Novo iskliznuće cisterne na na delu pruge kod Bora podsetilo je na brojne nesreće koje su se dešavale na srpskim prugama u poslednjih nekoliko godina. Najteža je ona iz decembra 2022. godine, koja se dogodila u blizini Pirota, kada su poginule dve osobe
Današnji dan je, između ostalog, počeo vešću da je na delu pruge Bor Teretna – Prahovo, na izlazu iz stanice Trnavac, u 05:50 sati došlo do iskliznuća jedne cisterne, sa jednim obrtnim postoljem, tovarene sumpornom kiselinom, ali nije bilo prevrtanja cisterni, niti curenja i nema opasnosti po stanovništvo i životnu sredinu.
Kako je saopštila kompanija „Srbija kargo“ a.d., obavešteni su nadležni organi, a na licu mesta se nalazi Zajednička železnička komisija „Infrastrukture železnice Srbije“ i „Srbija Kargo“, koja će utvrditi uzrok.
To je ko zna koja po redu ovakva vrste nezgode na srpskim šinama i sa pravom se postavlja pitanje do kada će se ovakvi incidenti dešavati.
Dok stručnjaci upozoravaju da je neophodna hitna rekonstrukcija pruga i železničke infrastrukture kojima se kreću takvi vozovi, nadležni pokušavaju da prilikom svakog incidenta umire javnost konstatacijom da se to „svuda dešava“.
Za mnogobrojne nezgode koje su se desile u poslednjih nekoliko godina, niko do sada krivično nije odgovarao.
U Srbiji više iskliznuća vozova nego u ukupno 18 zemalja EU
Prema navodima Udruženja građana „Media & reform centar Niš“ u poslednjih nekoliko godina u Srbiji se desilo više iskliznuća vozova nego u ukupno 18 zemalja EU.
„Od 2020. do kraja 2022, sa srpskih pruga vozovi su iskliznuli 194 puta, podaci su Srbija Kargo. Statistika Agencije EU za železnice pokazuje da je u istom periodu u 18 zemalja Evropske unije bilo oko 180 iskliznuća vozova. Jasno je da Srbija prednjači u železničkim nezgodama, a neretko su kraj šina završavali vagoni cisterne puni opasnih materija. Stručnjaci upozoravaju da na ovakvu negativnu statistiku u glavnoj meri utiče nebriga, neodržavanje pruge kao i zastareli vozovi i kompletna infrastruktura“, navodi se u analizi ove organizacije.
Jedna od najopasnijih železničkih nesreća poslednjih godina desila se 25. decembra 2022. godine, kada je nedaleko od Pirota iskliznula kompozicija koja je prevozila cisterne sa ukupno 900 tona amonijaka, od čega je 20 tona iscurelo
Kao posledica nesreće i okolnosti koje su je pratile sa zatvaranjem auto-puta i evakuacijom stanovništva, 50 ljudi je hospitalozovano, a dvoje preminulo. U danima posle nesreće dotrajala pruga je označena kao najveći problem. Rekonstrukcija deonice od Niša do Dimitrovgrada je dugo u planu, nadležni su govorili da je obezbeđen i novac, ali i danas je pruga ista kao što je bila i prethodnih decenija. Samo u sve gorem stanju.
Inače, dva dana nakon nesreće premijerka Ana Brnabić rekla je „da se nesreće dešavaju svuda“.
Kakva je situacija u Evropi?
Sumorna statistika pokazuje da su na srpskim prugama od januara 2020. godine, pa sve do kraja 2022. godine ukupno zabeležena 194 iskliznuća, u proseku 65 godišnje. U Rumuniji, zemlji Evropske unije koja beleži najveći broj iskliznuća u odnosu na ostale članice, prosek je 24. To je više nego duplo manje u odnosu na Srbiju, pokazuju podaci Agencije Evropske unije za železnice.
Prema podacima iste agencije, u 18 zemalja EU (Mađarska, Rumunija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Italija, Letonija, Norveška, Portugal, Španija, Švedska i Velika Britanija, članica do decembra 2020) zabeležena su najmanje 182 iskliznuća vozova sa šina za isti period od 3 godine.
Rumunija, u odnosu na ostale države, broji najveći broj iskliznuća – ukupno 73 u tom periodu. Nakon nje je Češka sa najmanje 28 iskliznuća, sledi je Mađarska sa 21, a potom i Nemačka sa 16 takvih slučajeva. Nama susedna Hrvatska za period od 2020. do 2022. broji ukupno dva iskliznuća, dok Portugal nije imao nijedan ovakav slučaj.
Većina opasnih materija koje prevoze vozovi na srpskim prugama je zapaljiva, a njihov prevoz podrazumeva niz transportnih rizika, poput njihovog curenja ili izlivanja. Portparol Infrastrukture železnice Srbije je za Euronews konstatovao da je svaki deseti teretni voz natovaren nekom opasnom materijom, a da ih godišnje bude više od 5.000.
Jedna od supstanci koja se prevozi jeste i sirova nafta, koja bi mogla da procuri ukoliko se vagon prevrne, što dalje znači izazivanje ekološke katastrofe ili u pojedinim slučajevima i požar.
Iako je iskliznuće putničkih, kao i vozova koji prevoze opasan teret, relativno česta pojava, prevrtanje osovina, pri čemu vagon-cisterna ne ostaje u uspravnom položaju i na šinama, ređe je, ali opasnije, stoji u analizi Udruženja građana „Media & reform centar Niš“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić ocenio je da protivnici iskopavanja litijuma politizuju situaciju i da se ponašaju se licemerno, jer su neki od njih hvalili taj projekat kad su bili na vlasti. On je u vezi sa projektom „Jadar“ rekao da „niko neće da radi nešto štetno za stanovništo“
Vlada je donošenjem Uredbe preduzela mere kojima bi se pravni poredak vratio u stanje koje je bilo pre donošenja Uredbe koja je proglašena neustavnom. Uredba stupa na snagu dan nakon što bude objavljena u „Službenom glasniku”
Tokom posete kancelara Nemačke Olafa Šolca Beogradu biće potpisan Memorandum o razumevanju između Evropske unije i Srbije o „strateškom partnerstvu o održivim sirovinama i lancima proizvodnje baterija i električnih vozila", saznaje N1. Vučić smatra da su Rio Tinto i EU uklonili sve sumnje u ekološku bezbednost projekta
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!