Svojim pionirskim istraživanjem, Šentevska ne samo da je na viši nivo podigla rečnik koji pomaže da se analiziraju fenomeni naše popularne muzike, nego je mrežom fusnota uspela da obezbedi svakom budućem istraživaču pouzdan vodič kroz relevantnu literaturu
Studija Raspevani Beograd ima sve obrise kapitalnog izdanja, čijih nešto više od 700 stranica vrvi od važnih podataka, pomalo izazovnih zapažanja i simpatičnih paralela koje tek sad uviđamo, razmatrajući na koji način su Beograd, Srbija i Jugoslavija tokom tranzicionih decenija (1980–2010) gradili svoj (urbani) identitet kroz medijsku formu muzičkog videa.
...…
Ova istorizacija domaćih pop kulturnih artefakata istovremeno nam je preko potrebna i tek sad moguća. Sama knjiga spada u onu vrstu istraživačkih tekstova sa polemičkim tonovima, koja otkriva mnogo više od onog što je proklamovana tema – celu jednu povest koja je dosad bila neispričana, a sad je razotkrivena i sačuvana od zaborava zahvaljujući pedantnoj analizi kulturne proizvodnje iz pomenutog perioda naše skorašnje istorije. U širokom zamahu, ovde se usput otkrivaju sve faze promena kroz koje smo prošli, i to baveći se samo spotovima, njihovom estetikom, porukom i ekonomskom logikom. Bavljenje njima ispostavlja se kao izuzetno efektan način da se objasne društveni procesi koji stoje u njihovoj pozadini, u poslednjih trideset godina tokom kojih se socijalni pejzaž bivše Jugoslavije tako drastično izmenio. Oni su ostali kao živo ogledalo jednog sveta koji je u međuvremenu nestao.
Ne možemo da se otmemo utisku kako će za našu javnost biti novitet i sama spoznaja da iza svakog kulturnog produkta stoji neki društveni proces: tako je i video-prezentacija pop-muzičke scene – uvek istovremeno bila pojavni deo dubljih društvenih tokova… Raspevani Beograd spektakularno poentira nudeći ovu poruku kao svoju glavnu misiju. Dok je čitate, svesni ste da se suočavate sa retkim primerom poštene naučne knjige koja se bavi životnom stvarnošću oko nas – jedino što naša stvarnost nije baš tako često izvrgnuta kompetentnoj stručnoj analizi. Kao i uvek, treba imati hrabrosti da se govore činjenice, a to je ono što ovo delo neštedimice čini.
Irena Šentevska je već umela da se bavi ovakvim analizama epohe, kao što pokazuje njena knjiga The Swinging 90s: Pozorište i društvena realnost Srbije u 29 slika (Orion Art, Beograd, 2016). Autorka je ovde obavila gigantski posao baveći se uzorkom od 4733 spotova nastalih u ovdašnjoj produkciji (spisak literature i indeks se protežu na više od 100 strana), razmatrajući ih u dve ravni: prva je smeštanje u svetske tokove, a druga analiza ovdašnjeg konteksta. Time se postiže razumevanje da ni po čemu nismo ekskluzivni, nego deo globalnih zbivanja, kao i da je lokalna produkcija autentičan doprinos njima, te da je samo tako vredi i razmatrati. Takođe, postaje jasnije nego ikad da je svaki muzički žanr koji je zastupljen kod nas zapravo utemeljen u interesima neke ovdašnje društvene grupacije, sloja ili klase, što je posebno jasno u video-spotovima kao šljaštećem načinu na koji one vole sebe da predstavljaju.
Raspevani Beograd je knjiga podeljena na tri zone: Pink, Crnu i Sivu. Ružičasta se bavi turbo-folkom, crna rokenrol scenom, a siva hip hopom. Izbegavajući suvišne vrednosne sudove, kroz analizu video- spotova dolazi se do zaključaka koji postepeno iznose na videlo realne socijalne pozicije pripadnika ova tri paralelna sveta, što i sad koegzistiraju u Srbiji, samo ponekad se mešajući. Tu negde je skrivena istina o društvenoj evoluciji koja nas je pogodila tokom poslednjih trideset godina. Mada lično poznaje mnoge od pomenutih učesnika pop kulturne scene, muzičare, menadžere, novinare, pa i retke kulturne teoretičare, potpisnik je bio pomalo zatečen, pa i dirnut ovako širokim oslikavanjem i kontekstualizacijom cele muzičke zajednice, koja nama svima određuje svoje male ili velike uloge u mnogo širem razvoju događaja.
Knjiga Irene Šentevske Raspevani Beograd jedna je od najboljih originalnih knjiga o popularnoj muzici koje su dosad izašle na srpskom jeziku. Ona nudi ovdašnjoj akademskoj zajednici mapu kako da se snađe u oblasti sa kojom očigledno nije sigurna kako da se nosi, jer ozbiljnih istraživačkih radova sa ovom tematikom skoro i da nema. Svojim pionirskim istraživanjem, Šentevska ne samo da je na viši nivo podigla rečnik koji pomaže da se analiziraju fenomeni naše popularne muzike, nego je mrežom fusnota uspela da obezbedi svakom budućem istraživaču pouzdan vodič kroz relevantnu literaturu. Na taj način je udarila temelj mogućim studijama popularne muzike, kao delu studija kulture, što u bivšim jugoslovenskim krajevima, nažalost, još uvek ne postoji.
“Ovo je knjiga o Beogradu koji peva od muke”, rekla je u jednom intervjuu Irena Šentevska. Verujem da se iz istog razloga pišu i ovakva naučna dela.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Zoran Marinković, frontmen grupe “Bjesovi”
Kad biste pitali one koji su odrastali u vremenima “novog talasa”, svako bi znao da vam kaže da je Piko Stančić bio faca po nečemu. Bilo kao pouzdani bubnjar u nekoliko važnih bendova, bilo kao producent koji je nepogrešivo stilizovao zvuk naših grupa tako da dosegnu svetski nivo, bilo prosto kao faca čiji talenat se nije mogao tako lako definisati
Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!