

Festivali
Stefan Ivančić: Odbor Martovskog festivala je cenzorska komisija
Reditelji, među kojima je i Stefan Ivančić, odbijaju da učestvuju na 73. Martovskom festivalu, smatrajući da je Odbor koji odlučuje o programu – cenzorska komisija


Muzej grada Beograda potvrdio je akviziciju gipsanog modela skulpture koja je 1938. postavljena u Parizu, a posvećena je kraljevima Aleksandru i Petru Prvom, u znak prijateljstva dve države
Muzej grada Beograda najavljuje novu akviziciju. Nakon slike Paje Jovanovića „Odmor bašibozuka“, kupiće i gipsani model skulpture Herojska predstava kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kralja Petra Prvog Karađorđevića.
Ova bronzana kompozicija se nalazi u Parizu nedaleko od Trijumfalne kapije, na Trgu Aleksandra Prvog Jugoslovenskog, njen autor je francuski skulptor Maksim Real del Sart. Spomenik je otkriven 9. oktobra 1936. godine u slavu francusko-srpskog prijateljstva tokom Prvog svetskog rata, i povodom druge godišnjice pogibije kralja Aleksandra u Marseju.
U Beograd će stići gipsani model po kome je nastao spomenik.
Kako pišu „Večernje novosti“, beogradski kolekcionar Radoslav Kosanović je otkrio da se u jednoj francuskoj antikvarnici prodaje skulptura za koju se tvrdi da je posvećena kralju Aleksandru i kralju Petru Prvom i, tako je počelo.
Muzej je potvrdio da je akvizicija potvrđena, da je delo rezervisano i da je procedura u toku.
Spomenik čiji će gipsani model stići u Beograd, čini sedam ljudskih figura. Kralj Ujedinitelj zauzima centralno mesto, na konju je i gleda u nebo, a iza njega su jugoslovenska i zastava Legije časti. Sa leve strane je njegov otac, kralj Oslobodilac, koji mu predaje mač, a sa desne maršal Francuske Franše d’Epere. Na spomeniku izlivenom u radionici Diren, a za koga je arhitektonsko rešenje dao Anri Šajo, od istorijskih ličnosti predstavljene su i srpske vojvode Živojin Mišić i Petar Bojović, iza kojih su muška i ženska figura u narodnoj nošnji.
Na postamentu, na prednjoj strani piše „Kraljevina Srbije i Jugoslavije, Petru Prvom Oslobodiocu i Aleksandru Prvom Ujedinitelju“, a ispod toga – „Omaž Pariza i Francuske svojim velikim prijateljima“. Sa strane je citat iz telegrama, koga je Aleksandar, kao regent 1915. poslao francuskom predsedniku Poenkareu: „Srbije više nema, ali njena vojska je sačuvana, mi smo spremni nastaviti borbu na francuskom tlu“. Na spomeniku su i reči, za koje se veruje da su poslednje koje je izgovorio kralj Aleksandar: „Čuvajte Jugoslaviju! Čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo!“


Reditelji, među kojima je i Stefan Ivančić, odbijaju da učestvuju na 73. Martovskom festivalu, smatrajući da je Odbor koji odlučuje o programu – cenzorska komisija


Izložba “Crno-beli svet – uvod u fašizam” govori o crno-belom svetu “naših i njihovih”, svetu kamufliranog fašizma. A svet je odistinski sve osim crno-belog. On je u mnogo boja i sa mnogo mogućnosti da bude harmoničan. Svet “naših i njihovih” odgovara samo onima koji žele da nasiljem vladaju nad drugim ljudima. Crno-beli pogled na svet je seme za sve vrste nasilja. Seme fašizma. Ova izložba postavlja pitanja o tome, a odgovore ćemo morati pronaći u stvarnom svetu ili ćemo živeti u atmosferi nejednakosti, nepravde i nasilja


Ante Tomić, Kraljević Marko oslobađa Imotski, Laguna, Beograd, 2026




Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve