img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa 

Nemačka privreda sve više zavisi od uvoza sirovina

15. mart 2024, 10:17 Dirk Kaufman (DW)
Foto: Unsplash
Copied

Najveća evropska ekonomija trenutno stagnira. Postala je zavisna od uvoza bakra, litijuma i retkih metala i zato gubi tržišnu moć 

U važne sirovine koje Nemačka uvozi spadaju bakar, litijum i takozvani retki metali (REE) – skandijum, cerijum, prometijum, terbijum i tulijum, kao i dvanaest drugih elemenata. Ti retki metali uopšte nisu toliko retki (najređi, tulijum, je češći od zlata), ali se retko nalaze u količinama koje rudarenje čine ekonomski isplativim, piše Dojče Vele. 

Studija koju su prošle sedmice objavili konsultantska kuća IW Consult i institut Fraunhofer ISI u ime KfW Research (podružnice KfW banke u vlasništvu nemačke države) bavi se tim uvozom i ispituje njegov značaj za stvaranje vrednosti i zaposlenost u Nemačkoj. Studija detaljno razmatra bakar, litijum i retke metale, jer su odlučujući za ključne i buduće tehnologije.

Prema toj studiji, skoro trećina bruto dodate vrednosti u proizvodnom sektoru zavisi od proizvodnje robe koja sadrži bakar. Desetina dodate vrednosti dolazi od proizvodnje robe koja sadrži litijum, a 22 procenta od robe koja sadrži retke metale. Posebno su zavisni proizvođači automobila i njihovi dobavljači, kao i proizvođači električnih, elektronskih i optičkih proizvoda.

Zemlje bogate sirovinama imaju veliku tržišnu moć

Uz zavisnost od uvoza tu je i činjenica da tržištem sirovina dominira samo nekoliko izvoznika koji imaju veliku tržišnu moć. Najveća nalazišta retkih metala nalaze se u Kini. Nalazišta na Grenlandu, u Kanadi i Švedskoj još uvek nisu dovoljno istražena i stoga se ne mogu kvantifikovati.

Gotovo trećina nemačkog uvoza litijuma i 19 odsto bakra i retkih metala smatra se rizičnim. Kada su u pitanju litijum i retki metali, tri najveća lifernata imaju tržišni udeo od preko 80 odsto. Posebno važni za nemačko tržište su – Rusija za metale bakra i Čile za litijum karbonat, jer 72 odsto dolazi odatle. Kada je reč o uvozu retkih metala, Nemačka uvozi 84 odsto svojih potreba iz Kine i taj visok stepen zavisnost će još dugo da traje.

Zavisnost gora nego od ruskog gasa

Matijas Vahter, šef odeljenja u Savezu nemačke industrije (BDI) za DW kaže: „Zavisnost od mnogih neenergetskih sirovina iz Kine je već veća nego što je bila od gasa iz Rusije.“

Uvoz rudarskih, rafinerijskih i trgovačkih proizvoda, na primer, povezan je s „najvećim nivoom rizika“. Ono što je rizično je, „ne toliko fizička dostupnost sirovina, koliko njihova koncentracija u eksploataciji, a posebno u daljoj preradi u Kini. To čini ranjivim i otvorenim za ucene. Kontrolom izvoza nekih retkih metala, Kina je već pokazala da može da zavrće slavinu tamo gde joj odgovara.“

Kornelijus Ber, viši konsultant na Institutu za nemačku ekonomiju u Kelnu (čija je podružnica IW Consultjedan od autora studije), ukazuje za DW na sirovine za kojima će potražnja verovatno biti sve veća: „Na primer, litijum za proizvodnju baterija.“ On takođe potvrđuje strahovanja Matijasa Vahtera: „Još jedan faktor rizika jeste visoka koncentracija na pojedine zemlje ako one istovremeno prete strateškim trgovinskim ograničenjima – na primer kada se radi o galijumu, germanijumu ili grafitu, koji se uglavnom uvoze iz Kine.“

Prema Vahteru, prekidi isporuka „još nisu na kritičnom nivou“, ali „nema govora“ o pouzdanim lancima snabdevanja. Trenutno Huti pobunjenici „pokazuju svetu koliko je krhka globalna trgovina“.

Kornelijus Ber takođe ukazuje na političke rizike. Na primer, „trgovinski sporovi između Kine i SAD, ali i Kine i Evropske unije. Oni dovode do međusobnih ograničenja izvoza ili bar pretnji takvim ograničenjima.“

Šta činiti?

„Sigurnost snabdevanja sirovinama zahteva razmatranje čitavog lanca – od rudarstva, do uvezenog poluproizvoda.“ To je zaključak do kojeg je došla Frici Keler-Gejb, glavna ekonomistkinja KfW-a, banke koja je naručila studiju.

 „Održivo snabdevanje sirovinama sada isprva stvara troškove, ali je preduslov za oblikovanje zelene i digitalne transformacije.“

„Ne treba da se zavaravamo: smanjenje zavisnosti i izgradnja veće otpornosti se ne dešava preko noći“, kaže Matijas Vahter. Ono što je ključno jeste „diverzifikacija i razvoj novih kapaciteta. Jačanje domaće proizvodnje je deo rešenja. Suprotno široko uvreženom mišljenju, Nemačka je veoma bogata mnogim sirovinama.“

Kornelijus Ber upozorava da Nemačka mora da preduzme mere „diverzifikacijom zemalja iz kojih uvozi, zamenom kritičnih sirovina, proširenjem sopstvenih resursa i jačanjem reciklaže. Preduslov za to su pogodni lokacijski uslovi (npr. troškovi energije) i prihvaćenost među stanovništvom.“

Da, a šta ako ne?

Matijas Vehter poziva na šire pozicioniranje nemačke privrede: „Loša diversifikacija lanaca snabdevanja sirovinama ugrožava Nemačku. Mada se moguće ekonomske posledice najgoreg scenarija ne mogu ozbiljno izmeriti, može se reći da bi Nemačka kao industrijska lokacija, a samim tim i njeno blagostanje, bili masivno ugroženi. Jer, bez sirovina industrijska preduzeća ne mogu da rade i nećemo ostvariti svoje klimatske ciljeve.“

„Bez pristupa sirovinama, postoji rizik da u Nemačkoj neće biti moguća odgovarajuća industrijska proizvodnja“, kaže Kornelijus Ber i daje konkretan primer: „Bez pristupa litijumu nema proizvodnje baterija. Baterije bi morale da se uvoze. Ako ne mogu da se uvoze, ne mogu se praviti električni automobili. 

A to bi značilo gubitak u industriji, kako stvaranja vrednosti tako i radnih mesta.“

Tagovi:

Litijum Nemačka Retki metali Sirovine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Rat u Sudanu

07.novembar 2025. Andrea Jung-Grim/DW

Pakao Sudana: Najteža humanitarna kriza na svetu

Uprkos pregovorima o primirju, stanje u Sudanu i dalje je veoma loše. Prema proceni Ujedinjenih nacija, u ovoj državi na severoistoku Afrike, vlada najteža humanitarna kriza na svetu

Obraćanje Zohrana Mamdanija nakon što je postao gradonačelnik Njujorka

SAD

07.novembar 2025. Slobodan Kostić

Gradonačelnik Njujorka: Zohran Mamdani je sve, što ne bi smeo da bude

„Ja sam mlad, uprkos svim mojim naporima da ostarim. Ja sam musliman. Ja sam demokratski socijalista. I što je, navodno, najpogubnije od svega — odbijam da se zbog toga izvinjavam”, govorio je u kampanji za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani i osvojio srca Njujorčana

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure