Elektroprivreda Srbije isplatila je u prošloj godini skoro 217 miliona evra za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora, a više od polovine te sume isplaćeno je vlasnicima vetroparkova, dok je udeo mini-hidroelektrana povezanih sa moćnim biznismenom Nikolom Petrovićem značajno opao, otkriva Centar za istraživačko novinarstvo – CINS.
Od 113 miliona evra plaćenih za struju dobijenu iz energije vetra najviše je otišlo vetroparku Čibuk 1, podignutom u okolini Kovina, a u vlasništvu tri kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Holandije i Nemačke. Potom vetropark Kovačica, u vlasništvu holandske firme, koji je naplatio više od 31 milion evra, a na trećem mestu po naplaćenoj struji je vetropark Košava (18,5 miliona), čiji je suvlasnik MK holding Miodraga Kostića. Energija iz biogasa koštala je državu više od 41,7 miliona evra, a među najvećim proizvođačima je domaća firma Vineks Etil, koja je od države dobila oko tri miliona evra. Nešto više od 20 miliona evra država je isplatila proizvođačima struje dobijene iz prirodnog gasa, za struju proizvedenu iz biomase i otpada dala je oko tri miliona, a za struju dobijenu iz solarnih elektrana oko 2,2 miliona evra. A za struju iz malih hidroelektrana, EPS je prošle godine isplatio 36,8 miliona evra ali, kako primećuje CINS, najveći broj MHE u vlasništvu firmi povezanih sa Nikolom Petrovićem više nije na listi državnih isplata. Petrović nije odgovarao na pozive CINS-a, a njegov poslovni partner Dragan Klisura je kratko objasnio da je do raskida sa EPS-om došlo kako se njima više ne bi bavili mediji: “Stalno je pisano da je Nikola Petrović od države dobio pare. Muka nam je od toga.”
Država Srbija u skladu sa evropskom agendom već duže od deceniju podstiče proizvodnju “čiste” energije garantovanim otkupom po višim cenama, kako bi se do 2050. godine oslobodila termoelektrana, koje danas namiruju oko 70 odsto potrošnje struje. Od ovih 30 odsto struje dobijene iz obnovljivih izvora, tri četvrtine proizvode hidroelektrane, a oko 15 odsto vetroparkovi.
Najčešća imena i prezimena
Nekad Dragan i Jelena, danas Dunja i Luka
“Najčešća imena i prezimena” je nova publikacija koju je Republički zavod za statistiku (RSZ) objavio na osnovu rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova s kraja 2022. godine, i ona otkriva deset najčešćih imena i prezimena po polu i godini rođenja od državnog do opštinskog nivoa.
U Srbiji je najzastupljenije žensko ime Jelena, a za njim Milica, Marija, Dragana i Mirjana, no, osim Milice, nijedno od njih nije među deset imena koja se dobijale devojčice od 2011. do 2022. godine. Na vrhu su Dunja i Sofija, potom Milica, a onda slede Sara, Nikolina, Lena, Teodora, Anđela, Maša i Nađa. Pedesetih godina prošloga veka na prvom mestu po učestalosti bilo je ime Ljiljana, šezdesetih su dominirala imena Snežana i Vesna, sedamdesetih Biljana i Danijela, a potom je dugo najpopularnije ime bilo Jelena, da bi od polovine devedesetih do 2011. primat imalo ime Milica.
Dragan je i dalje najčešće ime u Srbiji, a za njim idu Aleksandar, Milan, Nikola i Zoran, ali, kao i kod devojčica, osim imena Nikola nijedno drugo nije među deset imena koje dobijaju dečaci u poslednje vreme. Od 2011. godine do 2022. najčešće davano muško ime je Luka, pa za njim Lazar, Stefan, Nikola, Aleksa, Vuk, Filip, Mihajlo, Pavle i Vasilije. Nakon Drugog svetskog rata najčešće su muška deca dobijala ime Slobodan, a tokom pedesetih i početkom šezdesetih dominira ime Dragan, da bi potom primat preuzelo ime Zoran, pa sedamdesetih imena Goran i Dejan. Osamdesetih su ponovo postala popularna imena Aleksandar, Milan, Ivan, Marko i Miloš, a od početka devedesetih do 2007. godine najčešće muško ime bilo je Nikola.
U gradovima gde su većina građani mađarske nacionalnosti u poslednjoj deceniji najčešća imena su Hana i Ana za devojčice, te Adam, David i Bence za dečake, a nekada su najpopularnija bila imena Eržebet i Monika, te Ištvan i Zoltan. U Novom Pazaru i drugim mestima u Sandžaku u poslednjoj deceniji ženska deca najčešće dobijaju imena Merjem, Amina i Hana, dok su nekada preovladavala imena Fatima, Ismeta i Senada, dok kod dečaka danas preovlađuju imema Ahmed, Mehmed i Hamza, dok su ranije najčešća imena bila Ismet, Emir i Senad.
Najviše stanovnika Srbije nosi prezime Jovanović, njih oko 130 hiljada, Petrovića ima blizu 100.000, Nikolića oko 90.000, a za njima slede Markovići, Đorđevići, Stojanovići, Ilići, Stankovići, Pavlovići i Popovići. Najčešće kombinacije imena i prezimena su – Dragan Jovanović (preko 2.200) i Jelena Jovanović (oko 1.900).
foto: pticesrbije.rs…
Nakon ptica nastradale i srne
Pomor divljači na severu Banata
Nakon što je početkom marta u ataru sela Nakova pronađeno više od 800 mrtvih ptica, protekle nedelje u okolini Kikinde pronađeno je 19 uginulih srna – 14 u ataru između Ruskog Sela i Banatske Topole i pet nadomak Banatskog Velikog Sela.
O uzroku uginuća srna još se ništa ne zna, dok su ptice najverovatnije otrovane poljoprivrednim pesticidima, o čemu je za naš sajt govorio Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
“Ono što smo nezvanično saznali jeste da su analize pokazale da nije u pitanju nekako virusno oboljenje. Analize su urađene još tokom prošle sednice na Naučnom istitutu za veterinarstvo Novi Sad i one su pokazale da životinje nisu imale niti prisustvo virusa niti da se sumnja da su uginule od njega. Znači isključujemo prirodnu okolnost – a to je bolest – i onda nam ostaje, naravno, trovanje”, izjavio je Ružić i dodao da nije ni malo lako odrediti koji je preparat u pitanju, jer i na legalnom i ilegalnom tržištu postoji ogroman broj koji je toksičan za ptice.
Od 807 mrtvih ptica pronađenih kod Nakova bilo je 434 gačca, zaštićenih lovostajem, i 373 čavke koje su zakonom zaštićena vrsta. Kako svedoče kikindski lovci, među uginulom srnećom divljači bilo je kapitalnih primeraka košuta i jelena, i nijedna životinja nije imala vidljive prostrelne niti druge rane.
Istraga će pokazati da li je nekakva bolest pokosila srne ili se i u ovom slučaju radi o (ne)ljudskom faktoru.
foto: dimitrije nikolić / tanjug…
Košarkaška ekspanzija
Dubai pred ABA i Evroligom
Skupština regionalne košarkaške ABA lige je na zasedanju u Zagrebu donela odluku o proširenju sa 11 na 14 klubova sa pravom glasa, dok je odluka o uključivanju u takmičenje kluba iz Dubaija odložena za nedelju dana, mada je skoro izvesno da će biti pozitivno odgovoreno na ponudu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako prenosi Sportklub, bogati vlasnici Dubaija su ponudili ABA ligi 4,5 miliona evra za tri sezone, a čelnici klubova su zatražili dodatno preciziranje uslova i veću ponudu za prvu sezonu. Istovremeno Dubai završava pregovore sa čelnicima Evrolige i gotovo je izvesno da će se od sledeće sezone takmičiti u Evrokupu. Takmičenje u ABA ligi će im dobro doći kao priprema za nastup u elitnoj Evroligi i zato su ponudili da snose troškove gostovanja svih ekipa, da organizuje finalni turnir Superkupa ABA lige, a spominje se i da će kompanija Fly Dubai biti generalni sponzor lige.
Skupština ABA lige do utorka je brojala 11 članova (Partizan, Crvena zvezdu, FMP, Mega, Zadar, Cibona, Cedevita Olimpija, Krka, Budućnost, Mornar i Igokea), a od utorka 14, uključivanjem SC Derbija, Splita i Borca iz Čačka. Oni naredne nedelje moraju jednoglasno da izglasaju ulazak kluba iz dalekih Emirata. Ukoliko se to desi, a sva je prilika da hoće, najavljuje se proširenje lige na 16 klubova, što je prilika da još jedan klub iz Srbije, a novosadska Vojvodina je najozbiljniji kandidat, zaigra od jeseni u regionalnoj ligi.
ABA liga je kao Jadranska liga osnovana 2001. godine i okupila je klubove iz bivše Jugoslavije, ali su po specijalnoj pozivnici već u nekoliko navrata nastupali klubovi iz Izraela, Mađarske, Bugarske i Češke. Najviše titula ima Partizan, sedam, a za njim Zvezda sa jednom manje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!