img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Scenario Holokausta: Vanzejska konferencija koja i dalje izaziva jezu

20. јануар 2024, 14:15 Dojče vele
Foto: AP Photo/Jens Meyer
Memorijalni centar Buhenvald kraj Vajmara
Copied

Na današnji dan, 20. januara 1942. godine, u jednoj vili kraj Berlina razgovaralo se o detaljima plana za istrebljenje evropskih Jevreja. Protokol sa Vanzejske konferencije izaziva jezu i strah - i danas

Ponekad pomaže slučaj. U martu 1947. službenici Ministarstva spoljnih poslova Nemačke odgovaraju pred tribunalom za ratne zločine u Nirnbergu . U okviru istrage, Robert Kempner dolazi do značajnog otkrića. U masi pisanog nasleđa nacističke ere, jedan spis izazva radoznalost zamenika glavnog tužioca: Crveni pečat, jasan i čitljiv – „Državna tajna“. Sledi 15 stranica teksta pod bezazlenim nazivom „Zapisnik sa sastanka“. Upravo to je dokaz sistematskog uništenja evropskih Jevreja. Radi se o zapisniku sa takozvane Vanzejske konferencije, održane 20. januara, 1942. To je šesnaesta kopija zapisnika, jedina koja je sačuvana od ukupno 30.

Mladi, obrazovani, ambiciozni

U vreme ručka, na poziv Rajnharda Hajdriha, šefa zloglasnog Glavnog ureda za bezbednost Rajha (RSHA), u vilu u otmenoj četvrti Groser-Vanze u predgrađu Berlina, dolazi 15 muškaraca: SS oficiri, državni sekretari i rukovodeći ljudi nacističke uprave. Njihova imena nisu poznata, ali skoro svi su mladi i obrazovani. Svaki drugi je doktor nauka. Iznad svega – oni su ambiciozni. Napolju je dvanaest stepeni ispod nule, sastanak traje oko dva sata.

Za one manje zainteresovane za istoriju, takozvana Vanzejska konferencija je trenutak kada je doneta odluka o Holokaustu. Međutim, to je pogrešno iz dva aspekta. Prvo: tog dana nije doneta nijedna odluka. To je bio „informativni“ sastanak. Drugo: masovno ubijanje Jevreja već je bilo počelo.

Hajdrih je za stolom imao predstavnike svih relevantnih institucija. Radilo se o koordinaciji planiranih deportacija i masovnih ubistava i o tome da se sve stavi pod odgovornost Hajdriha. To se vidi i po prvoj rečenici zapisnika: „Imenovanje poverenika za pripremu konačnog rešena jevrejskog pitanja u Evropi“. Bio je to veliki skok u karijeri Hajdriha.

Pola miliona jevrejskih žrtava pre konferencije

Mada mnogi to tvrde, 20. januar 1942. ne označava početak organizovanog masovnog ubijanja Jevreja. U mesecima pre Vanzejske konferencije, već je ubijeno – najčešće streljano – pola miliona Jevreja, među njima i žene i deca, posebno u oblastima Sovjetskog Saveza koje je nemački Vermaht okupirao od leta 1941.

Odavno je bilo naznaka namere da se Jevreji unište. Još 30. januara 1939. Hitler je nedvosmisleno rekao da će u slučaju rata „međunarodno jevrejstvo“ biti uništeno. Kada je 22. juna 1941. počeo rat protiv Sovjetskog Saveza u kojem je osvojen veliki deo te zemlje, nakon samo par meseci, pod vlašću nacističke Nemačke našli su se milioni ne-nemačkih Jevreja.

Stručnjak za Holokaust i istoričar Mihael Vilt to smatra prekretnicom u politici progona Jevreja. Naime, više od jedanaest miliona Jevreja više nije bilo moguće poterivati i prisiljavali na emigraciju. „U skladu s tim, planovi za ’oslobađanje’ Rajha od Jevreja, postajali su monstruozniji, gigantskiji“, kaže Vilt.

Ajhman, krunski svedok

Zapisnik na petnaest stranica ne opisuje konkretno kako su nacisti hteli da unište Jevreje. Međutim, „evakuacija na istok“ zapravo podrazumeva uništenje. Adolf Ajhman, glavni saradnik Hajdriha i učesnik konferencije, mnogo godina kasnije to je bez okolišanja priznao. Nakon njegove spektakularne otmice u Argentini koju su izvele izraelske obaveštajne službe, na suđenju u Jerusalimu 1961. godine, na pitanje o čemu se razgovaralo u vili, on je rekao: „Razmatrani su različiti oblici ubijanja“.

„Mada se u jedinom primerku zapisnika koriste formulacije kao ’odgovarajuće tretirati’, taj dokument predstavlja izuzetak u smislu jasnoće namera“, siguran je istoričar Piter Longerih. Jer, kaže, učešćem na konferenciji, zločin veka su podržali svi: SS, ministarstva pravosuđa, unutrašnjih i spoljnih poslova, odbrambena industrija, partija. Uprkos tome, vodeći nacisti su posle 1945. godine govorili da o svemu tome ništa nisu znali. Među takvima su bili i Herman Gering, ali i Alfred Rozenberg, jedan od vodećih ideologa nacista i ministar za okupirane istočne teritorije.

Rajnhard Hajdrih, koji je ubijen u jednom atentatu nekoliko meseci nakon konferencije, pored direktnog istrebljenja evropskih Jevreja imao je još jedan plan. U slučaju pobede nad Sovjetskim Savezom, planirao je da Jevreje masovno koristi za izgradnju puteva na istoku. Na sedmoj stranici zapisnika piše: „…pri čemu bi nesumnjivo veliki deo otpao prirodnim putem“. A „ostatak“ se mora „odgovarajuće tretirati“.

Tagovi:

Drugi svetski rat Holokaust
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure