img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kuda za praznike

Uskrs u Grčkoj: „Hristos anesti“ u svetlu lambada

03. april 2024, 09:41 Maja Popović
Foto: AP/Thanassis Stavrakis
Krf: Uskršnje bacanje krčaga sa vodom
Copied

U Grčkoj se proslavi Uskrsa pridaje poseban značaj. Svaki kraj ove zemlje ima svoje specifične običaje, dok “lambade” nigde ne izostaju. Ovi, često bučni običaji ni ateiste ne ostavljaju ravnodušnim, a uskršnje slavlje mnogi Grci posle crkve nastavljaju u noćnim klubovima

Predstojeći praznici idealna su prilika za višednevno putovanje, s obzirom da će mnogi zaposleni u Srbiji imati šest vezanih neradnih dana početkom maja. Izbor destinacija u Srbiji, ali i Evropi je veliki, ali ona koja se izdvaja po običajima vezanim za proslavu Uskrsa je Grčka.

Foto: foto: AP/Thanassis Stavrakis
Uskrs na Krfu

Grčka nije samo more, iako bi se početkom maja mogla ukazati savršena prilika i za uživanje na nekoj od mnogobrojnih plaža. Ova obližnja zemlja nudi bezbroj mogućnosti za aktivan odmor, obilaske gradova, planina i arheoloških lokaliteta, a uskršnji običaji stvaraju poseban doživljaj.
Neradni dani u Grčkoj

Ono što ove godine može biti posebna pogodnost za putnike je što je u Grčkoj proslava Dana rada odložena za 7.maj, pa će 1. maja sve regularno raditi. Inače, odluku o pomeranju obeležavanja Prvog maja donelo je grčko Ministarstvo rada, sa obrazloženjem da bi neradan dan usred Velike sedmice poremetio tržište. Tako će neradni dani u ovoj zemlji biti od 5. do 7. maja, dok će se na Veliki Petak raditi od 13 časova, jer je pre podne rezervisano za litije širom zemlje koje će predvoditi cvećem ukrašen epitaf.

Mnoge turističke agencije organizuju putovanja do Atine, Soluna, Krfa ili Meteora, a oni koji su spremni za malo više avanture, putovanje mogu organizovati i sami. Direktne avio linije saobraćaju od Beograda do Atine i Soluna, dok autobusi spajaju i druge gradove dveju zemalja. Putovanje do udaljenijih mesta moguće je organizovati međugradskim autobuskim i avio linijama, trajektom ili kolima.

Lambade

Osim farbanju jaja, Grci posebnu pažnju posvećuju ukrašavanju lambada, kako ih oni zovu. Reč je o svećama koje posebno pripremaju za vaskršnju liturgiju.

Gde god da se u ovoj zemlji nađete veče uoči Uskrsa, zapazićete vesele i fino doterane skupine Grka koji idu ka crkvi. Neki to čine sa porodicom, neki sa prijateljima, ali svi će u rukama nositi sveće. Deca sa posebnim ushićenjem pripremaju lambade i isčekuju ponoć, kada će se širiti plamen Svetog ognja.

Momenat kada se crkvena zvona oglase, sveće jedna o drugu upale i ulicama odjekne jednoglasno “Hristos Anesti” (Hristos Voskrese), retko da i ateiste ostavi ravnodušnima.
Nakon liturgije, običaj je da se lambada odnese kući i njenim plamenom osvešta dom. Potom sledi pravo slavlje. Ono što se nekada odvijalo na trgovima, poslednjih decenija preseljno je u noćne klubove. Većina Grka će do zore, uz muziku i piće, proslavljati najznačajniji hrišćanski praznik.

Velika subota na Krfu: Komad bokala za sreću

Aposlutno najposećenija destinacija u Grčkoj tokom uskršnjih praznika je Krf. Na ovom jonskom ostrvu ukrštanje venecijanske tradicije sa pravoslavnim običajima iznedrilo je posebnu atrakciju koja svakog Ukrsa privuče više desetina hiljada posetilaca.

Tokom čitave Velike sedmice na Krfu se mogu pratiti različite manifestacije, ali najveća atrakcija je na Veliku Subotu. To je dan kada se sa balkona i prozora na glavni gradski trg Spianadu bacaju glineni vrčevi sa vodom, jer se veruje da se na taj način tera nesreća.
Krfljani se tog dana bude rano ujutru i već u 6 su u crkvi Panagia ton Ksenon, gde se oponaša zemljotres koji je, prema Svetom pismu, usledio nakon Prvog vaskrsenja. Potom sledi litija u crkvi Svetog Spiridona, zaštitnika ostrva, odakle kreće još jedan epitaf, ovaj put u znak sećanja na epohu venecijanske vladavine, kada je to bilo zabranjeno na Veliki Petak.

Za to vreme znatiželjni posetioci se već okupljaju na trgovima Spianada i Liston, kako bi zauzeli što bolju poziciju za posmatranje i fotografisanje bacanja glinenih bokala. Tada počinje posebna euforija, a, kažu Grci, valja se komad razbijenog bokala poneti kući, za sreću.

Svih tih prazničnih dana ulicama se širi muzika Krfske filharmonije koja važi za jednu od najstarijih i najboljih u Grčkoj.

Meteori na stenama

Svakako da je Sveta gora najsvetije mesto u Grčkoj, ali ono koje je gotovo podjednako važno, a dostupno svima, nalazi se u Tesaliji.

Na stenama visine 800 metara uzdižu se srednjovekovni manastiri poznati pod jedinsvenim nazivom Meteori. U ponoć na Vaskršnju subotu, vrata svih šest aktivnih manastira se otvaraju da dočekaju one koji žele da prisustvuju čitavom verskom obredu.
Na dan Vaskrsa, kao i u danima koji slede, u podnožju Meteora možete iskusiti narodnu proslavu, nešto poput vašara u Srbiji. Naseljem Kalambaka tada se širi miris jagnjećeg pečenja, dok se služi vino uz zvuke grčke narodne muzike, praćene folklornim nastupima.

Veliki petak: Fenjeri u Pirgosu

Santorini je jedno od retkih vulkanskih ostrva u Egejskom moru. Njegov specifični oblik i na liticama izgrađena naselja privlače milione turista, a mnogi ovdašnji zalazak sunca smatraju najromantičnijim na svetu.

Međutim, ništa manje romantičan nije ni Veliki petak. U Pirgosu, gde se pruža pogled na čitavo ostrvo, meštani na svaku kuću, crkvu, baš na svaki zid postavljaju limene fenjere. Kada se vatra upali i obasja čitavo ostrvo, epitaf koji prate hiljade vernika sa svećama u rukama, kreće niz krivudave uličice.
Rat raketama

Nesvakidašnji običaj zvani “rat raketama” odvija se na Veliku Subotu na ostrvu Hios. U večernjim časovima započinje ispaljivanje raketa, koje se pojačava u ponoć kada crkvena zvona označe Vaskrs.

 

Rat dveju parohija udaljenih jedna od druge oko 400 metara seća na tursku okupaciju, a činjenica je da je ovo ostrvo od obale današnje Turske udaljeno samo sedam kilometara. Ovaj događaj pravi je spektaktl, ali iziskuje opreznost i poštovanje sigurnosnih barijera.
Za one koji žele mirniju proslavu, postoje i druge manifestacije širom ostrva poznatog po proizvodnji mastike. Jedan od običaja koji se neguju na ovom i na drugim ostrvima je spaljivanje Jude.

“Kalo kalokeri”

Od Uskrsa simbolično počinje letnja sezona u Grčkoj, pa tada i primorska mesta oživljavaju. Taverne i smeštajni objekti otvaraju vrata posetiocima, tih dana ponajviše domaćim. Zbog toga se osim “Hristos Anesti”, neretko možete začuti i “Kalo kalokeri”, što bi značilo “Srećan početak leta”.

Tagovi:

Grčka Turizam Uskrs
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure