img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Nemačka kreće u eksperiment: Četiri radna dana nedeljno

31. januar 2024, 10:41 Dojče vele
Foto: Pixabey
Od 1. februara 45 nemačkih kompanija testiraće četvorodnevnu radnu nedelju narednih šest meseci.
Copied

Radite manje, a primate istu platu. Zadovoljniji ste i produktivniji, a manje na bolovanju. Ono što za mnoge zvuči kao bajka, od 1. februara terstiraće 45 nemačkih kompanija: četvorodnevnu radnu nedelju

Eksperiment počinje 1. februara, tada će 45 kompanija i organizacija u Nemačkoj na šest meseci uvesti četvorodnevnu radnu sedmicu, piše Dojče vele. Zaposleni će primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji (ili će raditi od kuće). Sve to pokrenula je konsultantska kuća za menadžment Intraprenoer, koja sarađuje s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).

Ali, kako bi to trebalo da funkcioniše – posebno kada toliko kompanija u Nemačkoj ima problem s nedostatkom kvalifikovanih radnika? Zar ne bi bilo bolje da se radi više umesto manje?

Predlagači kažu: četvorodnevna radna nedelja upravo bi pomogla u nedostatku kvalifikovanih radnika, a ona i povećava produktivnost zaposlenih. Argument u prilog tome glasi: oni koji rade samo četiri dana umesto pet, više su motivisani, a samim tim su i produktivniji. Osim toga, to bi moglo da zainteresuje i one koji nisu spremni da rade pet dana, što bi smanjilo nedostatak kvalifikovanih radnika.

Četvorodnevna radna nedelja već je isprobana u praksi. Organizacija 4DWG od 2019. godine sprovodi takve pilot-programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji, Irskoj i SAD. Prema podacima te nevladine organizacije, u programima je učestvovalo više od 500 kompanija i čini se da rezultati potvrđuju nade u pozitivne efekte.

Izgleda da je Britanija bila uspešna

Primer Velike Britanije: 2.900 zaposlenih bilo je uključeno u četvorodnevni eksperiment. To su ljudi zaposleni u finansijskom i IT-sektoru, u građevinarstvu, onlajn-prodavnicama, studijima za animaciju, u marketingu ili u kioscima s brzom hranom.

Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, za oko dve trećine je smanjen broj dana bolovanja, a skoro 40 odsto ljudi je reklo da su se tokom eksperimenta osećali manje pod stresom nego ranije. Pored toga, broj zaposlenih koji su dali otkaz pao je za 57 procenata. I iznad svega, istraživači su uočili prosečno povećanje prometa za oko 1,4 odsto.

Foto: Pixabay/louisehoffmann83
Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, za oko dve trećine je smanjen broj dana bolovanja.

Na kraju, najmanje 56 od 61 kompanije izjavilo je da želi da zadrži četvorodnevnu radnu nedelju i nakon završetka probne faze.

Ne žele svi da rade manje

Da li će, dakle, od februara pa nadalje Nemci sa zavišću da gledaju na one koji imaju korist od probnog projekta? Ne nužno, pokazuje istraživanje sindikalne fondacije Hans Bekler. Naime, skoro tri četvrtine stalno zaposlenih želelo bi četvorodnevnu radnu nedelju s istom platom, osam odsto smatra da je to dobra ideja čak i sa manjom platom, ali 17 odsto odbija kraće radno vreme.

Pilot-studije

Kompanije koje sada učestvuju u četvorodnevnom probnom projektu u Nemačkoj prijavile su se pre nekoliko meseci. Ali, upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enco Veber. On inače sa skepsom gleda na rezultate prethodnih pilot-projekata. Veber sprovodi sopstvena istraživanja na Univerzitetu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanja zanimanja.

Kaže da se za takve projekte prijavljuju samo one kompanije za koje je četvorodnevna nedelja pozitivna stvar i da to u stvari nije reprezentativni presek kompletne privrede. Osim toga, kako dodaje, ne samo da se skraćuje radno vreme, već se menjaju i procesi rada i organizacija. A ako nakon toga dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora nužno da bude povezano s kraćim radnim vremenom, tvrdi Veber.

Takođe, kako kaže, skraćenje radnog dana najverovatnije rezultira i intenziviranjem. Društveni, komunikativni i kreativni elementi ostaju po strani. „Kompanije obično ne osete posledice odmah, već srednjoročno.“ Međutim, studije su dizajnirane tako da traju samo šest meseci.

Sumnje u povećanje produktivnosti

Holger Šefer iz Instituta za nemačku ekonomiju u vezi s poslodavcima (IW Keln) takođe veruje da bi četvorodnevna nedelja uvedena širom Nemačke bila kontraproduktivna. „Ono što deluje razumno s mikroekonomske tačke gledišta – na primer, ako konkurenti s četvorodnevnom nedeljom mogu da pokupe deficitarne radnike – nestaje kada se posmatra s makroekonomske tačke gledišta. Ako sve kompanije smanje radno vreme, na kraju dolazi do deficita radnog vremena“, kaže Šefer.

Foto: Pixabay/muntazar mansory
Nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno da poveća produktivnost

Osim toga, nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno da poveća produktivnost. „Skraćivanje radne nedelje s pet na četiri dana odgovara smanjenju radnog vremena za 20 odsto. Da bi se nadoknadio pad proizvodnje, produktivnost po satu morala bi da se poveća za 25 odsto.“ Šefer smatra da je to utopija.

Po dogovoru?

Da četvorodnevna radna nedelja može da ima smisla u određenim preduzećima, evidentno je u zanatskom sektoru. Prema rečima Jerga Ditriha, predsednika Centralnog udruženja nemačkih zanatlija, poslodavci bi povećali svoju privlačnost, a time i svoje šanse da konkurišu za visoko kvalifikovane radnike.

Međutim, četvorodnevna sedmica ne bi funkcionisala podjednako dobro u svakom zanatskom sektoru. Ditrihov zaključak zato glasi: nekakvo opšte formulisano zakonsko pravo na četvorodnevnu radnu nedelju ne bi pomoglo nikome i samo bi značilo dodatnu birokratiju za kompanije.

Enco Veber je takođe protiv zakonom regulisanog prava na četvorodnevnu radnu nedelju i zalaže se za individualna rešenja. On to naziva „sedmicom sa Iks brojem dana“. Za tako nešto on dobija vetar u leđa od srednjih preduzeća.

Ona takođe zagovaraju individualna rešenja između zaposlenih i poslodavaca, kaže Kristof Alhaus, generalni direktor Saveznog udruženja srednjih preduzeća. Srednja preduzeća, s druge strane, odbijaju mešanje vlade i zakone koji predviđaju manje radnih sati za punu zaradu.

Ipak, i pored svih kritika, zanimljivo je da sindikat IG Metal, na primer, već duže vreme poziva na skraćenje radnog vremena. A već sada ljudi u industriji čelika rade samo 35 sati nedeljno.

Tagovi:

četvorodnedna radna nedelje Nemačka Radna nedelje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure