvesno je da bi se broj upisanih u birački spisak povećao za 200 do 300 hiljada glasača. Naravno, pod pretpostavkom da za dve godine nije došlo do drastične promene ovog broja.

Sa druge strane, isti popis je pokazao da starijih od 65 godina ima gotovo milion i po na teritoriji Srbije. Ako u to uključimo i populaciju od 60 godina naviše, broj se povećava za još 500 hiljada. Dakle, kada uporedimo ovaj broj sa brojem mladih od 15 do 18 godina, vidimo da penzionera i ljudi pred penzijom ima oko 7 puta više.

Tinejdžere politika baš i ne interesuje

Osim što ih nema mnogo, tinejdžere politika – i ne interesuje preterano. Šesnaestogodišnja Marta iz Beograda kaže za „Vreme“ da ne bi volela da se starosna granica za izlazak na izbore spusti.

„Iskreno, u ovim godinama niko ne razmišlja o politici. Tinejdžeri su naivni i verovatno bi dali glas prvoj osobi koja im ponudi glupost koja im odgovara“, kaže Marta.

Ovakav stav ne iznenađuje ako uzmemo u obzir to da su i mnogi mladi ljudi koji imaju pravo glasa politički apstinenti. Jedna anketa sprovedena pred decembarske izbore buknula je na društvenim mrežama zbog toga što je većina mladih ispitanika na pitanje da li će na izbore izaći, rekla – ne. Naravno, odgovori su bili dosta slikovitiji, a najviše prašine je podigao odgovor jedne devojke koja je rekla da je „baš briga“.

Mladi kasno uče šta je demokratija

Naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da je zainteresovanost mlađe populacije za političke procese i izlazak na izbore, generalno, niska.

„Teško je proceniti dok ne dođete u poziciju da navedete mlade da zaista glasaju, ali kod nas socijalizacija u političku zajednicu dolazi u nekim dosta kasnijim godinama. Slažem se da bi spuštanje starosne granice za izlazak na izbore pozitivno uticalo na bolju socijalizaciju u političku zajednicu i da se mladi što pre uključe u politički život, da ih obrazujete kao građane i slično“, ističe Bursać.

Međutim, on dodaje da problem ne leži u samom biračkom pravu, već u načinu na koji se celokupno društvo obraća mladima u politici.

„Navešću jedan primer: predmet Ustav i prava građana u školi koji objašnjava političke, demokratske procese, prava i slobode građana, mladi dobijaju u četvrtoj godini. Neki od nas su već glasali i pre nego što su dobili predmet koji im objašnjava šta je glasanje i za šta glasaju. Mislim da je poprilično kasno obrazovati decu za demokratiju sa 18 ili 19 godina“, ukazuje Bursać.

Ne bi uticalo na političke poruke

Na pitanje da li bi eventualno spuštanje starosne granice na 16 godina dovelo do promena poruka koje se šalju u izbornoj kampanji, a koje se mahom obraćaju penzionerima kao dominantnom delu biračkog tela, naš sagovornik kaže da to nije verovatno.

„Zbog niske izlaznosti u mlađim kohortama populacije verovatno se ne bi značajno menjale poruke u kampanjama, jer oni bi činili samo nekoliko procenata biračkog tela. Verovatno bi neke političke partije prilagodile deo svojih kampanja, ali to ne bi značajno uticalo na celokupni narativ kampanje“.

Postoji i prepreka u Ustavu

Bursać objašnjava da se neke zemlje opredeljuju da omoguće mlađima od 18, odnosno starijima od 16 da glasaju na lokalnim izborima, smatrajući da je dobra vežba da se na taj način socijalizuju u političku zajednicu i uključe u politiku, ali ukazuje da u Srbiji za tako nešto postoji ustavna prepreka.

„Što se tiče konkretno Srbije, tu postoji ogroman problem sa bilo kakvom korekcijom biračkog prava, a to je što je ona ustavno definisana uz koncept punoletstva, odnosno 18 godina starosti. Da bi se menjao Ustav potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini i uz to nacionalni referendum, što je nešto što jako odbija većinu političkih stranaka da se uopšte bave ovim pitanjem“, kaže analitičar.

Iako je bilo određenih inicijativa, on smatra da je ustavna prepreka dovoljna da obeshrabri bilo koga da krene direktno u to pitanje.

„Pogotovo jer se tiče jednog malog dela populacije i nije izvesno da bi to donelo velike političke dobitke“, zaključuje Bursać.

Tagovi:

starosna granica Mladi i glasanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Tržni centar Galerija

Hronika

18.novembar 2026. I. M.

Desetoro dece povređeno na pokretnim stepenicama u TC Galerija, najviše povreda glave

Deca stara osam godina prevezena su u Urgentni centar i Institut za majku i dete. Tužilaštvo je obavilo uviđaj i zatražilo dokumentaciju o puštanju u rad i održavanju pokretnih stepenica, kao i snimke nadzornih kamera

Tržni centar Galerija

Hronika

17.novembar 2026. I. M.

Sedmoro dece teško povređeno u padu sa pokretnih stepenica u tržnom centru „Galerija“

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure