img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izrael i Palestina

Sukob na Bliskom istoku: Svetska banka predviđa tri scenarija 

31. oktobar 2023, 10:00 Z.S.
Foto: AP/Jens Buettner
Copied

Ako se rat na Bliskom istoku proširi na region nafta bi mogla da poskupi i do 75 odsto. Cene nafte su porasle za šest odsto od početka sukoba na Bliskom istoku. Porasla je i vrednost zlata za osam procenata, što se obično događa za vreme konflikta, saopšteno je iz Svetske banke

Svetska banka saopštila je da bi cene nafte mogle da dostignu do sada nezabeležen nivo ako se proširi sukob Izraela i Hamasa, te da bi to dovelo i do povećanja cena hrane širom sveta.

Prema proceni te međunarodne finansijske institucije, koja se odnosi na tržište sirovina, ističe se da bi posledice aktuelnog konflikta po cene nafte trebalo da budu ograničene, ali da bi se brzo pogoršale ako bi došlo do eskalacije sukoba, piše Glas Amerike.

Napad ekstremističke grupe Hamas na Izrael i vojna operacija te zemlje podstakli su strahovanja od šireg bliskoistočnog sukoba. Izraelski tenkovi i pešadija ušli su u Gazu tokom vikenda, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je „drugu fazu rata“. Zvaničnici Hamasa zatražili su pomoć od regionalnih saveznika, među kojima je i Hezbolah u Libanu kojeg podržava Iran.

Tri scenarija 

U izveštaju Svetske banke navode se tri scenarija za globalno snabdevanje naftom. 

U prvom, koji predviđa „mali poremećaj“, posledice bi trebalo da budu ograničene ako se sukob ne proširi. U tom slučaju, Svetska banka prognozira pad cena nafte sa trenutnih oko 90 dolara po barelu na u proseku 81 dolar naredne godine. 

Međutim, u slučaju „umerenog poremećaja“ – kao što je to bio slučaj za vreme rata u Iraku – globalno snabdevanje naftom od oko 100 miliona barela dnevno palo bi za 3 do 5 miliona, što bi podstaklo skok cena za 35 odsto.

Kada je reč o scenariju koji predviđa „veliki poremećaj“ – po ugledu na arapski naftni embargo 1973. godine – globalne zalihe nafte smanjile bi se za šest do osam miliona barela dnevno, a cene bi mogle da skoče od 56 do 75 procenata, na 140 do 157 dolara po barelu, navodi se u izveštaju.

Indermit Gil, glavni ekonomista Svetske banke, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu već izazvala poremećaje u globalnoj ekonomiji „koji su i danas prisutni“.

„Ako konflikt eskalira, globalna ekonomija će se suočiti sa dvostrukim energetskim šokom prvi put posle više decenija – ne samo od rata u Ukrajini već i Bliskog istoka“, upozorio je Gil.

Ajan Kose, zamenik glavnog ekonomiste, rekao je bi da više cene naftte neminovno rezultirale rastom cena hrane.

„Ako se ostvare procene o velikom poremećaju, to bi dovelo do rasta inflacije u vezi sa cenama hrane, koja je već velika u mnogim zemljama u razvoju zbog ruske invazije na Ukrajinu. Eskalacija najnovijeg konflikta bi pogoršala nestabilnost u snabdevanju hranom, ne samo u regionu već i širom sveta“, rekao je Kose.

Porasla vrednost zlata

Cene nafte su porasle za šest odsto od početka sukoba na Bliskom istoku. Porasla je i vrednost zlata za osam procenata, što se obično događa za vreme konflikta, saopšteno je iz Svetske banke.

Neki ekonomisti sumnjaju da će doći do masovnih nestašica nafte u Americi, s obzirom na to da je domaća proizvodnja na najvećem nivou do sada.

Američka sekretarka za finansije Dženet Helen rekla je prošle nedelje da Bajdenova administracija pomno prati ekonomske posedice izraelskog rata protiv Hamasa.

„Za sada nismo videli veće globalne posledice“, rekla je Helen, ali i dodala da bi one mogle da budu veće ako se rat proširi.

Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fejt Birol rekao je da zbog ruske invazije i najnovijeg nasilja između Izraela i Hamasa u Gazi niko ne može da ga ubedi da su „nafta i gas bezbedni energetski izvori za zemlje ili potrošače“.

 Z.S/VOA

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Ekologija

19.septembar 2026. S.Ć.

Protest ekoloških organizacija: Neće moći, nećete kopati!

Na skupu Saveza ekoloških organizacija u Beogradu podignuta crvena linija odbrane životne sredine i zdravlja građana. Zahteva se moratorijum na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem

Vanredni parlamentarni izbori

19.septembar 2026. S.Ć.

„Evropska Srbija“ predala potpise RIK-u, na izbore izlazi protiv vlasti

Dragan Đilas iz koalicije „Evropska Srbija“ rekao da su predali 10.250 proverenih i valjanih potpisa, i da na izbore ne izlaze kao protivnici studentske liste, već aktuelne vlasti

Kampanja za izbore

19.septembar 2026. S.Ć.

Studentska lista: Incidenti na Dušanovcu i u Zaječaru, ali i veselje na dočecima Čuvara Ustava

Studenti su proterani sa Dušanovačke pijace, dok su bicikliste na desetodnevnoj turi kroz Srbiju „Čuvari Ustava“, građani dočekivali sa radošću i aplauzima

Studenti pobedjuju nalepnice

Taktika

19.septembar 2026. N.R.

Flaster-štandovi: Naprednjaci kao senka studenata

Gde god Studentska lista postavi štandove širom Srbije, eto i naprednjaka. Nejasno je čemu to služi, sukoba nema

Glasačka kutija

Glasački listić

19.septembar 2026. N.R.

Ko ide na izbore, ko se nećka, ko se presabira

„Vreme“ donosi pregled svih listi koje su predate ili se uopšte pominju kao potencijalni igrači na izborima krajem oktobra

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure