img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Nemačka kreće u eksperiment: Četiri radna dana nedeljno

31. јануар 2024, 10:41 Dojče vele
Foto: Pixabey
Od 1. februara 45 nemačkih kompanija testiraće četvorodnevnu radnu nedelju narednih šest meseci.
Copied

Radite manje, a primate istu platu. Zadovoljniji ste i produktivniji, a manje na bolovanju. Ono što za mnoge zvuči kao bajka, od 1. februara terstiraće 45 nemačkih kompanija: četvorodnevnu radnu nedelju

Eksperiment počinje 1. februara, tada će 45 kompanija i organizacija u Nemačkoj na šest meseci uvesti četvorodnevnu radnu sedmicu, piše Dojče vele. Zaposleni će primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji (ili će raditi od kuće). Sve to pokrenula je konsultantska kuća za menadžment Intraprenoer, koja sarađuje s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).

Ali, kako bi to trebalo da funkcioniše – posebno kada toliko kompanija u Nemačkoj ima problem s nedostatkom kvalifikovanih radnika? Zar ne bi bilo bolje da se radi više umesto manje?

Predlagači kažu: četvorodnevna radna nedelja upravo bi pomogla u nedostatku kvalifikovanih radnika, a ona i povećava produktivnost zaposlenih. Argument u prilog tome glasi: oni koji rade samo četiri dana umesto pet, više su motivisani, a samim tim su i produktivniji. Osim toga, to bi moglo da zainteresuje i one koji nisu spremni da rade pet dana, što bi smanjilo nedostatak kvalifikovanih radnika.

Četvorodnevna radna nedelja već je isprobana u praksi. Organizacija 4DWG od 2019. godine sprovodi takve pilot-programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji, Irskoj i SAD. Prema podacima te nevladine organizacije, u programima je učestvovalo više od 500 kompanija i čini se da rezultati potvrđuju nade u pozitivne efekte.

Izgleda da je Britanija bila uspešna

Primer Velike Britanije: 2.900 zaposlenih bilo je uključeno u četvorodnevni eksperiment. To su ljudi zaposleni u finansijskom i IT-sektoru, u građevinarstvu, onlajn-prodavnicama, studijima za animaciju, u marketingu ili u kioscima s brzom hranom.

Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, za oko dve trećine je smanjen broj dana bolovanja, a skoro 40 odsto ljudi je reklo da su se tokom eksperimenta osećali manje pod stresom nego ranije. Pored toga, broj zaposlenih koji su dali otkaz pao je za 57 procenata. I iznad svega, istraživači su uočili prosečno povećanje prometa za oko 1,4 odsto.

Foto: Pixabay/louisehoffmann83
Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, za oko dve trećine je smanjen broj dana bolovanja.

Na kraju, najmanje 56 od 61 kompanije izjavilo je da želi da zadrži četvorodnevnu radnu nedelju i nakon završetka probne faze.

Ne žele svi da rade manje

Da li će, dakle, od februara pa nadalje Nemci sa zavišću da gledaju na one koji imaju korist od probnog projekta? Ne nužno, pokazuje istraživanje sindikalne fondacije Hans Bekler. Naime, skoro tri četvrtine stalno zaposlenih želelo bi četvorodnevnu radnu nedelju s istom platom, osam odsto smatra da je to dobra ideja čak i sa manjom platom, ali 17 odsto odbija kraće radno vreme.

Pilot-studije

Kompanije koje sada učestvuju u četvorodnevnom probnom projektu u Nemačkoj prijavile su se pre nekoliko meseci. Ali, upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enco Veber. On inače sa skepsom gleda na rezultate prethodnih pilot-projekata. Veber sprovodi sopstvena istraživanja na Univerzitetu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanja zanimanja.

Kaže da se za takve projekte prijavljuju samo one kompanije za koje je četvorodnevna nedelja pozitivna stvar i da to u stvari nije reprezentativni presek kompletne privrede. Osim toga, kako dodaje, ne samo da se skraćuje radno vreme, već se menjaju i procesi rada i organizacija. A ako nakon toga dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora nužno da bude povezano s kraćim radnim vremenom, tvrdi Veber.

Takođe, kako kaže, skraćenje radnog dana najverovatnije rezultira i intenziviranjem. Društveni, komunikativni i kreativni elementi ostaju po strani. „Kompanije obično ne osete posledice odmah, već srednjoročno.“ Međutim, studije su dizajnirane tako da traju samo šest meseci.

Sumnje u povećanje produktivnosti

Holger Šefer iz Instituta za nemačku ekonomiju u vezi s poslodavcima (IW Keln) takođe veruje da bi četvorodnevna nedelja uvedena širom Nemačke bila kontraproduktivna. „Ono što deluje razumno s mikroekonomske tačke gledišta – na primer, ako konkurenti s četvorodnevnom nedeljom mogu da pokupe deficitarne radnike – nestaje kada se posmatra s makroekonomske tačke gledišta. Ako sve kompanije smanje radno vreme, na kraju dolazi do deficita radnog vremena“, kaže Šefer.

Foto: Pixabay/muntazar mansory
Nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno da poveća produktivnost

Osim toga, nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno da poveća produktivnost. „Skraćivanje radne nedelje s pet na četiri dana odgovara smanjenju radnog vremena za 20 odsto. Da bi se nadoknadio pad proizvodnje, produktivnost po satu morala bi da se poveća za 25 odsto.“ Šefer smatra da je to utopija.

Po dogovoru?

Da četvorodnevna radna nedelja može da ima smisla u određenim preduzećima, evidentno je u zanatskom sektoru. Prema rečima Jerga Ditriha, predsednika Centralnog udruženja nemačkih zanatlija, poslodavci bi povećali svoju privlačnost, a time i svoje šanse da konkurišu za visoko kvalifikovane radnike.

Međutim, četvorodnevna sedmica ne bi funkcionisala podjednako dobro u svakom zanatskom sektoru. Ditrihov zaključak zato glasi: nekakvo opšte formulisano zakonsko pravo na četvorodnevnu radnu nedelju ne bi pomoglo nikome i samo bi značilo dodatnu birokratiju za kompanije.

Enco Veber je takođe protiv zakonom regulisanog prava na četvorodnevnu radnu nedelju i zalaže se za individualna rešenja. On to naziva „sedmicom sa Iks brojem dana“. Za tako nešto on dobija vetar u leđa od srednjih preduzeća.

Ona takođe zagovaraju individualna rešenja između zaposlenih i poslodavaca, kaže Kristof Alhaus, generalni direktor Saveznog udruženja srednjih preduzeća. Srednja preduzeća, s druge strane, odbijaju mešanje vlade i zakone koji predviđaju manje radnih sati za punu zaradu.

Ipak, i pored svih kritika, zanimljivo je da sindikat IG Metal, na primer, već duže vreme poziva na skraćenje radnog vremena. A već sada ljudi u industriji čelika rade samo 35 sati nedeljno.

Tagovi:

Nemačka četvorodnedna radna nedelje Radna nedelje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Javni toalet Terazzije

Iz njuzletera

08.јул 2026. I.C.

Kad prigusti: Kakvo je stanje javnih toaleta u Beogradu?

Javni toaleti u Beogradu nisu strašni, ali ih ima baš malo… a radnice koje održavaju higijenu moraju da gledaju i da slušaju svašta

Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure