img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Psihodelik protiv depresije: Ipak ne treba lizati žabe

19. maj 2024, 09:59 DW
Foto: Pexels/Victor Pace
Žaba Bufo alvarius: Potencijalni lek protiv depresije.
Copied

Otrov krastače iz područja reke Kolorado jedan je od najjačih psihodelika. Naučniji imaju veliku ideju, da prirede ove supstance tako da pomažu kod depresija, ali da ne izazivaju halucinacije

„To je kao i kod većine stvari koje se susretnu u nekom nacionalnom parku, (…) suzdržite se od toga da je poližete. Hvala“, objavila je američka Agencija nacionalnih parkova u novembru 2022. godine na društvenim mrežama, piše Dojče Vele.

Mislili su na žabu krastaču sa reke Kolorado (Bufo alvarius). Nju posetioci parka ne bi trebalo da dodiruju prstima, a pogotovo ne jezikom. Ta žaba živi na jugozapadu Severne Amerike. Sa gotovo 18 santimetara jedna je od najvećih žaba Severne Amerike.

Ako se oseća ugroženom, izlučuje vrlo jak otrov, koji je štiti od neprijatelja. Otrov može da usmrti i velikog psa. Ali, izgleda da žablji otrov ipak privlači ljude.

Oni traže otrov te žabe jer sadrži supstancu 5-MeO-DMT. Ona se smatra dosad najjačim poznatim halucinogenom to jest triptaminom.

Halucinacija koju on izaziva je vrlo jaka i kratkotrajna u poređenju sa drugim psihodeličnim supstancama, traje 15 do 30 minuta.

Ali, žabu ne bi trebalo lizati, ne samo zbog zaštite životinja, nego i zato što bez sušenja, isparavanja ili slične obrade supstance, u telo mogu dospeti i drugi otrovi koji mogu da izazovu ekstremne nuspojave.

Otrov kao lek

Za tu vrstu žabe se ne zanimaju samo avanturisti i hipici, nego i naučnici.

Velik broj studija u oblasti psihoaktivnih supstanci decenijama pokazuje da naučnici imaju interesovanje za alternativne metode terapije kada je reč o psihičkom zdravlju.

Na primer uz pomoć LSD-a, psilocibina ili MDMA. Ali i 5-MeO-DMT je zbog svojih terapijskih potencijala sve više u fokusu.

Naučnici na Icahn School of Medicine u Njujorku otkrili su da tvar iz otrova ove krastače reaguje sa receptorima serotonina u mozgu. Studija je nedavno objavljena u stručnom časopisu Nature.

Receptori serotonina su u medicini važno polazište za lekove, na primer antidepresive.

Naučnici su sintetisali triptamin iz žabljeg otrova i istraživali delovanje receptora serotonina 5-HT2A i 5-HT1A, između ostalog na miševima.

Kako kaže glavni autor studije Danijel Vaker, uspeli su da strukturiraju supstancu tako da ima maksimalnu aktivnost na jedan, a minimalnu na drugi receptor.

Šta to znači? Receptori 5-HT1A se smatraju ciljnim receptorima za lečenje strahova ili depresija. Receptori 5-HT2A odgovorni su za halucinogeno delovanje izazvano psihodelicima.

Naučnici se nadaju da će uskoro biti moguće razviti lekove na temelju psihodelika, ali bez halucinogenih efekata.

U brojnim daljim istraživanjima se proverava koliko bi ovaj psihodelik mogao da se koristi za lečenje teških depresija ili strahova.

Prirodna droga

Supstancu ne proizvodi samo žaba Bufo alvarius. Taj otrov se nalazi i u nekim biljkama, na primer u semenu i kori jopa, mahunarke koje ima u Južnoj Americi.

Na brojnim područjima se supstance iz jopa već hiljadama godina koriste kao psihodelik.

Interesovanje za žabu Bufo alvarius počelo je šezdesetih godina. U međuvremenu postoje organizovana putovanja, recimo u Meksiko, na kojima se ta i neke druge supstance daju turistima zbog „spiritualnog delovanja“.

Ili kako bi se steklo to iskustvo. Meksiko je jedna od retkih zemalja u kojima je konzumiranje ovog triptomina legalno.

Psihodelici u medicini

Dok lečenje tim supstancama izvan kliničkih studija uglavnom nije dozvoljeno, Australija je od prošle godine dopustila korišćenje MDMA za lečenje posttraumatskih stresnih poremećaja (PTSP).

Psilocibin, koji se dobija iz gljiva, dozvoljen je za lečenje depresija koje se ne mogu drugačije lečiti. Ali, i tu stručnjaci još uvek izražavaju kritike.

Kaže se da je agencija za lekove popustila pod pritiskom javnosti i lobističkih grupa, jer nema dovoljno dokaza da bi se opravdala šira upotreba.

Iz Australijske agencije za lekove kažu da se lečenje odvija uz intenzivnu kontrolu psihijatra i da je ta terapija možda jedina mogućnost za pacijente otporne na druge mogućnosti lečenja.

Važe stroga pravila za izdavanje dozvole ako neki psihijatar želi da upotrebi tu supstancu.

Početkom juna 2024. će i Američka agencija za hranu i lekove raspravljati hoće li preporučiti dozvolu za upotrebu MDMA u terapiji PTSP-a.

Tagovi:

depresija Halucinacija Otrov Žaba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure