img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Kako je Vučić „ujedinio“ SAD i Rusiju: Daj svakome ono što najviše želi

26. decembar 2023, 15:36 Branislav Grković
Foto: Tanjug
Copied

Predsednik Srbije je Zapadu poslao tri poruke čija je suština "isporičiću ono što vi očekujete". Što se tiče Rusije i ona je takođe dobila nešto što joj je u ovom trenutku potrebno, kaže za "Vreme" Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka

Dve svetske i to, gotovo uvek, suprotstavljene sile, Sjedinjene Američke Države i Rusija, sada su se saglasile oko jedne stvari – izbori u Srbiji su bili fer.

Kristofer Hil, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, prvo je rekao da se vlada SAD-a raduje nastavku saradnje sa Vladom Srbije po pitanjima od obostranog interesa, a potom i da „nasilje i vandalizam prema državnim institucijama nemaju mesta u jednom demokratskom društvu“, i pozvao policiju da, dok održava javni red, uloži sve napore zaštiti dostojanstvo i prava građana.

Ni poruke ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka nisu bile bitno drugačije. On je naveo i da se protesti u Srbiji organizuju i sprovode po principima i tehnologijama “majdanske revolucije“, da “Zapad namerava da dovede opozicione snage na vlast u zemlji“, ali je naglasio da “nikakvi ciljevi ili majdanske šeme“ neće proći.

Odakle slične poruke?

Za Milana Krstića, docenta na Fakultetu političkih nauka, su takva neočekivna reakcija i slične poruke koje SAD i Rusija šalju u kontekstu aktuelnih protesta i spornih rezultata izbora naročito za Beograd, posledica jedne spoljne politike koja se bazira na premisi „daj svakome ono što najviše želi”.

„Ta spoljna politika se bazira na tome da se Zapadu daje ono što suštinki najviše želi, ali u jednoj prekrivenoj formi, dok se Rusiji mahom daje narativ koji je proruski i jedna, da tako kažem, javna bliskost sa Ruskom federacijom“, kaže Krstić za „Vreme“.

U ovom konkrentom slučaju to znači sledeće.

Tri poruke Zapadu

Krstić isitče da su na konferenciji za štampu predsednika Aleksandra Vučić, a na kojoj su svi očekivali da ćemo dobiti neke odgovore u vezi sa izbornim manipulacijama, a ne jedan pregled šta sve vast planira, provučene tri važne spoljnopolitičke poruke i sve tri su bile namenjene Zapadu.

„Prva, da u okviru infrastrukture Srbija mnogo radi na diverzifikaciji izvora energije što znači smanjivanje gasne zavisnosti od Rusije, što znači smanjivanje ruskog političkog uticaja“, navodi Krstić.

Druga važana poruka je, prema njegovim rečima bila ta da će Beograd ispuniti sve što se od njega očekuje u dijalogu sa Prištinom, osim toga da neće podržati članstvo Prištine u Ujedinjenim nacijama, iako se čak ni u Briselskom, ni u Ohridskom dogovoru ne pomnje podržavnje već ne prihvatanje, što je drugačija kategorija.

„I treće, na pitanje u vezi sa stavom portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da se u Srbiji sprema novi Majdan, imali smo odgovor predsednika da on nije u kontaktu sa Zahrovom što je isto jedna simbolična poruka da kontakti sa visokim ruskim zvaničnicima ne postoje. Postoje sa ambasadorom, ali ne i sa najvišim ruskim zvaničnicima“, uočava Krstić.

Kako kaže, ove tri poruke su bile direktno namenjene Amerikancima i Evropljanima.

„Suština ovih poruka je bila ‘isporičiću ono što vi očekujete’. To je po mom mišljenju direktan razlo zbog čega imam ovako otvorenu podršku, naročito od strane SAD koje gledaju svoje interese“, zaključuje Krstić.

Nešto i za ruske uši

Što se tiče Rusije i ona je, prema njegovom mišljenju, takođe dobila nešto što joj je u ovom trenutku potrebno.

„Možda ne toliko suštinskih stvari, ali je dobila jednu narativnu legitimizaciju svog ideološkog koncepta protiv obojenih revolucija time što se i ovde prihvatio, ne od svh, ali od nekih aktera bliskih vlasti narativ o Majdanu. Značajno je i što se pemijerka zahvalila ruskim službama na dostvljanenim informacijama. Rusija je trenutno prilično izopštena u evropskom kontekstu, a  sada dobija na narativnom nivou potvrdu da ima država koje se slažu sa njom da su obojene revolucije najveće zlo i da ima država koje i dalje bezbednosno sarađuju i primaju informacije od ruske bezbednosne službe sa visokim stepenom relevantnosti. To je za Rusiju jedan simboličan spoljnopolitički poen, ali joj u ovom trenutku dosta znači“, smatra Krstić.

Milan Krstić isitče i da je važan trenutak u kojem Vlada Srbije priznaje RKS tablice i to je početak implementacije Brislekskog i Ohridskog sporazuma.

„Ova odluka dolazi u danu kad se SAD izjašnjavaju protiv napada na institucije. Posle 6. januara i upada na Kapitol hil, oni su vrlo osetljivi na takve događaje, pogotovo Demokrate, ali mislim da su ovde presudni geopolitčki intersi i gde Vučić pokazuje jendu kooperativnost“, rekao je Krstić.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbori 2023 Rusija SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure