Srpska opozicija bila je u Bundestagu pre nekoliko dana tražeći (i dobivši) podršku parlamentarnih stranaka. Kakav je stav nemačkih parlamentaraca sada kada se opozicija razilazi oko toga treba li izaći na izbore?
Predstavnici nemačkih parlamentarnih stranaka koji s kojima je DW razgovarao u principu se slažu oko toga da vlada u Beogradu nije učinila ono što se od nje tražilo kako bi izbori 2. juna zaista bili fer, ali istovremeno pozivaju na to da se na izbore ipak izađe jer bi bojkot, smatraju, predstavljao veću štetu po demokratiju u Srbiji.
Grupa opozicionih političara iz Srbije sredinom aprila boravila je u Bundestagu i pred Odborom za pitanja Evropske unije direktno predstavila svoje probleme u vezi s predstojećim izborima.
Vučić kao tobožnji garant stabilnosti
Na upit DW, Tomas Haker, koji za vladajuću Liberalno-demokratsku stranku (FDP) prati događaje na Zapadnom Balkanu i koji je prisustvovao sastanku sa srpskim opozicionarima u Bundestagu, poručuje da opozicija u svakom slučaju mora da iskoristi ovu šansu.
„Srpska opozicija treba da iskoristi priliku za izlazak na izbore 2. juna. Priliku treba iskoristiti i ne ispuštati je tako olako“, kaže Haker. On smatra da bi bojkot izbora bio samo „voda na mlin“ vladajućih. „Ne verujem da je bojkot u interesu građana. Zato bi i opozicione stranke trebalo da daju priliku svojim biračima da daju svoj glas. U suprotnom bi jedini profiter bio tobožnji garant stabilnosti Aleksandar Vučić i njegova stranka SNS“, zaključuje liberalni političar.
Njegov kolega iz poslaničke grupe opozicionih Demohrišćana (CDU/CSU) u Bundestagu Gunter Krihbaum takođe je ukazao na odgovornost koju opozicioni političari u Srbiji imaju prema svojim biračima. „Ljudi koji su na poslednjim izborima glasali za ujedinjenu opoziciju to su povezali s jasnim mandatom, a to je – kontrolisati vlast u skupštini i ponuditi alternativu vladinoj politici sopstvenim sadržajima. Ali, to je moguće samo u parlamentu, a ne na ulici“, smatra Krihbaum.
Odgovornost prema sopstvenim vlastitih biračima
On smatra da bi bojkotom izbora opozicija praktično dobrovoljno ukinula svoj parlamentarni rad, a to je, kaže, i u suprotnosti s postulatima Evropske unije. „Bojkot nije u skladu s procesom integracija u EU, koji zahteva demokratsku interakciju između opozicije i vlasti“, kaže za DW političar CDU.
Na razilaženje opozicionih snaga u Srbiji Krihbaum gleda kritički, jer smatra da opozicija mora da deluje ujedinjeno kako bi mogla da stvori demokratsku protivtežu vladajućima. On istovremeno naglašava da većina mora „pravedno da se odnosi“ prema opoziciji.
Političarima Bundestaga koji opoziciji Srbije preporučuju izlazak na izbore, kako kaže, uprkos neispunjenim zahtevima, pridružuje se i poslanik Zelenih Boris Mijatović. „Ne bih preporučio opoziciji da bojkotuje izbore 2. juna. Svim ljudima koji su prošle godine izašli na ulice Beograda protestujući protiv atmosfere nasilja u društvu, mora se ponuditi politički dom“, kaže Mijatović za DW.
Političar Zelenih, koji je na izborima u decembru u Srbiji učestvovao kao posmatrač, kaže da je svestan da zahtevi ODIHR-a nisu ispunjeni, ali, naglašava i da izbori nemaju alternativu. „Opozicija je Srbiji hitno potrebna, iako potpuno razumem da uslovi za nove izbore nisu optimalni“, zaključio je Mijatović.
Opravdani bes opozicije
Od političara s kojima je DW razgovarao o predstojećima izborima u Srbiji, socijaldemokratski poslanik i stručnjak SPD za Zapadni Balkan, Josip Juratović, ima najviše razumevanja za one opozicione političare koji pozivaju na bojkot. On smatra da je zapravo vlada Srbije ta koja bojkotuje izbore svojim ponašanjem.
„Ja ne vidim šta se tu promenilo. Nijedna tačka koju je naveo ODIHR nije ispunjena. Birački spiskovi nisu ispravljeni, ni pročišćeni, RTS je i dalje zatvoren za opoziciju s Vučićem koji 94 odsto vremena u medijima popunjava narativom o Srebrenici i Kosovu, potiskujući tako teme koje se tiču lokalnih izbora“, kaže Juratović.
On smatra da se i u Beogradu kalkuliše s tim da su uskoro i izbori za Evropski parlament nakon kojeg će EU biti potrebno neko vreme da se konsoliduje, te da će se nakon toga „ionako sve zaboraviti šta se događa u Srbiji“. „Ovi navodni ustupci su samo pokušaj bacanja peska u oči“, kaže socijaldemokratski političar.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“
Osim dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, „nisu usvojene nikakve druge izmene primenljive na ove izbore“, piše u izveštaju ODIHR za period od 30. aprila do 14. maja
U nacrtu rezolucije, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici
Kina, Rusija, Evropska unija... Ta široka diplomatija koristi se pre svega u svrhu promocije režima i za unutrašnju propaganda, ocenjuje predsednik Foruma za međunarodne odnose Duško Lopandić
Za oko dve nedelje održaće se izbori, a početak ove nedelje obeležilo je „padanje“ lista koalicije „Biram Beograd“ i „Kreni-Promeni“, te njihovim objavama da zbog tih događaja postoji mogućnost da izađu iz izbornog procesa. Konačno, nedelja se završava a na izborima će učestvovati i lista „Kreni-Promeni” u opštini Vračar i lista „Biram Beograd” u svim opštinama osim u Sopotu
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Opozicija koja ide na izbore možda nije računala sa ovolikim saplitanjem od „svoje“ čaršije, ali je morala da računa na Vučićeve igre. Imaju vrlo malo vremena da pokažu da li su iole spremni za to ili su gologuzi krenuli u koprive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!