
Lični stav
Vukojebina
Ako se složimo da je vukojebina sinonim za prostor zabačen, zapušten i uopšte divalj, kojim gospodare vukovi, onda mi se čini da je ovaj pojam u našem slučaju na mestu
Bivši fudbaler Dejan Stanković nezakonito je legalizovao hiljade kvadrata na Vračaru. Tužilaštvo je formiralo predmet o divljoj gradnji, ali se postupak ne pokreće. BIRN otkriva da je Stankovićeva firma Stefial legalizovala zgradu u centru Beograda pre nego što je i izgradila, što je svojevrstan fenomen u divljoj gradnji u prestonici
Zgrada u Kursulinoj ulici na Vračaru koju gradi firma bivšeg fudbalera Dejana Stankovića izgleda kao uobičajena beogradska novogradnja. Međutim, kako je ekskluzivno otkrio BIRN, još prošle godine ta zgrada je ozakonjena i legalizovana i to pre nego što je bila i sagrađena.
Nijedan kvadrat u trenutku ozakonjenja nije postojao. Gradski sekretarijat za ozakonjenje i sekretar Nemanja Stajić su u novembru 2018, dakle, ozakonili vazduh.
Zgrada će zauzeti taj ozakonjeni prostor, odnosno, biti konstruktivno završena tek krajem 2019. i početkom 2020. godine, otkriva novinar Radmilo Marković za BIRN.
„Po zakonu je to nemoguće, ali u Srbiji je moguće. Ne znam zašto tužilaštvo ne reaguje. Mi imamo informaciju da oni imaju taj predmet kod sebe, ali na čekanju je godinama. Tužilaštvo nam nije odgovorilo u kom statusu je taj predmet, ali mi iz njihovog odgovora razumemo da oni nisu još podgli optužnicu, iako je slučaj apsolutno i kristalno jasan. Ne može biti jasniji“, kaže Marković.
Dva sprata više
Zgrada u Kursulinoj ima dva sprata više nego što je građevinskom dozvolom propisano i ozakonjena je sa neto 4.702m², iako je građevinskom dozvolom predviđeno da ima 2.654m². U katastar su upisani svi izgrađeni kvadrati.
„Mi smo svojevremeno tražili od Sekretartijata za urbanizam da nam odgovori da li je ta gradnja po zakonu i nikakav odgovor nismo dobili. U svakom slučaju izgleda da je postala praksa da investitori grade kako i koliko njima odgovara, a potom sređuju dokumentaciju i papire. Opet kako njima odgovara“, kaže Aleksandar Arsenijević iz Društva za ulepšavanje Vračara.
Šta je zajedničko svim zgradama Dejana Stankovića
BIRN je i ranije pisao da je firma Stefial suvlasnika Dejana Stankovića u Baba Višnjinoj već legalizovala dva sprata na novoizgrađenoj zgradi za koja nije imala građevinsku dozvolu.
„Mi smo prošle godine pisali o tri zgrade Dejana Stankovića. Baba Višnjina, Kursulina i prva u Strahinjića Bana. Zajedničko za sve tri je da su imale neku dozvolu, da su izašle iz gabarita, da su probile spratnost i zajedničko za sve tri je da su posle ozakonjene iako su završene nakon satelitskog snimka iz 2015“, dodaje Radmilo Marković.
Zakonom o planiranju i izgradnji bilo je predviđeno da su samo objekti nelegalno izgrađeni pre 2015. mogli da budu legalizovani, u praksi su investitori nalazili načine da to izbegnu.
Ako se složimo da je vukojebina sinonim za prostor zabačen, zapušten i uopšte divalj, kojim gospodare vukovi, onda mi se čini da je ovaj pojam u našem slučaju na mestu
Više akademskih zajednica početkom juna pokrenulo je peticiju za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Tijana Dimitrijević sa Slobodnog univerziteta u Nišu i Elektronskog fakulteta za „Vreme” kaže da se ovoj akciji priključuju i zborovi građana, te se nadaju da će biti još većeg odziva
Novopazarski državni univerzitet već je spreman za upis novih studenata koji je planiran od 7. do 26. jula. Pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje Branko Markoski razgovarao je sa dekanima fakulteta Univerziteta u Novom Sadu uz posebnu pažnju usmerenu na prijemne ispite. A šta je sa ostalim univerzitetima
Jutro nakon što su studenti FON-a saopštili da stupaju u totalnu blokadu, dekan i uprava ušli su na fakultet, ali su ga ubrzo i napustili. Nakon ovih zbivanja oglasio se i sam dekan objašnjavajući šta su tražili u zgradi fakulteta
Uređivačku politiku Radio-televizije Slovenije (RTV SLO) kreiraju glavni urednici, a generalni direktor ima upravljčku ulogu, ali ne odlučuje o sadržaju. Slovenački javni servis Demostat je ocenio kao dobar primer medijskog javnog servisa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve