img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovina oružjem

Ukrajina uvozi najviše oružja na svetu, SAD je najveći izvoznik

11. март 2024, 08:36 DW
Foto: AP Photo/Libkos
Ukrajinski vojnici sa američkom haubicom M777 kos Hersona
Copied

Nije čudo što je Ukrajina prošle godine postala najveća uvoznica oružja na svetu, kako sada piše u novoj studiji instituta SIPRI. Sjedinjene Države su ubedljvo najveći svetski izvoznik naoružanja, a Francuska je prestigla Rusiju na mestu broj dva

Ukrajinski rat ima veliki uticaj na globalnu trgovinu oružjem. Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u novom izveštaju poredi petogodišnji period od 2019. do 2023. sa periodom od 2014. do 2018. i pronalazi brojne promene, piše Dojče vele (DW).

Obim globalne trgovine oružjem pao je za 3,3 odsto, ali evropski uvoz oružja gotovo se udvostručio, uglavnom zbog rata u Ukrajini.

Lavovski deo isporuka oružja u Evropu, tačnije 55 posto, došao je iz SAD. To je 20 odsto više nego u periodu 2014-18, što je jasan znak da je Evropa postala još zavisnija od SAD.

SAD jačaju vodeću poziciju

Zahvaljujući prvenstveno povećanom izvozu u Evropu, SAD su uspele da povećaju izvoz oružja za 17 odsto. Udeo SAD u međunarodnoj trgovini oružjem takođe je značajno porastao sa 34 na 42 odsto.

Širom sveta, SAD su snabdele 107 zemalja vojnom opremom, više nego u bilo kom prethodnom petogodišnjem periodu.

„SAD su proširile globalnu ulogu kao isporučilac oružja, to je važan aspekt njihove spoljne politike“, piše Metju Džordž iz SIPRI-ja, ističući da se to dešava u trenutku „kada je američka ekonomska i geopolitička dominacija dovedena u pitanje od strane nekih ekonomija zemalja u brzom razvoju.“

Ukrajina prošle godine najveći svetski uvoznik oružja

Nije čudo da je među evropskim državama Ukrajina dramatično povećala uvoz oružja. Dok je u periodu od 2014. do 2018. godine taj uvoz bio skroman, delom i zbog toga što je sama proizvodila mnogo oružja i jedva da je bila upućena na uvoz, u periodu od 2019. do 2023. postala je četvrti najveći uvoznik na svetu nakon Indije, Saudijske Arabije i Katara. Uvoz se povećao za 66 puta.

Russia Ukraine War
Ukrajinski vojnik sa švedskom samohodnom haubicom Archer kod Donjecka / Foto:
AP Photo/Efrem Lukatsky

A ako se gleda samo 2023. godina, Ukrajina je bila najveći svetski uvoznik oružja. Pritom, valja naglasiti da je pojam „uvoznik“ varljiv – isporuke Ukrajini nisu prvenstveno bile prodaja, već pokloni oružja.

Glavni dobavljači oružja za Ukrajinu u prethodnih pet godina bili su SAD sa udelom od 39 odsto, a slede Nemačka (14 odsto) i Poljska (13 odsto).

Rusija zaostaje

Kao i ranije, pet najvažnijih izvoznika oružja u svetu su SAD, Francuska, Rusija, Kina i Nemačka. Međutim, redosled je promenjen u odnosu na 2014-18, što je takođe povezano s ukrajinskim ratom.

Jer Francuska je zamenila Rusiju kao broj dva. Dok je ruski izvoz značajno pao za 53 odsto, francuski je izvoz porastao za 47 odsto.

Broj zemalja koje primaju rusku vojnu opremu takođe je dramatično pao. Dok je 2019. još 31 država kupovala oružje od Moskve, 2023. bilo ih je samo dvanaest, a daleko najvažnije su Indija i Kina. Te dve mnogoljudne zemlje i dalje trguju sa Rusijom na svim poljima.

„U drugim slučajevima, SAD i evropske zemlje vršile su pritisak na potencijalne kupce ruskog oružja“, rekao je za DW Piter Vezeman, jedan od autora izveštaja.

„Primer je Egipat, koji je želeo da kupi ruske borbene avione i bio je pod pritiskom SAD da to ne učini, i sada se okreće Francuskoj“, dodaje on.

Francuska strategija nezavisnosti

Uspon Francuske Vezeman objašnjava njihovim vođenjem politike strateškog suvereniteta: „Pariz želi da koristi vojnu moć kad god želi, a da ne zavisi o oružju drugih država. Da bi to bilo moguće, potrebna je industrija oružja. Ali da bi je održala, Francuskoj treba izvoz, inače bi sve bilo preskupo.“

Francuski izvoz oružja je značajno porastao u poslednjih deset godina. Posebno se dobro prodaju borbeni avioni Rafali, kao i podmornice i fregate iz francuskih brodogradilišta.

Najveći kupac za Rafale bila je Indija, koja se ne oslanja na samo jednu stranu: kupuje i od Rusije i od zapadnih zemalja.

Afrika uvozi daleko manje oružja nego pre

Dok je Evropa gotovo udvostručila uvoz oružja, uvoz Afrike pao je za polovinu. U svim ostalim delovima sveta bilo je samo manjih pomeranja. Pad u Africi uglavnom je posledica znatno nižeg uvoza u dve najvažnije zemlje uvoznice, Alžiru i Maroku.

Najvažniji dobavljač oružja za Afriku je Rusija, a slede je SAD i Kina. Afrika je dakle region koji nastavlja da kupuje puno oružja od Rusije i gde Rusija širi svoj vojni uticaj.

Nemački izvozni hit – podmornice

Nemačka je ostala na petom mestu na listi najvećih izvoznika. Glavne kupci dolaze sa Bliskog i Srednjeg istoka. Međutim, nemački izvoz oružja pao je za 14 odsto.

No pad je relativan, kaže Vezeman, jer je proteklo petogodišnje razdoblje bilo izuzetno uspešno zbog velikih narudžbina, posebno podmornica.

S druge strane, pojedinačno gledano, 2023. godina je bila posebno dobra za nemačku industriju oružja. „Naravno, to ima veze s pomoći u oružju Ukrajini“, kaže Vezeman, „ali takođe, na primer, s isporukom podmornica Singapuru i fregata i korveta Izraelu i Egiptu.“

Tagovi:

Rat u Ukrajini trgovina oružjem Najveći uvoznik oružja Najveći izvoznik oružja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure