img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Put jedne vesti

Kako Zapad „smenjuje“ srpsku opoziciju

02. januar 2024, 14:00 N.R.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Srbija protiv nasilja prihvatila je poziv Ane Brnabić za novi sastanak
Copied

Kako smo od jednog komentara jednog novinara u jednim švajcarskim novinama začas došli do toga da "Nemci" ili "Zapad" dižu ruke od srpske opozicije koju navodno kontrolišu

„Zapad traži smenu opozicije u Srbiji“ – tim rečima je na kanalu televizije Hepi u ponedeljak celog dana bila najavljivana „Ćirilica“, geopolitički spektakl Milomira Marića sa manje-više istim gostima koji pričaju manje-više iste stvari.

Put do ovakve najave bio je čudesan, i počeo je poslednjeg dana stare godine jednim jedinim tekstom u švajcarskom Noje cirher cajtungu.

U njemu piše da bi stalne pobede SNS mogle da oteraju u rezignaciju veliki broj Srba koji se protive takvoj vlasti. A da se to ne bi desilo, „opozicione stranke moraju brzo da se menjaju.“

„Samoobmana je ako svoj poraz pravdaju isključivo trikovima režima (kojih je nesumnjivo bilo)“, piše u tom komentaru Andreas Ernst, jedan od najboljih poznavalaca Balkana među novinarima nemačkog govornog područja.

„Likovi poput bivših vrhunskih političara Dragana Đilasa ili Borisa Tadića danas više nisu uverljivi. Imali su svoju šansu i propustili su je. Oni više nikoga ne mobilišu i ne ubeđuju. Što je još gore, oni idu na ruku režimu, koji može da ih iskoristi kako bi diskreditovao opoziciju kao korumpiranu“, pisao je Ernst.

Onda je vest krenula na put

Najpre je izvode iz teksta preneo Dojče vele na srpskom, uz još neke napise nemačkih i austrijskih medija. Odatle su dalje prenosili srpski portali, Vreme je prenelo deo iz Noje cirher cajtunga.

Agencija Tanjug je prenela pod naslovom: „Nemački mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučuću“. Neki portali su, poput „Politike“, to preinačili u: „Strani mediji: Aktuelna opozicija nije alternativa Vučiću“.

Blic je uspeo da napravi takozvani listikl: „Devet gorkih poruka srpskoj opoziciji od medija na nemačkom: ‘Istrošeni lideri opozicije trebalo bi da se povuku'“.

Na društvenim mrežama, gde ljudi obično ne čitaju dalje od naslova, ti napisi iz medija na nemačkom jeziku dočekani su maltene kao zvanična poruka Berlina srpskoj opoziciji.

„Ne valja im Vučić. Sad im ne valja ni Dragan Đilas. Teško je Nemcima ugoditi“, napisao je Nebojša Krstić, analitičar opšte prakse koji zdušno podržava vlast.

„Evo i Deutsche Welle zadnjeg dana 2023. shvatio da Srbija uz časne izuzetke nema opoziciju!“, napisao je banjalučki kolumnista i kritičar Srbije opšte prakse Dragan Bursać.

Hiljade drugih reakcija jedva se mogu i prepričati – od likovanja pristalica vlasti što „Nemci“ puštaju niz vodu opoziciju koju su navodno zdušno podržavali, do besnih kritika pristalica opozicije koje odbruse Nemcima da ćute jer ionako podržavaju Vučića.

I tako se došlo i do najave „Ćirilice“.

„Spas može da dođe samo iz Srbije“

Inače, Noje cirher cajtung su najuglednije švajcarske novine, a svaki pošteni Švajcarac bi se smrtno uvredio da ga neko nazove Nemcem.

Andreas Ernst, autor komentara o opoziciji, proveo je šesnaest godina u Beogradu kao dopisnik lista, pre nego što se vratio u redakciju u Cirihu. Spada u svega nekoliko novinara medija na nemačkom jeziku koji zbilja poznaju Srbiju i susedstvo.

Pre dve godine, Ernst je u intervjuu za „Vreme“ upitan zašto deluje da EU stalno podržava Vučića ili ga samo blago kritikuje:

„Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. To je za mene najveća drama u celoj priči. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Dolaze neke stvari koje daju nadu, ekološki pokreti, građani koji se organizuju, ali nema širokog građanskog pokreta koji bi bio alternativa“, rekao je Ernst.

„Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega“, dodao je on.

Na opasku da nije lako promeniti stvari kad jedna stranka kontroliše sve, a onda dođu evropski parlamentarci ili drugi političari da kažu kako su izbori bili u redu, Ernst je odgovorio:

„Tačno, i to se mora reći: ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. Evropa više nije saveznik, osim pro forme, bez kvaliteta. Jedan od razloga migracije o kojoj sam govorio je baš taj što su evropski prijatelji napustili Srbiju, ostala je sama. Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“

Tagovi:

Miomir Marić Opozicija Prorežimski mediji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropska unija

23.jun 2025. B. B.

Bojan Klačar: Građani ne prepoznaju ličnu korist od pristupanja Srbije Evropskoj uniji

„Više od 60 odsto građana vidi korist države od pristupanja EU, ali manje od 50 odsto građana shvata ličnu korist koju bi imali“, rekao je direktor CESID-a Bojan Klačar

Silovanje

23.jun 2025. Jelena Zorić, Gordana Andrić/BIRN

Istraživanje BIRN-a: Dvostruka trauma silovanja

U Srbiji samo polovina prijava za silovanje dovede do optužnice. 
Put do optužnice, a kasnije suđenja i presude, za žrtve je dug i težak, često gotovo traumatičan kao sam seksualni napad

Rat u Ukrajini

Ukrajina, Rusija i Srbija

23.jun 2025. K. S.

Moskva: Srbi su svesni da prave oružje koje ubija Ruse

Posle informacije da srpska preduzeća snabdevaju Ukrajince municijom na frontu, ruska obaveštajna služba sada javlja da su Ukrajinci veoma zahvalni na tome

Opozicija

23.jun 2025. B. B.

Krivični postupak protiv tri opozicione poslanice zbog napada na policiju

Tokom blokade Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu u novembru 2024. godine opozicione poslanice Dragana Rakić, Danijela Nestorović i Jelena Milošević su otimale štit policajcu. Tokom guranja građana sa policijom jednom policajcu ispao pištolj

Aleksadar Arsenijević

KiM

23.jun 2025. K. S.

Svečlja: Arsenijević će biti uhapšen čim kroči na teritoriju Kosova

Posle pretresa imanja u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića na kome je pronađeno naoružanje, kosovski ministar unutrašnjih poslova najavljuje hapšenje

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure