Sever Kosova
Upad kosovske policije u ekspoziture Poštanske štedionice zbog nezakonitog poslovanja
Šest ekspozitura Poštanske štedionice zatvoreno je danas nakon upada kosovske policije zbog, kako se navodi, nelegalnog poslovanja
U današnjem drugom javljanju sa Samita u Tirani, Aleksandar Vučić je poručio da ne razume negativan odnos građana prema Ukrajini, da Vlada uvaži preporuke ODIHR-a, najavio je datum beogradskih izbora, i potvrdio je da u Deklaraciji nema sankcija Rusiji
Predsednik Aleksandar Vučić se danas i drugi put oglasio iz Tirane gde učestvuje na Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa.
U TV Dnevniku RTS-a, o sastanku sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim rekao da je to bio najotvoreniji razgovor do sada, kao i da se „sada ove zemlje nalaze na evropskom putu“.
„Razumem odnose građana Srbije prema Rusiji, ali ne razumem negativan odnos prema Ukrajini, jer ta zemlja nije nikada ništa uradila Srbiji, nije priznala Kosovo, oni su naša slovenska braća, kao i Rusi“, kazao je Vučić.
Iz Tirane je za RTS govorio i o Srbima na Kosovu.
„Suze mi krenu kada vidim naš narod ispred bankomata, a možemo da im damo i tri puta više od onoga što im dajemo, ali ne možemo zbog čoveka koji bi da uđe u legendu tako što će da uništi ceo jedan narod.“
Vučić je pozvao Vladu da uvaži preporuke ODIHR u vezi sa izborima i istakao da je važno da je ODIHR pokazao „sa kakvim su se insinuacijama sretali proteklih meseci“. Pohvalio ih je da su stavili do znanja šta je potrebno da Srbija uradi po pitanju izbornih uslova, posebno za ljude sa invaliditetom
Poručio je i da „ako do nedelje ne bude izabran predsednik Skupštine Beograda, to znači da se od 45 do 60 dana ide na nove izbore, a to je 21. ili 28. april“.
Deklaracija
Vučić je potvrdio da je insistirao da se iz zajedničke Deklaracije izostave dve tačke, koje su se odnosila na sankcije Rusiji i na maligni uticaj Moskve.
Radi se, naime, o njegovom prvom današnjem javljanju iz Tirane, kad je izjavio da u završnoj deklaraciji sa samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Tirani predloženog teksta na zahtev Srbije izbačene tačke o uvođenju sankcija Rusiji i malignom uticaju Rusije, kao i termini „naše države“ i „naše zemlje“ koji su pominjani u nekoliko tačaka.
Kasnije posle podne objavljena je Deklaracija koju je potpisao i predsednik Srbije.
Na samom početku Deklaracije od 12 tačaka, naglašava se da je ruska agresija na Ukrajinu i dalje najveća pretnja evropskoj bezbednosti i međunarodnom miru.
„Taj je čin agresije neprihvatljiv, flagrantno je kršenje međunarodnog prava uključujući i Povelju UN, kao i zločin protiv ukrajinskog naroda“, navodi se u prvoj tački Deklaracije sa samita.
Lideri su ujedno osudili i planove Rusije da održi svoje predsedničke izbore na „privremeno okupiranim teritorijama“ na istoku zemlje i poluostrvu Krim.
U Deklaraciji, lideri su naveli da je sveopšta agresija Rusije na Ukrajinu „demonstrirala krajnju potrebu i ključni značaj ujedinjene i snažne Evrope, sposobne da se suoči sa globalnim izazovima za mir i prosperitet njenih naroda“.
U dokumentu se izražava i puna podrška Ukrajini da sama bira svoje bezbednosne aranžmane, a dodaje se i da članice NATO i zemlje kandidati pozdravljaju korake koje ona preduzima ka članstvu u alijansi i podržavaju njenu želju da joj se pridruži čim to bezbednosni uslovi dozvole.
Učesnici samita izrazili su i nameru da „osnaže saradnju u borbi protiv dezinformacija, uključujući i lažne narative o ratu, i da ostanu posvećeni suzbijanju hibridnog rata, i izazovima u oblasti sajber bezbednosti“.
Deklaracija sadrži i obećanje zemalja učesnica samita da će pomoći u obnovi Ukrajine i u angažovanju svih finansijskih institucija, firmi i znanja da se obezbedi prosperitetna budućnost Ukrajine, koja je i preduslov za povratak njenih izbeglih stanovnika.
Šest ekspozitura Poštanske štedionice zatvoreno je danas nakon upada kosovske policije zbog, kako se navodi, nelegalnog poslovanja
Pregovori između Srbije i Evropske unije za nabavku litijuma iz doline Jadra su pri kraju, a trenutno se razgovara o ekstrakciji, preradi i upotrebi litijuma, izjavio je član Evropske komisije Maroš Šefčovič
Trajković u pritvoru do sada proveo oko godinu i po dana. Advokat Dejan Vasić kaže da je u dosadašnjem procesu saslušan važan broj svedoka
Dok se slovački premijer Robert Fico bori za život nakon što je upucan, naprednjaci na društvenim mrežama ne miruju. Atentat na slovačkog premijera odjednom je postao povod za brigu vladajuće garniture za bezbednost Aleksandra Vučića, koji se za to vreme „iskrada čuvarima i vozi sam”
Odluku da ustupi korišćenje zatvorskih kapaciteta u Gnjilanu vlada je donela na elektronskoj sednici. U decembru 2021. potpisano je pismo saglasnosti za transfer 300 zatvorenika iz Danske u Gnjilane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve