img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica

HRT i „blajburška tragedija“: Čik reci „ustaše“

18. maj 2024, 19:16 N.R.
Zarobljenici u Blajburgu cms-image-000014352
Zarobljenici u Blajburgu
Copied

Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“

Komemoracije je održana „u spomen na desetke tisuća vojnika, ali i civila koji su ubijeni bez suđenja“ neposredno nakon Drugog svetskog rata, navodi HRT.

Prenose se reči predsednika Sabora Gorana Jandrokovića (HDZ) koji je rekao da je zločin nad ratnim zarobljenicima bio prvi primer kako će se tadašnji pobednici odnositi prema poraženima koji su „imali drugačije političke stavove“.

„Događaj koji obilježavamo pokazuje koliko je teška i bremenita bila hrvatska povijest, koliko su velike bile podjele u hrvatskom narodu i danas zaista s ponosom možemo govoriti o tome da imamo demokratsku, slobodnu Hrvatsku, članicu najsnažnijih svjetskih integracija“, rekao je Jandroković.

Ministar branitelja Tomo Medved je u istu ravan stavio „sve totalitarne režime“, pominjući „nacizam, fašizam i komunizam“.

U izveštaju HRT-a jedino je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski pomenuo „grijehe žrtava“, navodeći da mole za oproštenje i tih greha i „greha ubojica“.

Centralno mesto mitomanije

Masovna streljanja zarobljenih ustaša, hrvatskih i slovenačkih domobrana, SS-ovaca i četnika počela su kod austrijskog gradića Blajburga sredinom maja 1945. godine. Pobijeno je ili umoreno dugim marševima, smatra se, oko šezdeset hiljada ljudi.

Taj zločin, mahom nad počiniocima genocida nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svetskog rata, bio je potiskivan u vreme komunističke Jugoslavije.

Već dugo je pak centralno mesto u revizionizmu kojim se bave hrvatski krajnji desničari.

„To nije bio zločin nad Hrvatima“, rekao je pak Ivo Goldštajn, poznati hrvatski istoričar i autor knjige o hrvatskom revizionizmu.

„To je bio zločin u jednom dijelu nad vojksom NDH, nad HOS-om, jednim dijelom nad domobranima, prvenstveno nad ustašama. To nije bio zločin nad hrvatskim narodom. (…) Vrlo često se govori da su na Bleiburgu stradavali žene i djeca. Nisu, to nije istina. To je želja, strategija da se izjednači s Jasenovcem“, izjavio je Goldštajn nedavno za N1.

Osvrnuo se i na žrtve takozvanog Križnog puta. „Masovno su se vojnici predavali, civili su načelno bili puštani. Međutim, od onih koji su bili uhvaćeni, veliki dio ustaša je bio streljan, dobar dio domobranskih oficira je bio streljan, a oni koji su prošli taj filter, bili su upućivani na ove križne putove i na tom putu su stradali oni koji ništa nisu krivi. I to je bio zločin, tu je ta malignost Bleiburga“.

Tagovi:

Hrvatska Križni put Ustaše Blajburg
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
SAD

Diplomatija

06.maj 2026. I.C.

Zašto Amerika nema ambasadora u Srbiji

Bivši ambasador Srbije u Vašingtonu Ivan Vujačić za „Vreme“ objašnjava zašto Sjedinjene Američke Države nemaju ambasadora u Srbiji

Ivica Dačić i Aleksandar Vučić

Vladajuća koalicija

06.maj 2026. Rajna Šćepanović

Ima li SPS-a bez SNS-a?

Da li će se SPS ugušiti u zagrljaju daleko moćnijeg SNS-a ili će uspeti da sačuva partijski identitet i biračko telo

Aleksandar Vucic portret

Predsedničke aktivnosti

06.maj 2026. I.C.

Vučić o „nelojalnim“ kadrovima u MUP-u i kako će „morati sami da se brane“

Kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao do toga da SNS mora da brani sam sebe jer ne može da računa na policiju

Boban Kusturić na konferenciji za štampu

Republika Srpska

06.maj 2026. A.M.

Načelnik uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske pronađen mrtav

Boban Kusturić , policijski službenik MUP-a Republike Srpske i bliski saradnik Milorada Dodika, pronađen je mrtav u svojoj vikendici

Sufinansiranje medijskih projekata

06.maj 2026. R. Š.

Tabloidi i nevidljivi portali dobili milione od Grada Kragujevca

Na konkursu za sufinansiranje medijskih projekata podeljeno 10,65 miliona dinara, dok su lokalni kriticki mediji ostali bez podrske, sredstva su završila kod tabloida i medija van grada

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure